ZLARIN: Ekološki brodski prijevoz povezat će Šibenik i njegove otoke

Objavio: Pokret Otoka - 31.08.2017.

Kad smo ovu zimu posjetili Zlarin ostali smo očarani ljepotom i jednostavnošću ovog otoka. Mnogi veći i manji otoci pozavidjeli bi mu na mnogo toga, a ono što nas je osobito dojmilo je entuzijazam i energija mladih ljudi koje ne možete zaobići: Antoni Biberica, predsjednik je Mjesnog odbora, a Katarina Gregov voditeljica je Turističke zajednice. Prvi naš posjet ovom otoku bila je konferencija Malih održivih otoka na kojoj je Zlarin potpisao povelju i postao dio europske mreže s ciljem razvoja održivih modela življenja na otoku. Prvi put smo tada čuli i za projekt UrbEco – povezivanje šibenskih otoka intermodalnim urbanim ekološkim sustavom javnog prijevoza.

Jučer smo se ujutro zbog ovog projekta i njegove prezentacije lokalnom stanovništvu ponovno uputili na Zlarin. Predstavnici grada Šibenika zaduženi za EU projekte, Krešimir Kovač i Miroslav Petrović prezentirali su status projekta, njegove ciljeve i plan aktivnosti pred 50-tak zainteresiranih Zlarinjana i njegovih gostiju. Na samom početku prezentacije g. Kovač je istaknuo da je gradu Šibeniku i njegovim djelatnicima iznimno važno da što više ljudi bude informirano o ovom projektu s obzirom na to da će isti suštinski utjecati na život ljudi na otoku te potencijalno utjecati i na dugoročno naseljavanje otoka.

“Mi smo u gradu jako svjesni s kojim problemima se otočani susreću, otoci su administrativno naši kvartovi i želimo da vam je prijevoz dostupan cijeli dan, tijekom cijele godine.” – istaknuo je Krešimir Kovač.

S planiranjem projekta započeli su još 2013. godine te su do danas istražili svjetsko tržište brodova i pronašli rješenja koja je moguće primijeniti na otocima u Šibenskom arhipelagu s ciljem da otoci dobiju jednake uvjete za razvoj kao i stanovništvo na kopnu. Nedopustivo je da na primjer zimi ne možemo otići na Žirje i vratiti se s otoka u istom danu, da ne spominjemo druge osnovne usluge za koje su otočani zakinuti, a koje čine temelj da bi se netko uopće odlučio živjeti na otoku. U procesu istraživanja i planiranja projekta održani su brojni sastanci s Ministarstvom pomorstva (koje će ujedno i sufinancirati dio projekta), Lučkom upravom, Agencijom za obalni linijski promet te svim ostalim zainteresiranim dionicima.

Problemi koji su detektirani u procesu razvoja projekta svima su nam više nego poznati no ponovit ćemo ih još jednom da utvrdimo gradivo: slaba povezanost s kopnom, neprilagođen red plovidbe, zastarjela flota, često neisplovljavanje zbog vremenskih uvjeta i loših manevarskih sposobnosti. No ipak, složili smo se da je krajnje vrijeme da pričamo i radimo na rješenjima kao što je upravo projekt UrbEco. Sama činjenica da se projekt planira od 2013. godine, dok će prva flota brodova zaploviti tek 2021. godine govori o ozbiljnosti pristupa ovom projektu, detaljnoj analizi potreba i planu provedbe. Od same projektne ideje do danas odrađene su pripremne radnje da bi se projekt uopće uvrstio u plan financiranja, a s obzirom na sveukupnu kompleksnost projektne dokumentacije bilo je potrebno izraditi master plan održive mobilnosti i strategiju prometnog razvoja grada Šibenika na temelju kojih su izrađene strateške smjernice te studija izvodljivosti za brodske linije koje su pokazale opravdanost za daljnju izradu detaljne analize i dorade studije te finalno predaju projektne dokumentacije koja se očekuje krajem 2017. godine. Projekt se nalazi na akcijskom planu Vlade za financiranje te je i Europska unija već upoznata s istim i spremno čeka detaljnu dostavu projektne dokumentaciju potrebnu za odobrenje financiranja.

