ZAŠTITA OKOLIŠA – Kampanja ”Postani čuvar posidonije”

ZAŠTITA OKOLIŠA – Kampanja ”Postani čuvar posidonije”

Objavio: Andrea Beader - 22.09.2021.

Tijekom srpnja 2021. Udruga Sunce iz Splita započela je kampanju ”Postani čuvar posidonije” u sklopu koje je cilj osvještavanje javnosti o važnosti zaštite i očuvanja morskih cvjetnica, s posebnim naglaskom na posidoniju.

Cilj kampanje “Postani čuvar posidonije” je približiti značaj i svrhu ekološki prihvatljivog sidrenja nautičarima te ih potaknuti na promišljanje o sidrenju i lokacijama sidrenja.

Kroz kampanju, namjera je stvoriti mrežu društveno odgovornih poduzeća i tvrtki koji će kao Ambasadori posidonije pomoći u ostvarenju cilja, te stvoriti mrežu nautičara Čuvara posidonije koji svojim ponašanjem i djelovanjem direktno pomažu u zaštiti morskih cvjetnica – javljaju iz Udruge Sunce.

.
Kampanja je namijenjena cjelokupnoj javnosti, no njen glavni fokus su nautičari!

Posidonija (Posidonia oceanica), strogo zaštićena vrsta, morska je cvjetnica i endem Sredozemnog mora. Upravo se livade posidonije smatraju najvažnijim ekosustavom Sredozemlja zbog svojih ekoloških funkcija i usluga ekosustava koje pružaju. Unatoč rasprostranjenosti, ugrožene su brojnim ljudskim djelovanjima.

Narušavanje morskih ekosustava uništavanjem livada morskih cvjetnica povezano je s erozijom morskog dna, smanjenjem bioraznolikosti, redukcijom kisika u morskoj vodi. Ove biljke ugrožene su uslijed niza čovjekovih djelovanja poput brojnih uzgajališta riba i školjkaša, povlačenja ribarskih mreža po morskom dnu, betoniranja i nasipavanja prirodnih obala, kao i gradnja u obalnom pojasu i slobodno sidrenje koje nanosi trajne štete livadama posidonije.

Projekt SASPAS veliku pozornost daje upravo problemu slobodnog sidrenja, budući da i mala sidra mogu uništiti velike površine morskog dna.

U tu svrhu, u sklopu INTERREG Italy-Croatia SASPAS projekta provodi se praćenje morskih cvjetnica i prikupljanje podataka praćenja na godišnjoj razini, postavljanje ekološki prihvatljivih sustava za sidrenje (sidrišta i jednostavne signalne plutače), pilot transplantacije morskih cvjetnica i uspostavljanje integriranog sustava upravljanja za morske cvjetnice u jadranskom području (GIS Digital Information Platform (DIP)) kao i izrada prijedloga Integriranog programa upravljanja zaštite morskih cvjetnica (MSSIMP).

 

Slika 1. Sidrom uništena livada posidonije

.

foto: Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce

Konkretne projektne aktivnosti provode se na tri lokacije koje pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000 i koje su podvrgnute različitim stupnjevima antropogenih pritiska: Nacionalni park Kornati u Hrvatskoj te zaljev Panzano (Monfalcone), obala Brindisija i Park prirode Dune Costiere od Torre Canne do Torre San Leonardo u Italiji.
Još u lipnju 2019. godine, uspostavljen je monitoring livada posidonije na području Nacionalnog parka Kornati, te je provedeno praćenje stanja na dvije lokacije– uvala Kravljačica te uvala između o.Borovnika i o.Baluna.

 

Slika 2. Uvala Kravljačica u NP Kornati

.

foto: Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce

U svrhu smanjenja negativnog utjecaja sidrenja na staništa morskih cvjetnica posidonije, tijekom srpnja 2021., unutar Nacionalnog parka Kornati postavljeno je ukupno 58 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje, od čega je njih 40 postavljeno u sklopu SASPAS projekta. Takva sidrišta postavljena su u pet uvala: Kravljačica, Strižnja, Šipnate, Tomasovac – Suha punta i Vrulje. U svakoj od navedenih uvala postavljeno je do 10 sidrenih mjesta za plovila do 16 metara dužine. S obzirom da su na području Nacionalnog parka Kornati livade posidonije pod velikim pritiskom zbog višegodišnjeg nekontroliranog slobodnog sidrenja, postavljanjem plutača za privez plovila spriječiti će se sidrenja „na divlje“, a samim time i ugrožavanje morskih cvjetnica na morskom dnu unutar ovog zaštićenog područja.

 

Slika 3. Sidreni sustav postavljen u NP Kornati

.

foto: Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce

Sidreni sustav, odnosno bove, nisu postavljene uobičajenim načinom – vezanjem na betonske blokove, već metodom bušenja stjenovitog dna i postavljenjem svojevrsnog ”sidra” koje ostaje ukopano u bušotini bez značajnijeg oštećenja morskog dna.

Uspješnim postavljanjem takvog sidrenog sustava u sklopu SASPAS projekta, započelo je ostvarivanje dugoročnog cilja NP Kornati, odnosno da se uspostave sidrišta u svih 19 uvala te da se u potpunosti zabrani slobodno sidrenje na području nacionalnog parka.

 

Osoba za kontakt: Anamarija Paradinović, suradnica programa Zaštite prirode
E-mail: anamarija.paradinovic@sunce-st.org

 

 

__________
Izvor: Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce
Naslovna fotografija: Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce