Celebrate Islands – Rješenja su na otocima

Celebrate Islands – Rješenja su na otocima

Objavio: Pokret otoka 2020 - 09.06.2020.

Webinar  “CELEBRATE ISLANDS 2020. – Rješenja su na otocima” je održan 4. lipnja 2020. godine s ciljem razmjene iskustava otočnih zajednica uslijed mjera i ograničenja uzrokovanih COVID-19 te razgovora o izazovima i mogućim pravcima gospodarskog razvoja hrvatskih otoka i potencijalima održivih modela razvoja u post COVID razdoblju.

Na webinaru su sudjelovali panelisti: Tonino Picula, Stipe Čogelja, Ana Kučić, Katarina Gregov, Annette Mufić Trojković, Ranko Milić, Šime Ježina, Nenad Starc te domaćini webinara Sylvain Petit (SMILO), Maja Jurišić i  Andreja Baraba (Pokret otoka).

“CELEBRATE ISLANDS 2020 – Rješenja su na otocima” u hrvatskom izdanju i online formatu bio je posvećen aktualnom trenutku u kojem su se našli hrvatski otoci uslijed pandemije COVID-19, odnosno suočili se s novim izazovima uslijed svoje prirodne geografske izoliranosti, nastalog ograničenja protoka ljudi i roba te pada turističkih aktivnosti.

Veliku nepoznanicu predstavlja kakve će dugoročne posljedice imati ova kriza za otočne zajednice u cjelini i ujedno se aktualiziralo, više no ikad, pitanje usmjerenosti otočne ekonomije na turizam i njegove dugoročne održivosti kao glavnog generatora prihoda i radnih mjesta na otocima. Ove izazovne pandemijske okolnosti su bile poticaj da se na webinaru povežu različiti sektori i razine odlučivanja,  pristupom bottom up / top down u razmjeni iskustava i iznalaženju mogućih rješenja.

.

 

UVODNA RIJEČ

U uvodnom dijelu webinara Nenad Starc je istaknuo kako se na otocima uobičajeno primjenjuju politike koje se primjenjuju na kopnu i pretežno su usmjerene na ujednačavanje uvjeta života na kopnu i na otocima, što drži neadekvatnim u otočnoj razvojnoj politici.

Prije svega, otoke treba promatrati sa svim svojim specifičnostima i posebnostima te njihovu otočnost koristiti kao resurs i početnu točku razvojne politike. Prilikom definiranja novih razvojnih politika i uvođenja bilo kakvih novih rješenja, otoke smatra idealnim za testiranje istih, obzirom su otoci oduvijek bili usmjereni ka održivosti, a otočani kroz povijest vrlo snalažljivi u nadilaženju ograničenja koje život na otoku nosi. Ekspanzijom turizma i velikom apartmanizacijom se komparativne prednosti otoka ne koriste na pravi način i upravo u ovoj krizi vidi priliku da se razvojna politika otoka redefinira na pravi način tj. primjenom koncepta pametnih otoka.

.

Tonino Picula (MEP)

Predstavio je najnovije prijedloge financijskog okvira koje je Europska komisija pripremila kao odgovor na novonastalu krizu, Fonda za oporavak EU i revidiranog Višegodišnjeg financijskog okvira EU, odnosno proračuna EU za 2021-2027., a čija sredstva će biti na raspolaganju i Hrvatskoj kao i odgovornost za njihovu raspodjelu. Smatra kako su otoci na EU razini uspješno izašli iz političke anonimnosti te su prepoznati za sada kao generator energetske tranzicije. Drži kako je potrebno objediniti sve otočne EU inicijative u jednu otočnu strategiju kao važan instrument podrške otočnom razvoju te tako dugoročno pozicionirati otoke u europskoj politici, uz aktivno sudjelovanje otočana koji su najpozvaniji upravljati razvojem svojih otočnih zajednica.

.

Ana Kučić

 Gradonačelnica Malog Lošinja, naglasila je kako se razvoj lošinjskog arhipelaga već niz godina promišlja zajedno s otokom Cresom i u suradnji s Gradom Cresom te smatra kako je taj integrirani pristup razvoju pravi put.

Cres i Lošinj su tako primjerice udružili snage u izradi strategije održivog razvoja turizma i agendi energetske tranzicije. Već su ranije uvidjeli i započeli promišljati problem oslanjanja otočnog gospodarstva samo na turizam te poticati i druge djelatnosti vezane na turizam kako bi se postigla ravnoteža u ekonomskom razvoju otoka. Razvoj turizma na principu održivosti, a time i postizanje otpornosti cresko-lošinjskog arhipelaga na krize kao što je ova ili neka buduća, su u fokusu strateških planova i provedbenih programa grada Malog Lošinja. Akcija povrata troškova za trajektne karte svojim gostima pod nazivom “Ferry free” je, osim što je dobra izlazna strategija za ublažavanje pada turističke aktivnosti ove sezone, i dobar način za produljenje turističke sezone i rasterećenja otoka u špici sezone.

.

Stipe Čogelja

Pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije,  jednom od prepreka u promišljanju razvoja otoka vidi u tome što dosta otoka ima puno jedinica lokalne samouprave te često nemaju zajedničku strategiju razvoja, ni gospodarskog ni turističkog.

