SMART ISLANDS KRK  (18.10.) & HVAR (19.10.) : Pokretovi dojmovi s Krka

SMART ISLANDS KRK (18.10.) & HVAR (19.10.) : Pokretovi dojmovi s Krka

Objavio: Paula Bolfan - 06.11.2018.

Veleposlanstvo Kraljevine Danske 18. i 19. listopada organiziralo je dvodnevno okupljanje kako bi prenijeli svoja iskustva te potaknuli dionike na hrvatskim otocima da krenu u smjeru ‘pametnih otoka’ kao što su to učinili na danskim otocima Samsø i Bornholm.

.
Gradonačelnica Bornholma Winni Grosbøll i gradonačelnik Samsa Marcel Meijer, u suradnji s predstavnicima ključnih danskih institucija, sudjelovali su u konstruktivnoj raspravi  koja je započela 18. listopada, u točno 09:00 sati ujutro, u gradskoj vijećnici Grada Krka.

Gradska vijećnica u gradu Krku i Galerija u gradu Hvaru prošlog su tjedna, točnije u četvrtak i petak, bile otvorene za svu javnost zainteresiranu za temu pametnih otoka. Energetska tranzicija, upravljanje otpadom i turizam na otocima samo su neke od tema o kojima su raspravljali predstavnici lokalnih, regionalnih i nacionalnih uprava, predstavnici neprofitnih organizacija i društvenih poduzeća te gosti iz Danske.

Događanje je koncipirano na način da svaki govornik ima 15 minuta izlaganja, što je i više nego dovoljno da se istaknu najvažnije informacije i da predavanje ostane zanimljivo i dinamično. Predavanja su se održala u dva dijela, s pauzom za kavu između. Na kraju svakog dijela održana je panel diskusija nakon koje je publika bila u mogućnosti postaviti pitanje bilo kojem od sudionika panel rasprave.

Na oba su događanja danski predstavnici imali istu ulogu: Upoznati sve prisutne s ciljevima, alatima i rezultatima koje su postigli na danskim otocima Samsø i Bornholm. Najveću razliku čini visina budžet kojim raspolaže lokalna uprava u Danskoj, a koja je nekoliko desetaka puta veća od budžeta kojim raspolažu lokalne uprave na hrvatskim otocima.
.

Pokretovi zaključci s Krka

Osim gradonačelnika Krka, Darija Vasilića, na početku su se prisutnima obratili Christian Thorning, veleposlanik Danske u Hrvatskoj i zamjenik ministra mora, prometa i infrastrukture – Anđelko Petrinić.
.

Gradonačelnica Bornholma,  Ms. Winni Grosbøll: Priča o zelenom otoku Bornholmu

Prva je izlagala Ms. Winni Grosbøll, gradonačelnica Bornholma koja je predstavila ”Bornholm Green Island” (Zeleni otok Bornholm) strategiju. Naglasila je da svaki proces razvoja otoka počinje od ljudi koji žive na njemu pa je tako ”Green island” strategija upravo ono što je lokalno stanovništvo Bornholma htjelo.

Svaki turist koji danas dođe na Bornholm pristaje biti dio ”Bornholm green island” obitelji što znači da će živjeti na način na koji to ”Bornholm green island” nalaže i načinom na koji žive stanovnici Bornholma. To znači da će čuvati prirodu na otoku, da će razdvajati otpad i štediti energiju, baš kao što to rade stanovnici.

Razvoj je bio dug, od 1979. godine i važno je naglasiti da nije novac onaj koji je prokrenuo promjene na otoku već volja, želja i inicijativa njegovih stanovnika da naprave promjenu.

Radi se o svakodnevnom poduzimanju malih inicijativa lokalnog stanovništa, u kojima koriste svoje vještine i sposobnosti s ciljem  da postanu održivi i neovisni o kopnu, a ne da od kopnenih gradova ili države traže da im pruža mogućnosti kako bi lagodnije živjeli.

.

Ms. Winni Grosbøll: Važno je biti svjestan izazova i znati s čime se suočavaš.

.
Gradonačelnica Bornholma naglasila je da u procesu razvoja nisu sami i ne djeluju sami. Surađuju s vladom, s drugim otocima, s Europskom unijom, s istraživačkim institucijama i uvijek pokušavaju naći znanje izvana. ”Kad si na otoku, važno je dobiti znanje izvana. Vještinu i sposobnost naći ćeš na otoku, ali znanje mora dolaziti sa svih strana kako bi razvoj bio uspješan.”

