RURALNI RAZVOJ – Kreću sredstva za nepoljoprivredne djelatnosti!

RURALNI RAZVOJ – Kreću sredstva za nepoljoprivredne djelatnosti!

Objavio: Pokret otoka 2020 - 08.05.2020.

Prošlo je više od godinu i pol dana od kada su korisnici mogli podnositi zahtjeve za nepoljoprivredne djelatnosti bilo to za početak ili razvoj djelatnosti.

Bili su to prvi natječaji ovakvog tipa u Hrvatskoj i zanimljivo je bilo pratiti u koje će se sektore najviše ulagati. Očekivano, to je bio sektor turizma te je prihvatljivost korisnika bila vezana za turističke razrede što je iz najtečaja isključilo JLS-ove koji su spadali u skupine A i B. Izlaskom prijedloga pravilnika prije nekoliko mjeseci, bilo je očito da su takve uvjete poništili te isti uvjet ipak povezali za stupanj razvijenosti JLS-a. To je dovelo do, biti ću iskren, ogorčenja korisnika i konzultanata jer je svima (tj. velikoj većini) postalo jasno da se neće moći prijaviti, a uloženo je i vremena i novaca u samu pripremu projektne dokumentacije.

Nakon mnoštva negativnih komentara natječajno je tijelo promijenilo niz nelogičnosti iz prijedloga pravilnika i sad su nam, kroz natječaj, ponudili malo pravedniju preraspodjelu mogućnosti. Prikazat ću samo neke osnovne izazove u novim natječajima kako biste znali od kuda početi.

 

LISTA KORISNIKA KOJI NE SMIJU ULAGATI U SMJEŠTAJNE KAPACITETE

U prilogu 7. natječaja objavljena je lista onih korisnika, odnosno JLS-ova u kojima NIJE dozvoljeno ulaganje u sektoru smještajnih jedinica. Možete to naći ovdje , provjeriti Vaš status i time se orijentirati. Napominjem da se lista odnosi samo i isključivo na smještajne kapacitete. Sve ostalo je dozvoljeno, uz stari dobri uvjet – da se nalazite u naselju do 5000 stanovnika.

“Možemo li razvijati neki sektor od šireg značaja kao što je proizvodnja ulja od lavande, kozmetičkih pripravaka, razvijanja tradicijskih djelatnosti, sektora u kojem se možemo baviti hortikulturom i komunalnim održavanjem?”

Mišljenja sam da će korisnici ponovno htjeti ulagati u ovakve projekte, barem velika većina njih. Nova situacija s fantastičnim virusom koji razara svijet bacila je novo svijetlo na sektor turizma i donijela tektonske poremećaje od kojih će nam se vrtjeti u glavi jako dugo. Postavljam stoga pitanje – hrle li i sada korisnici razvijati smještajne kapacitete kao i ranije ili se ipak malo “povukla ručna”? Da li nam je zaista potrebno toliko kreveta, a manje inovativnih turističkih rješenja (izletište, kušaonice, jahanje, itd..) i vezanih djelatnosti kao npr. raznih usluga u poljoprivredi? Možemo li razvijati neki sektor od šireg značaja kao što je proizvodnja ulja od lavande, kozmetičkih pripravaka, razvijanja tradicijskih djelatnosti, sektora u kojem se možemo baviti hortikulturom i komunalnim održavanjem? Paleta je široka, ali i dalje čujem – apartmani! Svjestan percepcije da je to najveći „easy money“, tvrdim da generira najmanji prihod od svih ponuđenih djelatnosti, a pritom je dokazano da je ujedno i najranjiviji sektor.

 

RAZMIŠLJATE O POKRETANJU NOVIH DJELATNOSTI?

Mjera 6.2. služi  za započinjanje ili osnivanje novih djelatnosti. Do sada je to značilo da OPG ne smije imati otvorenu dopunsku djelatnost prije prijave projekta i to je to. Ovaj put je uveden uvjet da ni nositelj, a ni povezani članovi ne smiju imati nikakav akt/rješenje o djelatnosti u sektoru turizma da bi bili prihvatljivi. Uz to je postavljena zabrana stvaranja umjetnih uvjeta. Drugim riječima, eliminirali su sve koji se inače ovim bave, a koji su omogućili sebi skidanja svih prijava/ korisnika. To su oni slučajevi kad npr. odmah počnu prebacivati rješenja na none, roditelje, braće i sestre. Iznova, korisnici su u problemima, ali ovog puta potpuno logično. Potiču se oni koji nemaju i nikada nisu imali tu djelatnost i to točno usred Supetra, Bola ili u bilo kojem mjestu na otoku ispod 5000 stanovnika. Praktično, otoci su nam „feel free“ zona. Imamo li ideju koliko je ovo dobro za otoke? Mogućnosti ima bezbroj.

„Easy money“ ili „good money“? Što ćemo ovaj put odabrati?

Korisnici su također u obvezi dokazati postojanje vlastitih sredstava što je u ovom slučaju – neobvezujuće pismo namjere banke. Što u konačnici ništa ne znači osim da ste prošetali do banke i zatražili pismo u kojima oni navode pod kojim uvjetima će financirati nešto – raspon kamatne stope, rok otplate, iznosi… Za mene posve nepotrebno i ništa ne znači osim da ste se prošetali. Gledajmo s vedrije strane, bar ćete protegnuti noge dok stojite u redu 🙂

 

POTIČU SE INVESTICIJE, ALI MORATE BITI SPREMNI

Mjera 6.4. je kompleksna. Ona je investicijska. Što znači da ćete imati do 200.000 eura potpore (70:30), ali prije toga morate zatvoriti financijsku konstrukciju. Trebate doći, u slučaju građenja, do građevinske dozvole. Morate pripremiti svu dokumentaciju, angažirati vrijeme i sredstva unaprijed, dogovoriti kreditiranje, tehnologe, inženjere…  I odvažiti se. Neki od uvjeta su isti ili slični uvjetima prihvatljivosti kao 6.2. mjera, ali vas više „vežu“. Pa tako morate već imati otvorenu dopunsku djelatnost (OPG) ili se dokazivo baviti tom djelatnošću (tvrtke), biti upisani u RPO ( u 6.2. to ne morate odmah kako je bio slučaj do sada), itd…

“U sustav  PDV-a ulazite praktički odmah, čim iskoristite mjeru.”

Svaki natječaj propisuje i limite za određene troškove što se treba pažljivo iščitati jer o tome, u principu, ovisi razina potpore. Po nekim modelima rijetko će doći do 70 % stope sufinanciranja, a posebice u ulaganjima u smještajne kapacitete i poljoprivredne strojeve. Čak bi preporučio OPG-ovima da dobro izračunaju svoj omjer ulaganja u odnosu na potencijal bespovratnih sredstava. Ne zaboravite i sustav PDV-a. U sustav koji ulazite praktički odmah, čim iskoristite mjeru.

 

Kao i do sada, čitamo se.  Iako me nije bilo neko vrijeme vjerujem da je idealna prilika i itekako ima smisla da nastavim ovu kolumnu.

Sve informacije o natječajima možete provjeriti ovdje: 6.2. i 6.4. 

 

_________

Autor: Vanja Bralo
Fotografija: wwwpixabay.com