OBAVIJEST – Zeleni plan prilika za hrvatsko gospodarstvo

OBAVIJEST – Zeleni plan prilika za hrvatsko gospodarstvo

Objavio: Andrea Beader - 04.12.2020.

Hrvatska je fokusirana na ulaganja u tri ključna područja. Zeleni plan se obično veže isključivo uz energetiku i održivost, no to je puno šire područje koje obuhvaća od transformacije društva, digitalizacije, financiranja i svega ostalog, rečeno je na otvaranju konferencije “Zeleni plan – Prilika za hrvatsko gospodarstvo”, a koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održavala u Zagrebu.

Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, istaknuo je da je sudbina Hrvatske, kako po pitanju izvlačenja iz ekonomskih poteškoća uslijed korona krize tako i Zelenog plana, usko vezana uz Europsku uniju te stoga je Zeleni plan i njegova implementacija u Hrvatskoj još važnija.

Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, naglasio je da je europski Zeleni plan veliki korak u energetskoj transformaciji koji otvara niz prilika i za hrvatsko gospodarstvo te se svi tome moramo prilagoditi.

“I Hrvatska je osjetljiva na prijetnje koje donose klimatske promjene te smo se i zbog toga priklonili postavkama Zelenog plana, a koji niti jednu članicu EU ne ostavlja na začelju nego svima daje priliku za razvoj. Očekuju nas sve strože ekološke norme, prvenstveno u smanjenju emisija CO2 te će gotovo sigurno ciljevi biti sve viši i time se treba prilagoditi. Mi ćemo fokus staviti na učinkovito zgradarstvo, dekarboniziranu energetiku te čisti prijevoz.

EU će za ovu namjenu angažirati u ovoj proračunskoj perspektivi minimalno 100 milijardi eura, a isto tako će barem 30 posto novca iz programa Next Generation, od ukupno 700 milijardi eura, biti usmjereno na zelene projekte. I situacija uslijed Covida-19 je pokazala koliko su energetski dobavni pravci osjetljivi na ugroze te se ponovno pokazalo da su decentralizirani projekti obnovljivih izvora energije nužni i strateški te će i dalje biti u fokusu hrvatske Vlade”, kazao je Milatić.

 

O konfekernciji

 

Na konferenciji Zeleni plan u organizaciji Poslovnog dnevnika održana je i panel rasprava o tranziciji prema zelenom i digitalnom.
Zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković tom je prilikom istaknula da su izazovi brojni, no da svaku krizu treba mudro upotrijebiti ua razvoj, iskorake i izgradnju boljeg, pravednijeg i prosperitetnog društva, pogotovo jer Hrvatska ima sposobnih pojedinaca, znanstvenika i gospodarstvenika.

“Nadam se da ćemo stati uz bok onih koji mogu više i bolje. Gledam na sve optimistično jer smo usvojili Europski sporazum o klimi. No u Hrvatskoj se zelena agenda pomalo doživljava kao neprijatelj tehnologije, dok već imamo upotrebu digitalizacije u važnim stvarima, npr. pošumljavanje pomoću dronova, posebno na nepristupačnim područjima, a to znači više šuma, apsorpcije i ugljičnog dioksida, uz digitalne tehnologije u predviđanju meteoroloških događanja koje nam omogućavaju da se pripremimo na velike ugroze kao što su poplave”, navela je Jerković.

Dalje je istaknula i dužnost vlade i ministarstva da građanima i poduzetnicima objasne da su pred nama korjenite promjene. “U prvoj smo polovici 2020. tek usvojili strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, i to kao posljednja članica EU, kada su Europski parlament i EU već donosili drugu strategiju. Hrvatska se i za vrijeme presjedanja Vijećem EU pokazala nezainteresiranom za strateški razvojni dokument kao što je Green Deal. Hrvatski institucionalni okvir, administracija i državna uprave su prespore, neučinkovite, nisu na raspolaganju što se tiče davanja adekvatnih i pravovremenih informacija. Nismo dorasli kvalitetnom povlačenju EU sredstava, što pokazuju i statistike. Čini mi se da smo slabi i što se tiče povezanosti akademske zajednice s realnom sektorom, a na tome moramo odraditi”, poručila je Jerković.

 

O digitalizaciji

 

Direktor i osnivač tvrtke Agrivi, Matija Žulj, naveo je digitalni kanal kao jedini opći kanal s konkretnim brojkama i podacima pomoću kojeg mogu prenijeti znanje agronomima. “Hrvatska je na pet posto digitalizacije poljoprivredne proizvodnje. Srednja i Istočna Europa su na 10-15 posto, a Zapad do 20-25 posto.