.
Maja Graml:  ”Big Belly – vodeći sustav za zbrinjavanje otpada i recikliranje na javnim prostorima”

Regionalna direktorica Maja Graml predstavila je američku tvrtku Big Belly i njen dosadašnji razvoj u Hrvatskoj.  Big belly sustave možemo naći u Makarskoj, Dubrovniku i Koprivnici, a očekuje se i prva otočka suradnja s Gradom Hvarom. Neki od klijenata Big Belly tvrtke su pametni gradovi, nacionalni parkovi, plaže..

Spremnici djeluju na način da ih punite dok ne dođu do vrha i onda šalju signal da je koš pun. U tom trenutku pali se preša koja omogućava spremniku da se ”isprazni” odnosno da se postojući sadržaj utisne, pa tako spremnici od 50 l postaju spremnici prihvatnih kapaciteta do čk 800 l.

Sustavom upravlja aplikacija koja radi isključivo na solarni pogon, a nadzor odvija čistoća. U bilo kojem trenutku svi korisnici mogu (putem internet prijave u sistem) vidjeti sve koševe u hrvatskoj i iduće informacije o njima: Koliko se otpada trenutno nalazi u pojedinom košu, koliko je puta koš pražnjen od trenutka kad je postavljen na lokaciji i koliko se često otvarao od trenutka kad je ispražnjen… Naglasila je i da su svi spremnici zatvoreni dok ih se ne koristi pa tako ne ispuštaju neugodne mirise.

Moramo shvatiti da su tenkovi za otpad javni namještaj. Big belly omogućuje da se na tenkove stave animacije i poruke. Poruka je važna jer se na taj način educiraju lokalno stanovništvo i turisti o načinu na koji se u tom mjestu zbrinjava otpad. – rekla je Maja.

Ukoliko želite znati više o Big Belly sustavu kliknite posjetite njihovu stranicu: Big Belly Hrvatska.
..

Energetska akademija Samso

Zanimljivo izlaganje održao je i Mr. Søren Hermansen, direktor Energetske akademije Samsø:

– Turiste treba educirati usporedno s lokalnim stanovništvom, treba ih upoznati sa zelenim turizmom. Zeleni turizam znači da će nova generacija turista, odnosno mladi turisti, tražiti kvalitetnu hranu, održivost i 0% emisije CO2 plinova u mjesta u koja dolaze. Takve turiste trebamo privuči! Turiste koji će čuvati otoke i koji će biti dio zajednice koja brine o otoku, nebitno što su kratko vrijeme ovdje. Oni moraju biti uključeni u cijeli proces i imati utjecaj na održive ciljeve koje pokušavamo postići.

– Nekad pitam turiste bi li došli zimi? Kažu da ne znaju. To je druga priča.. Moglo bi biti win – win! Održivost bi mogla biti turistička priča kojom bi ih potakli da dođu i zimi jer neće doći samo zbog mora i kupanja, nego će doći iz razloga što žele doći u održivo mjesto!
.

Vjeran Piršić – o nacionalnim politikama o energetskoj tranziciji

Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner, potaknuo je pitanje nacionalne politike o energetskoj traniziciji. Prisjetio se slučajeva o termoelektranama na jugu zemlje koje su se pokazale neisplativima, o dugogodišnjem nastojanje vlade RH u energetskoj tranziciji fokusiranoj na vjetroelektrane, točnije nastojanjima da se energija dobiva od vjetra, a ne od sunca. Spomenuo je i problematiku LNG terminala u krčkom Omišlju i zaključio kako u Hrvatskoj postoje strukture koje politički pogoduju određenim vanjskim investitorima, iako je to suprotno onome što želi lokalna zajednica i što je logičan slijed kretanja u energetskoj tranziciji,  ne samo otoka već i cijele zemlje,  a to su sunčeva svjetlost i toplina.
.

ZEZ – Zelena energetska zadruga: Energija u rukama građana – projekt sunčanih krovova u Križevcima

Dobar primjer korištenja sunčeve energije u Križevcima predstavili su Boris Pavlin i Ivan Zoković opisivanjem ZEZ-ovog projekta ”Križevački sunčani krovovi.” Kako su to uspjeli u Križevcima pogledajte u službenom videu projekta:
.

.

Zaključci i tijek panel rasprave
.

