Prije nekoliko tjedana, na Indexu i Dalmatinskom portalu, izašao je članak koji je analizirajući rad turističkih zajednica u Hrvatskoj iznio poražavujuće rezultate.
Zaslužna osoba za otkrivanje ovog “fenomena” je hrvatsko-engleski novinar Paul Bradbury koji je sa svojim eksperimentom još jednom skrenuo pozornost gdje novci poreznih obveznika zapravo idu. Ako vam nije poznato, Bradbury je kontaktirao Hrvatsku turističku zajednicu koja je s njim podijelila javne e-mail adrese svih turističkih zajednica s ciljem da im pomogne u njihovom poslovanju. Naime, nudio je besplatnu marketinšku pomoć svim TZ-ovima u teškim trenutcima tijekom Covid 19 krize, iz razloga što su nekima proračuni drastično sniženi, dok su nekima čak snižene i plaće (od 4 do 20%). Važno je istaknuti i da je načelnik Općine Sućuraj na Hvaru jedini reagirao na način da je ukinuo Turističku zajednicu u svojoj Općini dok se situacija ne stabilizira.
No vratimo se na objavljeni članak. Gore navedenu ponudu Paul je poslao na 319 adresa, od čega ih je SAMO njih 26% otvorilo mail, a ponudu je prihvatilo tek njih 18 , ne u postotku nego ukupno 18 turističkih zajednica. Zatečen rezultatima, svoja je saznanja objavio u medijima i zainteresirao javnost.
Nameće nam se niz pitanja zašto su zaposlenici turističkih zajednica odbili odličnu priliku da dio njihovog posla besplatno odradi stručnjak, osobito što je nekima od njih već smanjena plaća kao i proračun za marketinške aktivnosti? Zaista pitamo se, kao i većina javnosti, za što se plaćaju pojedinci i kako Turističke zajednice doprinose svojim zajednicama, kojim rezultatima sudjeluju u ukupnom turističkom prometu destinacije, na koji je način promoviraju i što će poduzeti sada kada su nužne strateške promjene, uvođenje inovacija, digitalizacija i svakojake nove vještine za uopće opstanak turističkog tržišta općenito?
Ovdje želimo naglasiti da ne mislimo da su sve Turističke zajednice beskorisne, nemamo točne i relevantne uvide u pojedini rad istih no neke je pojedince očito ponukalo da razmisle o radu turističke zajednice na otoku Šolti i analizu njihovog poslovanja predstavi javnosti.
Polazeći od činjenice da je mlada, obrazovana osoba koja se posljednjih 10 godina bavi turizmom, a posjeduje vještine digitalnog marketinga, vođenja društvenih mreža i segmentacije novih kupaca, u vrijeme kada vidi da će se tržište promijeniti i okrenuti održivosti, kvaliteti, prirodnim resursima i lokalnim vrijednostima, a da će se do kupaca dolaziti novim tehnologijama i digitalnim alatima, Duje Mihovilović podrijetlom Šoltanin, dao si je truda i podijelio nekoliko činjenica iz javno objavljenog plana poslovanja Turističke zajednice Šolta za 2019. godinu.
“Turistička zajednica provodi promociju otoka kroz društvene mreže, platformom Visit Šolta koja obuhvaća Facebook, YouTube, Instagram i Pinterest. Ciljevi te neposredne komunikacije s ciljnim skupinama su povećan broj gostiju i potrošnja, pojačana emotivna povezanost s destinacijom (izgradnja brenda). Realizacija navedenih ciljeva provest će se kroz aktivnosti vođenja stranica društvenih mreža i to na engleskom jeziku kroz učestalo generiranje sadržaja (fotografija i video materijala) i komunikaciju s članovima.”
Trenutno stanje na društvenim mrežama:
Očekivani rezultat kampanja na društvenim mrežama je povećanje pratitelja Facebook stranice na 15.000, te 2 500 pratitelja na Instagramu i povećanje pregleda videa na YT za 15 000. Planirani troškovi za 2019 godinu iznose 60.000,00 kn.”