U digitalizaciji možemo napraviti veće korake, no kao nacija nismo dovoljno svjesni smjera u kojem idemo. Ako pogledamo Zeleni plan i klimatske neutralnosti zemlje do 2030. godine, ljudi i firme su za to čuli, no nitko ne zna što to za njih znači i što se očekuje, što trebaju implementirati, koje su posljedice, obveze i prava. Dok nemamo te osnovne informacije, nitko od nas nije dovoljno upoznat”, smatra Žulj. Naveo je i da su se u vrijeme koronakrize ljudi sve više počeli okretati prema domaćim proizvođačima, no da je mišljenje ljudi da kupnja proizvoda od domaćih OPG-ova znači da kupuju zdravu, organsku hranu. “To nema veze s logikom, što znači da nedostaje edukacije. Pozitivan trend je taj što je cijela kriza potaknula ljude da više cijene domaće proizvođače, a pokrenula se i tema samodostatnosti. Uvjeren sam da će ljudi početi izdvajati dio budžeta kako bi si priuštili zdravu hranu”, smatra Žulj.

Osvrnuo se i na povlačenje sredstava iz EU fondova, istaknuvši pritom da bi zbog loše komunikacije s administracijom u Hrvatskoj tak posao tekao sporije, te da nedostaje konkretnih primjera projekata i objašnjenja zašto koristiti sredstva. No, pohvalio je suradnju s FER-om čiji know-how koriste, kao i suradnje s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Osijeku, ali dodao i da je to više stvar odličnih pojedinaca organizacijama nego dobrog sustava.

Andreas Rörig, član Uprave, E.ON Hrvatska, trećeg najveća distributera plina u Hrvatskoj, ističe da su posvećeni cilju digitalizacije Europe, posebno jer je prije 15 godina u svojoj organizaciji, kako je ispričao, imao samo mobitel i laptop, a danas vidi što su sve postigli digitalnom transformacijom. “Bez digitalizacije ne možemo ostvariti zelenu tranziciju. No moramo više komunicirati, pokretati kampanje radi transparentnosti, istaknuti prednosti i ideje.

U Hrvatskoj moramo napraviti puno da bismo ponudili znanje i investicije. Ne bismo trebali biti usmjereni sa zatvorenim granicama prema drugim zemljama nego gledati preko granice. Energija teče, nije izolirana u specifičnim područjima pa bih cijenio kada bismo u Hrvatskoj gledali lijevo i desno, vidjeli što možemo za dobrobit korisnika napraviti sa susjedima, od zajedničke izgradnje infrastrukture do različitih prednosti”, zaključio je.

 

O energetskoj tranziciji

 

Hrvatska je spremna za energetsku tranziciju, no obnovljivi izvori energije (OIE) moraju imati značajniji udio domaće komponente, odnosno dodane vrijednosti za domaću industriju, rečeno je na panelu “Pogodba domaćeg energetskog sektora” koji se održao u sklopu konferencije “Zeleni plan – Prilika za hrvatsko gospodarstvo”, a koji je u organizaciji Poslovnog dnevnika održan u ponedjeljak u Zagrebu.

Maja Pokrovac, direktorica udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske, ističe da je već danas značajan udio domaće komponente u OIE i da se on prosječno kreće od 40 do 60%. “U Hrvatskoj su spremni projekti teški pet milijardi eura u OIE i samo se čekaju političke mjere koje će ih omogućiti. Imali smo prije nekoliko godina situaciji da je hrvatska Vlada gotovo ukinula sve nove investicije u OIE, a što se onda odrazilo i na financiranje i sve ostalo. Investicije se pripremaju, a u ovom segmentu je nužno povezivanje privatnog i javnog kapitala. Upozorava da smo zadnjih 10-ak godina u Hrvatskoj imali situaciju da je investitor u OIE bio jedino privatni sektor, sve do lani kad se jače uključio HEP.

“Cijeli novi investicijski val u energetskoj tranziciji će obaviti poduzetništvo.Već sada smo svjedoci da se mnoge tvrtke odlučuju da, uz poticaje ili bez njih, ulaže u solare na vlastitim krovovima i za vlastite energetske potrebe. Poduzetničke zone sve više postaju i energetske zone gdje se proizvodi i struja”, kaže Pokrovac.