  • Jedan od problema koji RH ima s otocima je ulaganje u neprofitabilne međuotočne linije, odnosno, činjenica da su samo četiri od 40 plovnih linija profitabilne. Anđelko Petrinić, pomoćnik minstra mora, prometa i infrastrukture požalio se na činjenicu kako država ulaže 300 milijuna kuna godišnje u neprofitabilne linije. Također spominje kako Šibenik nastoji postati primjer dobre prakse i povezati otoke u arhipelagu brodovima na solarni pogon.
  • Gradonačelnici Bornholma postavljeno je pitanje kako vidi hrvatske otoke. Njen prvi dojam je, naravno, kako su hrvatski otoci predivni no misli kako treba razvijati znanja i poslovanja na  otocima kako bi postali lijepo mjesto za živjeti. Naglašava da se otoke ne smije gledati isključivo s turističke strane i povezanosti već treba naći ono što najviše odgovara lokalnom stanovništvu.

Winni Grosbøll: primaran cilj je otok učiniti dobrim mjestom za život lokalnog stanovništva i tek se onda može raditi na turizmu.

Nastavila je priču o tome kako otok mora imati sistem koji u sezoni podržava potrebe većeg broja ljudi, a koji se smanjuje zimi kad je manji broj ljudi. Sistem koji podržava obje situacije jer tako otoci žive. Pokušala je objasniti i kako se drukčije upravlja otocima u Danskoj, jer je njihov politički sustav veoma decentraliziran.

Gradonačelnica je posebno naglasila važnost edukacije djece i odraslih u razvoju života na otoku. U Bornholmu edukacije o turizmu ne prolaze samo turistički djelatnici već i stanovnici, jer je to ono od čeg svi na otoku posredno ili neposredno žive.  Kako bi stvorili što kvalitetniju turističku ponudu na otoku svi moraju biti educirani i uključeni u proces. 

Na pitanje iz publike ‘koriste li blokchain tehnologiju na otoku?’ gradonačelnica nije imala odgovor, odnosno nije razumjela pitanje, pretpostavljamo da bi to značilo da se ne oslanjaju na blockchain tehnologiju prilikom razvoja otoka.

.Tijekom rasprave moderator panel diskusije nekoliko je puta odgovarao na pitanja umjesto onih panelista kojima su pitanja postavljena. Više je puta pokušao politizirati raspravu, naglasiti ‘vrline’ vladajuće strukture i suprotstaviti se opoziciji, u jednom ih trenutku čak nazivajući ‘ onima koji iz Zagreba koče razvoj otoka’. Na sreću, publiku i goste iz Danske nisu zanimale političke podjele pa su njegova nastojanja da politizira raspravu zanemarena.
.

Provuklo se i pitanje Pokreta Otoka o novom sustavu upravljanja otpadom na otocima Cresu i Krku.

Iako je moderator vješto pokušao izbjeći pitanje, šalom kako je pitanje postavljeno za posebnu press konferenciju i nema veze s temom o kojom pričamo, zamjenik župana Primorsko-Goranske županije dobio je molbu iz publike da ipak na njega odgovori.

Naime, radi se o činjenici da se posljednjih nekoliko tjedana u medijima (a i na ulicama Cresa i Krka) sve više čuje glas nezadovoljnih stanovnika otoka, koji smatraju da se projekt upravljanja otpadom ne izvršava kako treba, a nedavno je na Cresu održan i okrugli stol na tu temu.

Stanovništvo, navodno, nije upoznato i/ili je nezadovoljno načinom rada novog sistema upravljanja otpadom. Kažu da su kante postavljene i na nekoliko kilometara udaljenosti od kuće pa su tako stariji stanovnici do novih spremnika primorani hodati puno dalje nego što su prije morali, što im otežava život. Također, u gradu Cresu turisti, navodno, nisu ni dobili kartice pa tako smeće ostavljaju kraj kanti, omogućavajući životinjama da ih raznose po cijelom gradu. Zamjenik župana Primorsko – Goranske županije ispričao se u ime moderatora i naglasio kako mu nije bila namjera izbjeći pitanje. Istaknuo je kako je novi projekt prvi u RH kojim se pokušava modernizirati upravljanje otpadom pa su se tako pojavile mnoge greške u koracima, što je ‘normalno’. Smatra da će grešaka biti još, ali da će županija biti uporna u nastojanju da se projekt izvrši na najbolji mogući način.
.

SMART ISLANDS na Hvaru

Dojmove sa konferencije u Hvaru prenosi Dalmacija Danas: SKUP NA HVARU – Otoke treba prometno povezati i razviti, kako bi ostale mlade obitelji.

__________
Autorica: Paula Bolfan
Fotografija: Pokret Otoka

 

Tagovi: