OBAVIJEST – Što trebate znati o osnivanju OPG?

OBAVIJEST – Što trebate znati o osnivanju OPG?

Objavio: Andrea Beader - 05.12.2020.

Što trebate znati ako želite osnovati OPG? Nakon dugogodišnjeg rada u Ministarstvu poljoprivrede, vezanog uz EU programe, dr. sc. Marin Kukoč, dipl. ing. agr., osnovao je “Spartium Consulting”. Bavi se savjetovanjem iz područja ruralnog razvoja u Hrvatskoj, a radi i u zemljama regije kao konzultant u pripremi administracije za provedbu mjera IPARD II programa.

U Hvaru za vrijeme održavanja konferencije “Pametna sela – Digitalna transformacija” Marin Kukoč govorio je o osnivanju i poslovanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i o mjerama iz Programa ruralnog razvoja RH.

Mnogi ne znaju što je sve potrebno kod upisa OPG-ova iako je to na snazi od 2003. godine.

Što je bitno?

– Mnogi znaju za Program ruralnog razvoja, znaju za mjere, čuju za mjeru koja je namijenjena ulaganju u turizam i da potpora iznosi 50.000 eura, ali zapnu na prvom koraku nužnom za prijavu, a to je registracija u Upisniku (O)PG-ova kao preduvjet za ostvarivanje potpore. Jer, da bi na pazaru prodavao vlastite proizvode, moraš biti upisan u Upisnik OPG-ova, a ako si prekupac, moraš imati obrt i poslovati prema zakonu o trgovini.

 

Koliko ih je danas upisano?

– Na kraju 2019. u Hrvatskoj je bilo registrirano 163.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

 

Što treba učiniti za pokretanje OPG-a?

– Prvi uvjet je posjedovanje poljoprivrednih resursa, bilo da se radi o biljnoj proizvodnji ili stočarstvu. Ti resursi mogu biti ili u vlasništvu onoga koji otvara OPG ili u zakupu, plodouživanju i koncesiji, ako govorimo o poljoprivrednim površinama.

 

Na konferenciji je rečeno kako se OPG upisuje prema prebivalištu nositelja OPG-a pa ih tako ima i u stambenim zgradama?

– Sjedište se definira prema adresi prebivališta, pa je tako u zagrebačkoj zgradi koju zovu “Mamutica” evidentiran veliki broj OPG-ova, a time, statistički gledano, i poljoprivrednih površina i maslinika možda više nego na nekim područjima gdje masline tradicionalno uspijevaju. Tu dolazimo do problema jer neke od mjera Programa ruralnog razvoja predviđaju mogućnost ulaganja isključivo u sjedištu OPG-a. Tako netko tko ima OPG registriran u Splitu a poljoprivredne resurse na Hvaru ili u Lici ne može ulagati, na primjer, u sektor ruralnog turizma.

 

Ima li šanse da se to promijeni?

– Nadam se da će u novom programskom razdoblju do te nužne promjene doći. Kreditni potencijal ljudi koji žive u gradovima, primjerice Splitu ili Zagrebu, a poljoprivredne resurse imaju u ruralnim sredinama veći je od onih kojih i posluju u ruralnoj sredini. Svako ulaganje, bez obzira odakle dolazilo, pridonijelo bi lokalnoj zajednici, prvenstveno kroz zapošljavanje.

 

Kome preporučiti osnivanje OPG-a? Mnogi o tome razmišljaju, a pitanje je jesu li za to.

– Preporučio bih svima koji imaju resurse i uvjete a razmišljaju o budućim prijavama na natječaje za mjere Programa ruralnog razvoja. Ali ne samo njima. Postoje i druge mogućnosti financiranja, primjerice Ministarstvo turizma i druga državna tijela potiču ulaganja na OPG-ovima vezanim uz, na primjer, obnovljive izvore energije te podizanje turističke ponude.

 

Što je sada aktualno iz Programa ruralnog razvoja RH?

– Nedavno završeni natječaji za podmjere 6.2. i 6.4. rezultirali su velikim brojem prijava, što dovoljno pokazuje atraktivnost ovakvih ulaganja. Trenutačno je aktualan natječaj za tip operacije 4.4.1., koji omogućuje ulaganja u, primjerice, obnovu i izgradnju suhozida, obnovu i izgradnju terasastih terena, nastambi za zaštitu stoke od divljih zvijeri, električnog pastira, lokvi za napajanje stoke, čak i za nabavu pastirskog psa tornjaka. To su sve neproizvodna ulaganja koja se mogu financirati iz ove mjere.