Trenutno Facebook stranica TZ Šolta broji 14 560 pratitelja, od planiranih 15 000 u 2019. godini. Realno ni tada to nije predstavljao izazovan broj ili ambiciozan cilj, no žalosti činjenica da niti on nije postignut pola godine nakon planiranog razdoblja.
No uvidom u komunikaciju prema ciljnim skupinama postaje jasno i zašto se broj posjetitelja ne povećava. Naime od početka ove kalendarske godine do današnjeg dana (04.06.) objavljeno je 6 objava od kojih je 1 (jedna!) napisana od strane TZ Šolte. Radi se o objavi vezanoj uz situaciju s virusom Covid-19. Ostale objave su prenesene vijesti s drugih portala. . U usporedbi sa prošlom godinom ništa se zapravo nije promijenilo – u 2019. godini objavljeno je 14 objava te ni jedna nije bila napisana od zaposlenika TZ-a.
Na Instagramu je stanje malo lošije od lani. Od početka godine imaju 4 objave, ali su autori druge osobe. Broj pratitelja je 2096 i nedostaje 304 do prošlogodišnjeg cilja. S obzirom na to da je već prošlo pola ove godine, u prosjeku je ritam objavljivanja lošiji od prošle godine. U 2019. godini je objavljena ukupno 21 objava, otprilike svakih 17 dana. O kvaliteti objava, korištenjima #hashtagova, ključnim porukama nećemo ovaj put.
.
Službena web stranica:
Dodatno, radeći analizu Duju je zaintrigirala i cijena održavanja web stranice koja na godišnjoj razini košta 10.000 kn. Vjerujemo da svi koji vode bilo kakvo poduzeće, udrugu ili obrt i imaju web stranicu znaju da se ona plaća jednokratno dok održavanje daljnje domene košta nekoliko stotina kuna. Naravno postoje stranice kojoj su nužne učestale izmjene sadržaja, te tehnička i grafička poboljšanja, no ova stranica ne spada u takvu kategoriju i jedine izmjene koje unosi su kalendar događanja na otoku kojih ima toliko da ostavljamo javnosti da zaključi koliko je to sati rada. Dodatno čak i struktura stranice nije autorski rad već je korišten postojeći template koji je izrađivača stranice koštao dvadesetak dolara.
U Turističkoj zajednici Šolta od 2019. godine zaposlene su dvije osobe koje su za svoje plaće i troškove ureda (osim uredskog materijala uključuju i troškove putovanja i prezentacija otoka na sajmovima o kojima nismo pronašli nijednu objavu), u 2019. godini planirali ukupno potrošiti 300.000 kn. Dodatno svake godine od svibnja do listopada otvorene su i četiri turističko-informativna centra: Maslinica, Rogač, Nečujam i Stomorska. Za njihov rad, koji uključuje troškove plaća i ureda, planiran je iznos od 125.000 kn.
Ukupno planirani proračun za 2019. godinu iznosio je 1.125.000,00 kn od čega je 490.000 kn planirano iz proračuna Općine Šolta. Više detalja možete pronaći u dokumentu pa procijeniti sami kvalitetu i svrhu rada ove otočne TZ.
Na kraju izlaganja kako vidi cijelu situaciju, Duje je komentirao: “Šolta nema dovoljno mogućnosti da se razvija i ovisi uvelike o turizmu, kao i većina drugih otoka. Vi, Šoltani na toj karti ne postojite! Novci u ovoj priči se bacaju u vitar, a u trenutnoj situaciji koja je satrala turizam vasa TZ nije napravila apsolutno ništa!”
Prenosimo tekst u cijelosti:
Na Facebook grupi “Šolta- jedni za druge” tema je glasno odjeknula. Tema je ovo koja se tiče svih otoka i svih otočana. Želimo li o njoj javno diskutirati i započeti promjenu iz svog grada/općine/sela/mjesnog odbora? Kriza koja nam tek slijedi odrazit će se na cjelokupni sustav gospodarstva i života, o tome kako ćemo u narednim mjesecima djelovati i živjeti ovisi i kakva će nam budućnost biti. I opet je odgovornost na svima nama.
Autor: Mirna Dalić
Fotografija: www.pixabay.com
