Zlatni otok Krk rekorder u sferi zapošljavanja

Objavio: Pokret Otoka - 23.01.2017.

Grad Krk može se pohvaliti jednom od najmanjih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja posljednjih godina gotovo konstantno pada. Npr. lani je na nacionalnoj razini stopa nezaposlenosti iznosila 14,3 posto, a na razini županije 10,4 posto, što najbolje govori o snazi krčkog turističkog gospodarstva.

Da se uz recentne, rekordne turističke pokazatelje Grad Krk može pohvaliti i drugim, ništa manje impresivnim pokazateljima svoje razvijenosti i posvemašnje »gospodarske žilavosti« pokazala je ovotjedna rasprava nakon što su na Kolegiju krčkog gradonačelnika Darija Vasilića predstavljeni podaci o kretanju broja nezaposlenih na području te otočne lokalne jedinice. Zamjenik gradonačelnika Čedomir Miler predstavio je tom prigodom impresivne podatke netom dostavljene iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji pokazuju da se tijekom posljednjih pet godina broj nezaposlenih Krčana polako ali sigurno smanjuje, kao i da je prosječna stopa nezaposlenosti u tom otočnom Gradu već dugo debelo ispod prosjeka zabilježenih na području Hrvatske i Primorsko-goranske županije.

Konstantno opadanje

Analiza nezaposlenosti u Gradu Krku za razdoblje od 2011. do 2016. godine pokazuje da je prosječni postotak nezaposlenih Krčana u lanjskoj, 2016. godini spušten na rekordno nisku stopu od svega 3,2 posto, naglasio je Miler, napomenuvši da je taj podatak nastavak višegodišnjeg trenda polaganog, ali i ipak osjetnog smanjenja broja ljudi koji traže posao.

– Uzmemo li u obzir godišnji prosjek, Krk se može pohvaliti jednom od najmanjih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj koja, nakon blagog porasta, posljednjih godina ujedno bilježi i konstantno opadanje o čemu najjasnije svjedoči dostupna statistika, naglasio je krčki dogradonačelnik, iznijevši pokazatelje koji kažu da je tijekom 2011. i 2012. na području Grada bilo prosječno registrirano 4,4 posto nezaposlenih. Tijekom 2013. godišnja stopa nezaposlenih narasla je na 4,6 posto, 2014. potom pala na 4 posto, 2015. na 3,6 posto, da bi se lani ustalila na već spomenutih 3,2 posto.

Miler i Vasilić spomenutu su analizu stavili i u korelaciju sa županijskim, odnosno nacionalnim prosjekom te tako ukazali na činjenicu da je trenutna, krčka stopa nezaposlenosti lani, ali i tijekom svih spomenutih godina bila osjetno niža u odnosu na iste nacionalne i županijske prosjeke. – Usporedimo li krčki prosjek te stope za prošlu godinu, odnosno »naših« 3,2 posto s nacionalnim prosjekom od 14,3 posto ili pak županijskim koji se lani kretao na razini 10,4 posto, ne možemo ne biti zadovoljni, ustvrdio je Vasilić, naglasivši da se takvo »stanje stvari« neizbježno mora povezati s iznimno jakom, uspješnom i propulzivnom krčkom turističkom privredom. Naravno, ovakve su brojke ponajprije rezultat uspješnosti našeg turizma koji u najvećoj mjeri generira zapošljavanje, napomenuo je Vasilić, istaknuvši da je, baš kao i prosjekom, kao čelnik izvršne vlasti Grada jednako zadovoljan i podacima koji pokazuju mjesečne fluktuacije tih brojki.

Nedostaje radnika

– Osim zbog toga što je razina nezaposlenosti u Krku danas na razini najrazvijenijih europskih zemalja, ali i stoga što taj pokazatelj u posljednjih nekoliko godina stalno opada, ne mogu ne primijetiti i da se broj, odnosno stope nezaposlenih ovdje zadržavaju na vrlo niskim razinama i izvan turističke sezone, odnosno zimi, kad po tom pitanju također ostajemo debelo ispod nacionalnih i županijskih pokazatelja, napomenuo je Vasilić primijetivši pritom i da se na području Grada, ali i cijelog otoka danas već pomalo počinju osjećati problemi koje generira manjak raspoložive radne snage. Nažalost, pomalo se već susrećemo s deficitom ljudi koji bi opsluživali ovdašnju turističku privredu i o tom ćemo pitanju, zajedno s našim hotelijerima, čini se u budućnosti morati početi ozbiljnije promišljati, ustvrdio je Vasilić. Ipak, rekao je, Grad i susjedne lokalne jedinice u skorijoj budućnosti niti ne priželjkuju neka brza »mega ulaganja« koja bi, osim intenzivnijeg otvaranja novih turističkih područja, sa sobom donijela osjetniji rast broja smještajnih kapaciteta, a time i potrebu za većim angažmanom radne snage koje bi u takvim okolnostima nedvojbeno nedostajalo.

Mi smo se i u sklopu netom usvojene Strategije razvoja turizma opredijelili za polagani i održiv razvoj turizma, i to na način kojim bi se do 2020. godine na Krku trebalo »stvoriti« ne više od pet posto, odnosno oko 3.000 novih postelja, napomenuo je Vasilić, istaknuvši da bi se u protivnom, obzirom na izrazito nizak broj nezaposlenih, žitelji Grada Krka i susjednih turističkih centara neizbježno suočili s visokim stupnjem mehaničkog priljeva radne snage, a dijelom i novih žitelja. A to bi, završio je, na tom području moglo otvoriti čitav niz problema vezanih uz stambene, ali i društvene, servisne, odnosno infrastrukturne kapacitete u koje bi tu novu radnu snagu trebalo prihvatiti i smjestiti.

Porast broja novorođenih

Vasilić je, analizirajući slatke brige vezane uz nisku nezaposlenost i s tom činjenicom nedvojbeno povezane podatke o stalnom, tijekom više desetljeća zamjetnom trendu porasta broja otočnog, pa tako i gradskog stanovništva, ustvrdio i da povećanje broja žitelja grada koji vodi nije isključivi rezultat mehaničkog priljeva, odnosno doseljavanja novih žitelja.

– Vidimo po porastu broja novouređene djece koja je u posljednjem desetljeću, s prethodnog prosjeka od 60-ak mališana sad narasla na prosjek od oko 70-ero djece, da svemu tome kumuje i rast onog »izvornog«, odnosno natalitetnog priljeva naših novih stanovnika što me, zaključio je jučer krčki gradonačelnik, posebice veseli.

 

IZVOR: Novi List

Tagovi: ,