U najavi je da će do kraja godine biti raspisani natječaji za podizanje novih trajnih nasada, zaštićenih prostora za uzgoj povrća i ulaganja u reprocentre u svinjogojstvu.

Ono što posebno smatram značajnim jest novooformljena mjera 21. Programa ruralnog razvoja, koju je Europska komisija predvidjela kao odgovor na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa u sektoru poljoprivrede. Mjera predviđa nepovratnu novčanu potporu svim poljoprivrednicima registriranima u Upisniku i malim i srednjim poduzećima (MSP) koji posluju u sektoru prerade poljoprivrednih proizvoda koji su u razdoblju 1. siječnja do 30. rujna 2020. imali pad prihoda od najmanje 15 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Poljoprivrednici mogu ostvariti potporu u iznosu jednakom padu prihoda, odnosno priljeva, a najviše 7000 eura, dok u sektoru prerade MSP-ovi maksimalno mogu ostvariti potporu od 50.000 eura.

Doktorirali ste na evaluaciji utjecaja pretpristupnih programa na poslovanje korisnika.

Što je zaključeno?

– Pretpristupni programi za poljoprivredu i ruralni razvoj SAPARD i IPARD poslužili su kao odlična priprema administracije i korisnika na program koji danas, kao država članica EU-a, koristimo. Tome pretpristupni programi i služe. Međutim, nužno je pratiti i uspjeh provedbe s ciljem konstantnih prilagodbi i povećanja stope iskorištenja.

U Hrvatskoj su pretpristupni programi SAPARD i IPARD evaluirani na programskoj razini, što je i obveza prema Europskoj komisiji, a provedba oba programa je ocijenjena umjereno uspješnom, gledano s razine iskorištenja sredstava i ispunjenja nekih zadanih ciljeva.

Ja sam u svom doktoratu detaljnije istraživao utjecaj primljenih potpora na zaposlenost, produktivnost i izloženost financijskoj (ne)stabilnosti kod korisnika iz kategorije trgovačkih društava. Istraživanje je pokazalo kako su programi imali pozitivan učinak na zaposlenost i produktivnost, dok utjecaj na izloženost financijskoj nestabilnosti nije dokazan. Ovo je posebno značajno znamo li kako se IPARD program provodio u vrijeme najveće ekonomske krize.

 

Jesu li EU fondovi promijenili nabolje sliku hrvatske poljoprivrede?

– Sigurno je da se i stanje u hrvatskoj poljoprivredi poboljšalo. No, problema je još dosta i na njihovu rješavanju treba raditi i dalje već u novom programskom razdoblju, koje traje od 2021. do 2027. godine. Zbog kašnjenja u donošenju regulativa na razini EU-a, od 2021. godine na snazi će biti tzv. Prijelazna uredba koja definira provedbu Programa ruralnog razvoja po postojećim pravilima, ali s novim sredstvima, sve do kraja 2022. godine. Nova prilika pruža se od 2021. godine.

 

Koji su sve izazovi u unapređenju poljoprivredne proizvodnje i kod nas i u cijelom EU-u?

– Izazovi su vezani uz demografsku obnovu ruralnih područja, što je posebno izraženo u RH. Mladima treba osigurati nužne preduvjete za kvalitetan život u ruralnom području, čemu će se i u novom programskom razdoblju davati na važnosti. Upravo na tom tragu je i ova konferencija posvećena “pametnim selima”, koja su upravo ono što mladima treba.

 

To je novi koncept života u ruralnim područjima? Što je najbitnije za ostvarenje “pametnih sela”?

– Tako je. Već i sam kvalitetan pristup širokopojasnom internetu u ruralnoj sredini – poput finskog primjera telemedicine, koji smo imali priliku vidjeti na ovom događanju – nešto je što bi moglo osigurati opstojnost i vratiti mlade u ruralna područja. Ipak, nije samo tehnologija ono što sela čini pametnima. Ključ uspjeha leži u ljudima i njihovim idejama.

 

Osim demografskih izazova, čemu još Europa teži?

– Ekologija je imala veliki značaj u ovom programskom razdoblju, a u novom će biti još naglašenija. Zaštita okoliša i bioraznolikosti i dalje su apsolutni prioritet Europske unije. Uz to i proizvodnja kvalitetne hrane koja će svježa u što kraćem roku, od polja do stola, doći do krajnjeg potrošača, a svakako će naglasak i nadalje biti i na inovacijama kao nečemu što može osigurati dovoljno kvalitetne hrane i u budućnosti.

 

 

__________

Izvor: slobodnadalmacija.hr

Naslovna fotografija: pixabay.com