STARTUP – Energy Shift platforma za solarne elektrane

STARTUP – Energy Shift platforma za solarne elektrane

Objavio: Andrea Beader - 30.11.2021.

Energy Shift platforma omogućava građanima da zajedno ulažu i budu suvlasnici solarnih elektrana, čime istovremeno doprinose okolišu i ostvaruju prihode

Filipa Koprčinu oduvijek su zanimali obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša, a po tom je pitanju odlučio i snažno djelovati – naime, ovaj 25-godišnji mladić vodi uspješan startup Energy Shift, platformu koja omogućava građanima da zajedno investiraju i budu suvlasnici solarnih elektrana, čime istovremeno doprinose okolišu i ostvaruju prihode.

Želio je, kaže, napraviti promjenu u Hrvatskoj i Europskoj uniji, a potom i na globalnoj razini – prenosi poslovni.hr

.
I profit i smanjenje CO2 emisija

“Pojedinci imaju priliku ostvariti profit u iznosu od 10-15 % godišnje uz istovremeno smanjenje CO2 emisija. Trenutno imamo više od 1000 europskih građana koji su iskazali interes za investiranjem više od 15 milijuna kuna u solarnu energiju.

Koristio sam europske programe za mlade i tako preko Erasmusa za mlade poduzetnike radio u Ukrajini tri mjeseca s tvrtkom koja postavlja solarne panele. Tamo sam naučio kako cijeli postupak postavljanja solarnih panela funkcionira te kako instalirati panele i tzv. ‘tips & tricks’ energetskog biznisa. Prošlih 12 mjeseci sam volontirao na Cipru preko Europskih Snaga Solidarnosti (ESS), s ciljem povećanja svijesti o ciljevima održivog razvoja”, navodi Koprčina koji trenutno obnaša dužnost ambasadora EU klimatskog pakta, a bio je i najmlađi član Tehničke radne skupine u ‘UN High Level Dialogue on Energy’ gdje su davali preporuke kako ostvariti energetske ciljeve u zadanim okvirima.

Za svoju je platformu dobio nagradu Europske unije za održivu energiju za demokratizaciju vlasništva solarne energije, u kategoriji Energija mladih. Usto je Energy Shift “vlasnik” oznake Solar Impulse Efficient Solution koja ih je svrstala među 1000 profitabilnih rješenja u svijetu koji imaju potencijal riješiti problem klimatskih promjena na profitabilan način.

 

Novi zeleni poslovi

“U svibnju ove godine dobili smo inicijalnu investiciju Europskog Instituta za Inovacije i Tehnologiju (EIT) kroz njihov Digital venture program. Trenutno pregovaramo s nekoliko internacionalnih investitora oko sljedeće runde financiranja. Želimo otvoriti nova tržišta i proširiti se diljem Europe”, otkriva Koprčina.

Kaže kako mnogi građani mogu postaviti solarne panele na krov svoje kuće, no pritom ne mogu zarađivati kompetitivne cijene zbog trenutnih zakona u Republici Hrvatskoj, ali i šire. No ovaj mladić ima viziju i ideju kako stimulirati domaću ekonomiju i stvoriti nove zelene poslove u Hrvatskoj kroz investicije u obnovljivu energiju.

.
Hrvatska uvozi električnu energiju, naftu, ugljen i plin, a samo 1% korištene električne energije proizvodi iz solarnih elektrana

“Povrati na ulaganja se razlikuju od zemlje do zemlje. To ovisi o cijenama električne energije, količini sunca koju ta zemlja/lokacija dobiva, ali je generalno povrat između 15-25%. Primjerice, u Hrvatskoj imamo 220-250 sunčanih dana, dok je na Cipru 320-340 sunčanih dana u godini, dok je cijena električne energije dva puta veća od Hrvatske.

Trenutno se ne razgovara o mogućnostima i isplativosti prije svega solarne energije. Hrvatska je prošle godine uvezla 40% električne energije koju smo potrošili, a samo 1% energije koju proizvedemo dolazi iz solarnih elektrana.

Uvozimo i naftu te ugljen i plin koji su nam potrebni za proizvodnju električne energije, a na to godišnje izdvojimo preko 12 milijardi kuna. Solarna energija je i dugoročno fantastična investicija jer solarni paneli proizvode energiju i imaju garancije od 20-30 godina, dok mnogi solarni paneli proizvode energiju i nakon 40 godina”, ističe Koprčina.

 

Dugoročna investicija

Kaže i da Hrvatska u zadnjih 30-ak godina nije znatno ulagala u energetske projekte, te da dobit HEP-a odlazi u državni proračun umjesto u, primjerice, nove investicije i kapacitete.

“Hrvatska je energetski ovisna zemlja. Uvozimo oko 50% naše energije u vrijednosti i do 12 milijardi kuna. Od toga uvozimo 100% ugljena, 90% nafte, 70% plina te oko 40% električne energije. Hrvatska gotovo da i nema industrije, te je, prema Worldometers, naš udio u globalnim emisijama stakleničkih plinova 0.05%, dok u EU imamo 4. najmanji ugljični otisak. Tijekom COP-a u Glasgowu premijer Plenković je objavio prestanak proizvodnje energije iz ugljena u termoelektranama Plomin najkasnije do 2033. godine, što će dodatno smanjiti naše emisije CO2. Trenutno 75% emisija ugljika u EU dolazi od proizvodnje i korištenja energije, dok je cijela EU ovisna o uvozu energije, ponajviše nafte i plina. EU uvozi 73% nafte te 15% plina, a najveći dobavljač je Rusija koja može geopolitički utjecati na politike EU.

Zbog toga je Hrvatska i kretala s projektom LNG terminala na Krku, a zbog toga cijela EU želi postati energetski neutralan kontinent.

.
Prijedlog ukidanja poreza na ulaganja u obnovljivu energiju

Jedan prijedlog koji sam dao kao član Tehničke radne skupine na UN High-Level Dialogueu, a sad bih ga dao i Hrvatskoj Vladi, je da se ukine porez na ulaganja u obnovljivu energiju (PDV + carine na uvoz opreme). To bi odmah smanjilo investicijske troškove tvrtki i pojedinaca za 25-30%, te bi povećalo povrat na uloženi novac, time jednostavno povećali investicije u energetski sektor”, smatra Filip Koprčina.

Želi da Energy Shift postane vodeća platforma preko koje pojedinci dugoročno investiraju u obnovljive izvore energije u svijetu, kako bi doprinijeli energetskoj tranziciji. Uz to mu je velika želja da njegova tvrtka postane novi ‘jednorog’.

__________
Izvor: poslovni.hr
Naslovna fotografija: Pexels.