TURIZAM – Maslinarstvo i turizam nude nove proizvode

TURIZAM – Maslinarstvo i turizam nude nove proizvode

Objavio: Andrea Beader - 04.03.2022.

Maslinarstvo i turizam mogu zajedno stvoriti niz neodoljivih turističkih proizvoda koji spajaju gastronomiju, zdravlje, kreativnost i proizvodnju u ruralnim prostorima Hrvatske

Maslinarski turizam ili turizam maslinovog ulja, kojeg stručnjaci s engleskog govornog područja nazivaju olive-oil turizam ili oleoturizam, je usko specijalizirana niša namijenjena pojedincima i grupama turista koji su zainteresirani za razgledavanje krajolika pod maslinicima, uzgoj maslina, proizvodnju maslinovog ulja i konzumaciju – kulturu maslinarstva općenito – prenosi cimerfraj.hr

.
Buža, oblica, slivnjača, istarska bjelica, levantinka, lastovka, žutica, moražola i pendolino neke su od 60-ak sorti maslina koje se uzgajaju u našem podneblju

Europska unija je najveći proizvođač, ali i potrošač maslinovog ulja. Prema podacima EK za 2021., u proizvodnji prednjači Španjolska sa 64%, Italija proizvede 16% europskog maslinovog ulja, Grčka 11%, a Portugal 9%. Navedene zemlje zajedno pokrivaju oko 99% proizvodnje maslinovog ulja u EU. Maslinarstvo u Hrvatskoj je u preostalih 1%.

Kao suprotnost turizmu općeg interesa, maslinarstvo i turizam pronalaze zajedničku točku zbog činjenice da je široka dostupnost putovanja učinila običnima. Putovanje samo radi odmora ili da se “vidi svijeta” više nije zanimljivo, a brza razmjena informacija je potaknula razvoj uskih nišnih turističkih proizvoda, poput ribolovnog turizma ili maslinarskog.

Uska specijalizacija turističke ponude štedi novac za promociju jer izravno cilja samo one koji su za takvu vrstu proizvoda zainteresirani – to je i jedan od zaključaka Okruglog stola “Maslinarstvo & turizam” u organizaciji Udruge maslinara Kaštela “Mastrinka”, održanog u petak 18. veljače. Raspravljalo se ondje o načinima za poticanje poljoprivrednika i turističkih agencija na razvoj maslinarskih turističkih proizvoda, kakvi u kaštelanskom kraju još ne postoje.

 

Ceste maslinovog ulja

Međutim, Hrvatska ima svoje adute u ovoj niši, a pionir na našem tlu u maslinarskom turizmu je, pogađate, Istra. Na regionalnoj maslinarskoj sceni Istra je šampion. Mogli bismo se lako dati uvući u polemiku čije je maslinovo ulje bolje – istarsko ili dalmatinsko, ali činjenica je da su Istrijani otišli puno dalje u razvoju različitih vrsta turističke ponude pa i one koja se oslanja na maslinarstvo.

Najznačajni projekt afirmacije proizvodnje maslinovog ulja u Istri su Ceste maslinovog ulja Istre. Kao i vinske ceste, one koje spajaju maslinare našeg najvećeg poluotoka vode svoje goste kroz autentične pejzaže do maslinika i konoba u kojima se može kušati ekstra djevičansko maslinovo ulje Istre u kombinaciji s autohtonim specijalitetima ili koricom domaćeg kruha.

.
Doživljaj koji se ne zaboravlja

Za turiste je to doživljaj koji se ne zaboravlja, a maslinarima je takva praksa donijela nekoliko benefita:
.

  1. Proizvodnja ulja ostaje na izuzetno visokom stupnju kvalitete;
  2. Brendiranje ulja Istre;
  3. Očuvanje autohtonih istarskih sorti;
  4. Modernizacija mini i obiteljskih uljara;
  5. Kvalitetna i uspješna promocija istarskih ulja i maslinara;
  6. Razvoj ruralnog turizma i obogaćivanje ponude gastronomskog turizma;
  7. Financijska stabilnost maslinara.