Dodaje da Hrvatska ima idealnu priliku da ravnomjerno razvije sve oblike OIE s obzirom na regionalne prednosti – vjetar i sunce u Dalmaciji, a biomasa, geoplin i geotermal u Slavoniji. No, navodi, preduvjet za to je predvidljivost cijena energije da investitori znaju na čemu su i čemu se mogu nadati. Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj, HGK naglašava da OIE same po sebi imaju manje smisla već da je to kompleksni sustav koji veže puno gospodarskih interesa, a što onda bude i pretočeno u konkretne strategije, bilo na nacionalnom već i na EU planu.

“Energetska tranzicija ne obuhvaća samo energetiku već se ona događa i u svim ostalim sektorima, od industrije, transporta i financiranja. Stoga se tu postavlja pitanje koliko su svi u tom kolu spremni za tranziciju. Načelno su svi za energetsku tranziciju, no kad se dođe do konkretnog projekta, onda se javljaju problem.

Imamo mnogo “tehnoloških” tvrtki koje su još daleko od mogućnosti za energetsku tranziciju kojima će trebati još mnogo vremena, a i novca, da dostignu te standarde”, kazala je Šćulac Domac. Dodaje da je prilagodba industrije energetskoj tranziciji, pogotovo one krupne, nužna, a za pomoć su tu i izdašni fondovi iz EU koji su upravo i primarno namijenjeni tome.

Hrvoje Glavaš, direktor strateškog poslovanja i javnih poslova naftne industrije Ina, ističe da je sama Ina u velikom investicijskom projektu koji će im omogućiti da posluju po postulatima zelenog plana, a isto tako su i u pripremi značajnih programa obnovljivih izvora energije, posebice korištenja vodika, što će im dati i globalnu konkurentnost. “Radi se o velikim projektima koji su skupi, a neki od njih još i nisu komercijalni, te će bez potpore države i EU to biti teško provedivo”, upozorava Glavaš.

Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kaže da je generalno domaći energetski sektor spreman za energetsku tranziciju, a sve je popraćeno i zakonskom regulativom. “Nema ostvarivanja naših planova Zelene tranzicije bez EU fondova. Mi smo svjesni da su svi projekti OIE u Hrvatskoj spremni od strane investitora, no malo to znači ako sve to ne prati i, npr. spremnost elektroenergetskog sustava da sve te nove pogone OIE primi u mrežu i uravnoteži. Trenutno naš elektroenergetski sustav može primiti sigurno 1000 novih MW snage OIE, a od 2026., do kad se planira niz investicija u taj sustav, i puno više”, ističe Milatić.

Tomislav Ilić, voditelj projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, naglašava da su sredstva Fonda ograničena i uvijek će biti onih koji neće moći doći do poticaja FZOEU-a.

“Ove godine smo objavili 21 javni poziv u vrijednosti oko 650 milijuna kuna. Radi se o projektima u mnogim poljima, od energetske učinkovitosti zgradarstva, OIE, pametni gradovi, čisti transport itd. Za sljedeći mjesec pripremamo i natječaj za kulturne projekte koji nisu toliko komercijalni. Činjenica je da su svi naši programi jako prihvaćeni i uvijek je odaziv na njih značajan”, kazao je Ilić. Dodaje da promet čini četvrtinu ukupne potrošnje energije i tu više nema nazad jer je trend da se masovno prelazi na zelene tehnologije. No, upozorava da to ne može biti brzo i jeftino, preko noći, nego je to proces koji će potrajati, ali da to je put u jednom smjeru prema energetskoj tranziciji.

Konferencija Zeleni plan u organizaciji Poslovnog dnevnika zaključena je panel raspravom o Zelenom planu i brendiranju Republike Hrvatske kao 100% klimatske neutralne, uz održivi turizam kao najveću korporativnu prednost.

 

Zaključak

 

Siniša Topalović, direktor i partner u Horwath HTL, smatra je potrebno kroz Zeleni plan osigurati uvjete i da infrastrukturno dođemo u poziciju kako bismo “brendirali išta” jer, kako smatra Topalović, Hrvatska je u turizmu nazadovala u konkurentskom smislu pa je, dodaje Topalović, teško pričati o bilo kakvom marketingu i ozbiljnom brendingu bez internog pomaka prema kvaliteti. “Cilj je, što se tiče Zelenog plana, osigurati osnovno očuvanje održivosti hrvatskog turizma, koje se mora reflektirati kroz investicije u turističku infrastrukturu i u privatnom i u javnom sektoru”, rekao je Topalović, dodajući da je ljepota glavni adut Hrvatske, no da se prema tom resursu ponašamo neodgovorno.

