VIS – Započelo istraživanje erozija plaža

VIS – Započelo istraživanje erozija plaža

Objavio: Iva Žanetić - 10.04.2019.

 Plaže su danas u svijetu uvelike ugrožene uslijed različitih prirodnih i antropogenih pritisaka, te u novije vrijeme i porasta razine mora uslijed klimatskih promjena. Iako slovi kao otporna, jer je stjenovita i visoka, hrvatska obala na brojnim mjestima također podliježe ovim pritiscima, koji u konačnici rezultiraju ili mogu rezultirati erozijom.

U veljači 2019. godine započeo je terenski dio prije uspostavljene suradnje hrvatskih i talijanskih znanstvenika na tematici proučavanja dinamike i brzine trošenja materijala na hrvatskim plažama.
.

Erozija obala je najočitija na području plaža.

Hrvatske plaže su u svojoj prirodi većinom šljunčane ili u manjoj mjeri pješčane, a s obzirom na ukupnu duljinu obale ih je svega par postotaka. Bez obzira na njihovu malu ukupnu duljinu, plaže imaju veliku ulogu u prepoznatljivosti hrvatske obale i općenito nacionalnog identiteta.

Danas kad nam se obala sve snažnije i brže razvija, svjedoci smo brojnih slučajeva „nestanka“ plaža. Da bismo ovakav trend usporili ili zaustavili, te da bismo održivo upravljali plažama neminovno je poznavati njihovu dinamiku u svakodnevnim prilikama, kao i tijekom rjeđih događaja, kao što su oluje i olujna nevremena.

Sediment od kojeg su plaže građene su prva linija obrane od nasrtaja valova i u toj borbi sediment biva odnesen, potrošen i uništen. Ukoliko se prirodne ne nadomjesti novim materijalom, plaža se stanjuje, skraćuje i u konačnici može nestati.
.

Foto: Morski.hr

.
Kako bi se dobio uvid o brzini i načinu trošenja sedimenta plaže na otoku Visu je po prvi put u Hrvatskoj postavljen eksperiment s tzv. pametnim oblucima.

-matematički fakultet u Zagrebu (doc.dr. sc. Kristina Pikelj) u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Pisi i Sieni (dr.sc. Duccio Bertoni i dr. sc. Alessandro Pozzebon) koji su razvili ovu metodu, u oblutke prikupljene na plaži Barjoška su umetnute kartice koje komuniciraju s čitačem kartica na temelju radio-frekvencijskog signala. Na taj način je u svakom trenutku moguće prepoznati gdje se koji oblutak nalazi i što se s njim događa tijekom različitih vremenskih i valnih prilika. Krajnji cilj eksperimenta je definirati brzinu trošenja i razvoj oblika zrna sedimenta, a dobiveni podaci će biti korisni za daljnje sugestije u projektima nasipavanja i obnove plaža.

*u gore navedenom tekstu riječ plaža označava nakupinu nekonsolidiranog materijala (npr. pijeska, šljunka, gline ili njihovu mješavinu) koja se proteže od kopnenog ruba do dubine mora na kojoj nema značajnih kretanja sedimenta (prema Micallef i Williams, 2009)

__________
Izvor:  morski.hr
Fotografija: pixabay.com

Tagovi: ,