Uloga koju Splitsko-dalmatinska županija ima u kontekstu razvoja otoka jest uloga koordinatora općenito razvoja, a time i razvoja održivog turizma, ne samo u pogledu otoka SDŽ već i kopnenog dijela županije. SDŽ ima donesen dugoročni plan razvoja turizma kojim je definiran cilj prelaska s konvencionalnog turizma na održivi turizam jer je turizam na području županije, pa tako i na otocima, na rubu održivosti u ovom obliku.

Svakako će se u budućnosti poticati razvoj turističkih proizvoda koji se baziraju na komparativnim prednostima područja za koje je županija nadležna, kao npr. kulturni i aktivni turizam i prestati se oslanjati na koncept turističkog proizvoda “more i sunce”. SDŽ izrađuje i Plan upravljanja obalnim područjem i morskim okolišem koji se neposredno tiče i otoka te Županijski razvojni plan u kojem će se razvoju otoka pristupiti na principu održivosti i samodostatnosti. 

.

Katarina Gregov

 Direktorica Turističke zajednice Zlarina, predstavila je uspješni zlarinski projekt Za Zlarin Bez Plastike, koji je uspješno angažirao otočnu zajednicu i ujedno brendirao Zlarin kao zeleni otok koji promišlja održivo te buduće planove replikacije projekta. Zlarin se ne oslanja na masovni turizam, većinu kapaciteta čini obiteljski smještaj, a većinu gostiju čine domaći turisti i smatra kako je to dobar smjer razvoja Zlarina kao destinacije. Međutim, otok Obonjan, na kojem se nalazi glamping resort koji posjećuju uglavnom inozemni gosti vjerojatno se neće otvoriti ove sezone, a bilježi se i značajan pad nautičkog turizma, koji inače bilježi dobre rezultate u periodu travanj-studeni.

.

Annette Mufić Trojković

Pandemija Covid 19 na Lastovu je doživljena prvotno kao potencijalni zdravstveni problem, obzirom na razinu zdravstvene zaštite na otoku, kazala nam je Annette Mufić Trojković, suvlasnica OPG Zoltan Trojković s Lastova, a potom i kao ekonomski problem. Svoje maslinovo ulje su prethodnih godina prvenstveno prodavali turistima. Uslijed novonastalih ograničenja, a obzirom se radi o kvalitetnom proizvodu za kojim postoji potražnja, brzo su se adaptirali na situaciju i organizirali prodaju putem dostave.

Lastovo ima puno potencijala u poljoprivredi, međutim nedostatak ljudskih resursa i rascjepkanost parcela uvelike utječu na stupanj proizvodnje, za koji smatra da može biti puno veći. Kao potencijalni rizik u svom poslovanju uslijed neke buduće krize, ističe nepostojanje pogona za preradu maslina na samom Lastovu, a čije postojanje bi možda bilo održivo i isplativo ukoliko bi se povećao i broj maslinara, za što na Lastovu postoje svi preduvjeti. Unatoč krizi, kvalitetan i ekskluzivan proizvod, uvjerena je Annette, uvijek će naći put do potrošača.

.

Šime Ježina

Ravnatelj NP Kornati  podsjetio je kako je područje NP Kornati  prije svega otočje u privatnom vlasništvu, ponajviše stanovnika Murtera, i u prošlosti područje puno intenzivnije poljoprivredne proizvodnje nego što je to danas. Danas je glavni prihod koji se generira na tom području nautički turizam i općenito smatra kako nam je turizam donio veliku promjenu, stavljajući ostale gospodarske djelatnosti u drugi plan. Međutim, turizam vidi i kao problem i kao rješenje, ako uspijemo integrirati turizam kao takav i djelatnosti poljoprivrede, stočarstva i pčelarstva u kompletan turistički proizvod.

.

Ranko Milić (CEDRA)

Zaključno je iznio kako izazove s kojima smo suočeni i probleme koji su prepoznati potrebno prepoznati kao prilike i to prije svega kao priliku da otočnom razvoju pristupimo na integrirani način. Na iskustvima iz prošlosti, kada su se otočani organizirali u zadruge, može se graditi održivi integrirani poslovni model na konceptu geografskog klastera koji će uključivati i otoke i priobalje, a osigurati i toliko nužnu diversifikaciju otočne ekonomije.

.

Prihvatljivi održivi modeli razvoja za konkurentne, inovativne i otpornije otoke, a koji su se nametnuli tijekom razgovora te u interakciji sa sudionicima koji su slušali webinar uključuju:

 

  • poticanje lokalnog gospodarstva i umrežavanja s ciljem njegove diversifikacije i poboljšanje plasmana proizvoda te u konačnici dugoročne otpornosti na krizne situacije
  • promicanje održivog turizma koji će poštivati otočni prostor i interese stanovnika otoka te poticati razumijevanje između stanovnika, poduzetnika iz turističkog sektora i turista
  • kreirati i poticati raznolike turističke proizvode prilagođene otočnom prostoru i tradiciji
  • integrirano planiranje razvoja, poticanje aktivnog uključivanje otočana u procese donošenja odluka i učinkovitija, operativnija provedba donesenih planova i strategija
  • daljna digitalizacija u svrhu olakšavanja svakodnevnog otočnog života i poslovanja
  • osnaživati povezanost zajednice na otoku i otočnih zajednica međusobno

 

Pogledajte cijeli webinar na poveznici.

 


Pokret Otoka