Iako Splitsko-dalmatinska županija ima najviše stabala maslina i površine maslinika, Istra je uspjela uzgojiti prepoznatljivost svog ulja izvan granica Hrvatske – nekoliko godina zaredom je proglašavana top regijom maslinovog ulja u svijetu na stranicama uglednog maslinarskog časopisa Flos Olei.

.
Kvaliteta hrvatskog maslinovog ulja je neupitna

Na svjetskoj turističkoj sceni, Mediteran je destinacija za ljubitelje tekućeg zlata, kako se, uz arganovo, naziva i još maslinovo ulje. Međutim, Hrvatska tu tek viri iz prikrajka, a Grčka, Italija, Španjolska, Turska, Portugal i Maroko pobiru goste.

Hrvatska ima pet maslinovih ulja s oznakama izvornosti u EU – ulje Cresa, Korčule, Šolte, Krka i Istarsko ekstra djevičansko. U 2021. godini su domaći maslinari osvojili 67 zlatnih i 20 srebrnih medalja na prestižnom svjetskom natjecanju New York International Olive Oil Competition. Više medalja su odnijele samo Italija, Španjolska i Grčka. Za malu zemlju poput nas, to je ogroman uspjeh. Međutim, sustavno poticanje maslinarskog turizma ne postoji – turizam maslinovog ulja bi trebao biti strateška odrednica razvoja turizma u Hrvatskoj.

 

Maslinarstvo u turizmu

Treba li posebno isticati da maslinarski turizam potiče razvoj brojnih pratećih djelatnosti? Neki od najpopularnijih proizvoda turizma maslina su:

1. Uljni spa – Dalmacija, koja nije blagoslovljena izvorima termalne vode niti ima razvijenu spa i wellness kulturu jer se proizvodi ove niše nude samo u sklopu hotela više kategorije, ima priliku potaknuti wellness turizam kroz nišu turizma maslina. Maslinovo ulje, osim izvanrednih nutritivnih vrijednosti, koristi se često u njezi tijela, posebno kod masaže. Uljni spa je proizvod koji koketira s luksuznim turizmom i generira turistički promet izvan sezone, tijekom čitave godine;

2. Brendirani smještaj – prilika za ponudu smještaja u ruralnim krajevima, uz maslinike, opremljene i dizajnirane za promociju kulture maslinarstva u Hrvatskoj;

3. Trgovina uljima;

4. Proizvodnja kozmetike – uz poseban naglasak na male lokalne proizvođače;

5. Kušaonice ulja na OPG-ovima i u lokalnim restoranima;

6. Gastronomska ponuda s domaćim maslinovim uljima.

7. Muzeji i interpretacijski centri;

8. Izleti i vođene maslinarske ture, sudjelovanje u berbi maslina i proizvodnji ulja;

9. Zanatstvo i umjetnost – proizvodi od maslinovog drva.

 

Turizam maslinovog ulja

Turizam maslinovog ulja je uska specijalizacija već segmentiranog turističkog proizvoda, a usko se nadopunjuje s gastronomskim turizmom. Koliko Europljani cijene kvalitetno maslinovo ulje najbolje pokazuje prosjek potrošnje po glavi stanovnika. Svaki Grk potroši oko 20 litara ulja godišnje, Talijan i Španjolac po 11 litara, a Portugalac 7,5. Kod nas je potrošnja oko 1,5 litri po glavi stanovnika, prema podacima koji se mogu pronaći na stranicama Ministarstva poljoprivrede. Dio te potrošnje otpada na uvozna ulja jer svojom proizvodnjom ne pokrivamo vlastite potrebe.

Možda bi situacija bila drugačija kada bismo turizam povezali s tisućljetnom tradicijom uzgoja maslina u našim obalnim područjima, kada bismo sustavno povezali maslinare i maslinike i pokušali razviti neke inovativne turističke prakse na tradiciji proizvodnje maslinovog ulja i domaće masline. 96% stabala masline u Hrvatskoj pripada obiteljskim gospodarstvima pa bi maslinarski turizam mogao i trebao biti važan kotačić u razvoju održivog turizma u Hrvatskoj.

 

__________
Izvor: cimerfraj.hr
Naslovna fotografija: Unsplash.