“U nacionalnim parkovima imamo neriješene komunalne otpadne vode, fekalije, izravne ispuste u kanalizacije… To se sve događa iza pozadine što pokazuje loše infrastrukturne uvjete, nije se ulagalo. U kontekstu turizma spašava nas jedino ljepota zemlje, no u zadnjih 30 godina imamo mali broj turističkih destinacija koje su sustavno pristupile investicijama. Vir je jedna od njih, no takvih možemo naći malo. Kod jasnih vizija nije bilo implementacije i realizacije. Prema istraživanjima smo destinacija za jeftini odmor, tako nas percipira tržište na temelju ponude, ne percipiraju nas kao destinaciju za luksuzni odmor. Moramo početi s investicijama. Imat ćemo velike razlike u razvoju i oporavku nakon. Na obali i sjeveru očekujem brži oporavak u turističkom sektoru, dok će na destinacijama koje su ovisile o avionskom dostupu to duže potrajati, moguće do 2022. ili do 2023. godine”, smatra Topalović.

Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta HR Tonči Glavina rekao je da su događanja posljednjih godinu dana zbog pandemije pokazala dobre i loše stvari koje treba mijenjati ili unaprijediti. “Pravi smjer za Hrvatsku je razvoj i praćenje određenih politika i smjerova koje smo si zadali.

Zeleni plan i zelene politike su usmjerene na turizam i gospodarstvo općenito, ali to je definirano na razini EU, prepoznato je kao naša budućnost s ciljem potpune energetske neovisnosti i budućnosti; kako iskoristiti energiju koju imamo na raspolaganju, kako da se pozicioniramo kao zemlja očuvanih prirodnih resursa.

Moramo razgovarati o tome što unaprijediti”, rekao je Glavina. Naveo je da je pri završetku Nacionalna razvojna strategija koja je bitna za pozicioniranje Hrvatske i hrvatskog turizma. Predviđa se da će do 2030. Hrvatska biti konkurentna zemlja potencijala, jednakih prilika, inovativnog gospodarstva, inovativnog identiteta i kulture, zemlja kvalitetnog načina života i očuvanih prirodnih resursa. “Gradit ćemo novu strategiju turizma do 2030.

Na sjednici Vlade donesena je odluka da se ide u izradu te strategije, radimo je na deset godina, radimo i Nacionalni plan za razvoj turizma na sedam godina; prvi put ćemo imati jasno ucrtane aktivnosti i provedbu, a naša strategija i budućnost fokusirat će se, između ostalog, na održivost, zelene politike i tehnologija kako bismo pomogli turizmu i gospodarstvu”, naveo je državni tajnik koji smatra da je potrebno više investicija realnog sektora.

“U sljedećem investicijskom ciklusu bit će na svima nama da to pokrenemo. Zeleni plan i digitalizacija neće ovisiti o administraciji nego spremnosti projekata koji dolaze iz realnog sektora. Treba nam kvalitetnih programa i projekata, promjena načina funkcioniranja da budemo spremni brzo graditi, investirati, koristiti politike i sredstva koji su nam na raspolaganju. S rastom gospodarstva i jačanjem realnog sektora stvaraju se prilike za reformiranje”, rekao je Glavina.

Načelnik Općine Vir Kristijan Kapović prokomentirao je da su državne strukture, administracije i birokracije glavna kočnica razvoja jer “ne rade ništa, a pojedinci koji žele raditi su rijetki i zbog drugih brzo odustanu od ideja”. Kapović također smatra da ne bismo loše gospodarsko stanje u zemlji trebali još uvijek opravdavati ratom, već da bismo trebali iskoristiti svoj potencijal i razvijati se s obzirom na to da smo, kako je dodao, najnerazvijenija zemlja EU, a istovremeno jedna od najljepših zemalja svijeta.

“Najveći neprijatelj države je sama država. Politika nema hrabrosti. U tržišnom gospodarstvu smo od ’91. godine, a naš najveći naručitelj, poslodavac i isporučitelj je država”, rekao je načelnik. Osvrnuo se i na pandemiju; optimističan je i smatra da oporavak turizma kreće već na proljeće. “Mi smo sezonska destinacija, no mislim da će se do ljetnih mjeseci već puno toga riješiti i da ćemo ubrati dosta. Mislim i da će nam trebati dvije-tri godine za potpuni oporavak i za rezultat iz rekordne 2019. godine”, zaključio je Kristijan Kapović.

 

 

__________

Izvor: poslovni.hr

Naslovna fotografija: unsplash.com