PAG – Što ne valja s indeksom (ne)razvijenosti

PAG – Što ne valja s indeksom (ne)razvijenosti

Objavio: Otok Korcula - 22.12.2017.

Općina Kolan na otoku Pagu osnovana je 2003. godine. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011.g., općina sa svoja tri naselja broji ukupno 791 stanovnika.

Kolanjci se pretežito bave ovčarstvom i turizmom. Imamo dvije sirane i sve više OPG-ova kroz koje se nastavlja obiteljska tradicija i modernizira proizvodnja naše gastronomske perjanice- Paškog sira.

Već niz godina u Kolan stižu i vrijedna priznanja, te gotovo redovno prve nagrade za sireve na natjecanjima u zemlji i inozemstvu, što je nedvojbeno sjajno priznanje kolanjskim sirarskim majstorima.

Kako se čini, prema vijestima koje dolaze iz Vlade, Općina Kolan ne osvaja samo prva mjesta za svoje sireve, već smo sada osvojili prvo mjesto kao najrazvijenija JLS Zadarske županije.

Vlada RH najavljuje donošenje Uredbe kojom će urediti nove pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti služi za određivanje intenziteta poticanja razvoja putem državnih mjera i programa pomoći, što uključuje i poticaje iz EU.

Prema tom novom indeksu Općina Kolan zauzima 23.mjesto na ukupnoj listi JLS u RH, dok je u Zadarskoj županiji na samom čelu. Usporedbe radi, prema dosadašnjim pokazateljima bili smo 18. JLS u RH po indeksu razvijenosti. Čini se da nije neka promjena, ostajemo na vrhu.

 

S obzirom da sam rođen i živim u Kolanu, odmah si postavljam pitanje: zašto nemam osjećaj da smo toliko razvijeni kao što kaže statistika? U čemu je problem?

Logički promatrano, veći stupanj razvijenosti podrazumijeva veću kvalitetu života svih stanovnika na određenom području, s time da se isčitavajući kriterije koje se mjeri u ovim izračunima to odnosi na razne aspekte života, ne isključivo na materijalno stanje stanovništva ili visinu proračuna JLS.

Ono što čini kvalitetu života je primjerice funkcionalna i kvalitetna komunalna infrastruktura, dostupnost zdravstvene skrbi, zubara, socijalni programi za starije i nemoćne, prilagodba okoline osobama s invaliditetom, obrazovne i odgojne mogućnosti, kulturni i društveni sadržaji itd. Činjenica je da u Općini Kolan dosta od nabrojanog nemamo, ili je u lošem stanju.

Nemamo kanalizaciju, vodovod je zastario i neodržavan, fali električne energije za nove priključke, nemamo dječji vrtić, stalnog liječnika, kulturne institucije, školsku dvoranu. Ne postoje adekvatno uređene javne plaže s tuševima, parkiralištem i ulazom za invalide, nemamo tržnicu, javnih parkirališta, groblje nam je nesređeno, ne možeš dobiti komunalni vez u našoj lučici jer fali mjesta itd. Uz sve ovo postoji problem divljih deponija smeća, održavanja komunalnog reda i prometnog nereda u sezoni.

Općina Kolan suočava se s većinom problema koje imaju ostale otočke JLS, nismo ovdje usamljeni. Naši problemi se prvenstveno odnose na visoke vrijednosti vršnog opterećenja naše infrastrukture i javnih usluga u periodu turističke sezone, kada se broj stanovnika poveća za primjerice 10 puta.

Iako je to problem, istina je da nam turizam dobrim dijelom puni obiteljske budžete i općinski proračun. Iz tog razloga leži velika odgovornost na onima koji planiraju i troše javni novac. Ono čemu na žalost često svjedočimo već godinama je neodgovorno upravljanje javnim novcem, gdje se javna sredstva ne kanaliziraju u dugoročne infrastrukturne i razvojne projekte, čime dovodimo do ovih apsurdnih situacija: da smo statistički najrazvijenija općina, a u stvarnosti ne zadovoljavamo osnovne potrebe stanovništva.

S druge strane, javlja se problem oteženog dobivanja novčanih potpora iz proračuna države i županije, te EU fondova, što je posljedica ovakvog ranigiranja prema indeksu razvijenosti, gdje razvijenije općine kao Kolan dobivaju manje bodove kod prijave na natječaje i razne programe.

Zaključno, vrijedni ljudi koji svojim radom generiraju ovaj famozni indeks razvijenosti, zauzvrat dobiju loše i neučinkovito vođenje JLS i lošiji standard. Ne čini se baš pošteno, zar ne?

 

Autor: Branimir Tauzer

Foto: Andro Nigoević