Plan projekta je u naredne 4 godine finalizirati tehničke detalje i projektnu dokumentaciju, organizirati proces javne nabave, kupnju, testiranje i prilagodbu brodova, kupiti 4 brza broda kapaciteta 120 osoba s brzinom od 20-25 čvorova i 1 trajekt kapaciteta 25 vozila i 200 putnika, te brzine 12 čvorova – dizajnirani za plovidbu po svim vremenskim uvjetima. Ovim projektom planira se doskočiti nepovezanosti otoka od obale uvođenjem redovitih linija od ranog jutra pa sve do kasno navečer, zadržavajući cijene za putnike i lokalno stanovništvo u istim iznosima, a smanjenjem troškova goriva odnosno prelaženjem na održivije i ekološki prihvatljivije sustave. Prva sljedeća projektna aktivnost podrazumijeva provođenje ankete među lokalnim stanovništvom koja će, sigurni smo, predstaviti potrebu uvođenja ove usluge i provedbe projekta. Rezultate ankete očekujemo početkom listopada.

Kovač je prezentaciju završio optimističnom vizijom da bi za četiri godine otočani koji žive na Šibenskim otocima mogli imati riješen sustav brodskih linija sličan sređenom javnom autobusnom prijevozu s linijama svakih sat – sat i po vremena, natkrivenim čekaonicama s ugrađenim rashladnim odnosno uređajima za grijanje što bi sve dugoročno utjecalo na poboljšanje uvjeta za život na otoku te omogućilo zainteresiranima da se na otok presele ili na njemu ostanu s obzirom na to da mnogo ljudi odlazi upravo zbog neadekvatnih brodskih linija i njihovih radnih obaveza na kopnu. Ova je vizija uznemirila otočane koji su se razno raznih obećanja o poboljšanju života na otoku itekako naslušali posljednjih godina te su s pravom skeptični oko realizacije još jednog. Uslijedila su konkretna pitanja: što je s pristajanjem i privezom, znamo li postojeće stanje luke i pristajanja u Šibeniku? Kovač je odgovorio da se već o tome razgovaralo s Lučkom upravom te da će se prema dogovoru sva lučka pristaništa prilagoditi novim brodovima i omogućiti im neometan rad.

Jedan od stanovnika Zlarina koji je cijeli svoj život proveo na moru komentirao je da mu se brzina od 20-25 čvorova čini nerealna jer se unutar kanala ne može glisirati što je na kraju krajeva ograničeno i Pravilnikom. Naravno, projektni tim je na sve mislio pa su tako i svjesni da brzina koju spominju je najveća moguća, a pravila unutar kanala će se prilagođavati i poštivati sukladno svim relevantnim pravilima.

Jedno od najvažnijih pitanja, od životne važnosti otočana bilo je hoće li se na brod moći ukrcati štednjak, frižider i slične kućanske i ine potrepštine koje se na otoku ne mogu nabaviti, a neophodne su za svakodnevni život. Odgovor je bio da će se na manje, brze brodove moći ukrcati teret u veličini palete dok će se trajektom moći prenositi sve veće od toga.

Kako to obično biva svaka otočka rasprava mora imati svoje za i protiv ovog projekta pa smo mogli čuti i oštre reakcije na plan montažnih čekaonica kao i potpuno negodovanje projekta uz naglasak da se ionako neće ništa promijeniti.

Kao Pokret otoka kroz kojeg promoviramo i zastupamo održiva i inovativna rješenja u svrhu poboljšanja uvjeta života na otocima potpuno podržavamo projekt UrbEco, smatramo ga izuzetno pametno promišljenim i realno ostvarivim te vjerujemo da bi zaista mogao doprinijeti boljem životu šibenskih otoka i otočana. No isto tako razumijemo primjedbe i nevjericu otočana jer smo i sami svjedoci brojnih obećanja, projektnih pokušaja i pričama o boljim otočnim danima te dijelimo razočarenje, nepovjerenje u javnu upravu i njihove djelatnike i nevjericu da će se išta promijeniti.

Ipak moramo istaknuti da na našem putu i razvoju mreže nailazimo na brojne ljude koji su zapravo spremni na promjene, koji su spremni djelovati zajedno, u suradnji sa svim dionicima i za dobrobit otoka i otočana. Nisu svi javni službenici krivi za sva obećanja koja smo dobili od onih bivših niti će nas svi nužno razočarati. Jasno nam je da smo svi zajedno umorni, nepovjerljivi, izigrani i razočarani ipak moramo vjerovati da postoje još neki ljudi koji su željni promjena i spremni raditi na njima. U tom kratkom druženju s predstavnicima grada Šibenika osobno sam odlučila dati povjerenje Krešimiru i Miroslavu, a na njima je da svoje riječi dokažu djelima. Pred njima su 4 zanimljive i izazovne godine dok mi s nestrpljenjem očekujemo svečano otvaranje brodskih UrbEco linija čiji će primjer nadamo se slijediti i ostali gradovi, županije i otoci.

 

Piše: Maja Jurišić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tagovi: ,