RAD OD KUĆE –  Kvalitetno zakonodavstvo mora omogućiti psihološku dobrobit radnika

RAD OD KUĆE – Kvalitetno zakonodavstvo mora omogućiti psihološku dobrobit radnika

Objavio: Andrea Beader - 21.12.2021.

Rad od kuće omogućava veću fleksibilnost, a štedi se i vrijeme inače utrošeno na putovanje koje može rezultirati dodatnim zamorom i stresom

Brojne su prednosti rada na daljinu, ali ima i negativnosti koje bi ga mogle pretvoriti u dvosjekli mač. Kako bi se sačuvalo mentalno zdravlje radnika neophodna je zakonska regulacija na razini EU, smatra psiholog Sandro Kraljević. – prenosi eu.hina.hr

Po podacima Eurostata, više od pola ljudi koji rade od kuće smatraju da su tako produktivniji, a to dokazuju i studije. S druge strane, novo vrijeme i novi načini rada donose brojne izazove.

.

Rezolucija o pravima radnika

Europski parlament je u siječnju 2021. donio rezoluciju o pravu radnika da nakon posla isključe svoje uređaje bez suočavanja s posljedicama zbog neodgovaranja na telefonske pozive, elektroničku poštu ili tekstualne poruke.

“Pravo da isključe svoje uređaje nekima je danas luksuz, a zapravo je ljudska potreba“, kazao je psiholog Kraljević Hini. Smatra da to pravo treba urediti zakonom, ali ne samo kako bi se regulirali odnosi zaposlenika i poslodavaca. To bi trebalo biti opće pravo jer neprestana uključenost pogubno djeluje na podsvijest, kaže.

Ovdje se ne radi o visokoj razini stresa, već o kontinuiranoj dugoročnoj izloženosti koja je za psihološku dobrobit ljudi daleko kobnija, tvrdi Kraljević.

.
Radionica o mentalnom zdravlju i dobrobiti radnika u digitalnom okruženju nakon pandemije

Početkom prosinca u sklopu Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta (EMPL) održana je radionica o mentalnom zdravlju i dobrobiti radnika u digitalnom okruženju nakon pandemije. Sudionici su istaknuli da rad na daljinu može imati negativne učinke na produktivnost te na fizičko i mentalno zdravlje jer rezultira većim brojem radnih sati, većim stresom, izolacijom i osjećajem usamljenosti.

Izvješće EU-OSHA navodi da manjak mogućnosti za druženjem dovodi do intenziviranja rada kako bi se popunio vakuum. Posljedica je izgaranje radnika i niža produktivnost te pogoršanje mentalnog zdravlja.

„Nema softvera koji može zamijeniti blizinu ljudi“, rekao je Kraljević Hini. Zaposlenici su najveći potencijal tvrtki, drži Kraljević. Dodaje da je zadaća menadžmenta pobrinuti se za svoje ljude, a posebnu pozornost trebaju stariji djelatnici jer je njima prijelaz na digitalni način rada pao teže.

 

Umjetna inteligencija

U cilju sprječavanja negativnih učinaka rada na daljinu, zaposlenicima danas pomaže i tehnologija. U spomenutoj anketi više od pola ispitanika reklo je da im alarmi i aplikacije olakšavaju postavljanje granica između poslovnog i privatnog.

Meik Wiking iz danskoga Instituta za istraživanje sreće vjeruje da će tehnologija uskoro nadzirati i mentalno i tjelesno zdravlje, a pametni uređaji postat će nam asistenti.

Ipak, tehnološki noviteti donose brojne izazove pa se tako sve češće postavlja pitanje učinkovitosti novih oblika upravljanja radnicima uz potporu umjetne inteligencije.

Kraljević navodi da zbog sustava za praćenje radnog učinka ljudi mogu postati blago paranoični.
„Nije dobro da se stvara percepcija špijunaže. Tehnologija mora biti čovjeku u korist, ne na štetu“, upozorava i poziva na kvalitetnu regulaciju tog pitanja.

 

Šefovi moraju voditi brigu o ljudima

Koliko god da je korona donijela lošeg, donijela je nešto dobro – osvještavanje važnosti mentalnog zdravlja i izjednačavanje s tjelesnim. Međutim, trebat će još 10 do 20 godina da ih kao društvo ujednačimo, smatra Kraljević.

Polovica radnika smatra stres uobičajenim na radnom mjestu, a on pridonosi otprilike polovici svih izgubljenih radnih dana.

Pred nama je puno posla: razgovora, tribina, konferencija i marketinških kampanja kako bi se svijest širila i traženje psihološke pomoći normaliziralo, uvjeren je Kraljević.

Nije poanta svaki dan biti dobro, to nije niti moguće. Treba prepoznati trenutke kada nismo dobro i tada djelovati, makar i samo nekoliko minuta dnevno, rekao je.

Nema smisla pokušavati mijenjati svijet i način rada, on se razvija neovisno od nas. Ali možemo mijenjati sebe i vlastiti pristup promjenama.

“I zadnje, ali ne i manje važno – direktori i menadžeri firmi trebali bi voditi iskrenu brigu o svojim ljudima”, apelira Kraljević.

__________
Izvor: eu.hina.hr
Naslovna fotografija: Unsplash.