Pokretači  i prijatelji posjetili BLUE ISLANDS konferenciju  – ”Prema cirkularnoj ekonomiji i održivom turizmu na otocima”

Pokretači i prijatelji posjetili BLUE ISLANDS konferenciju – ”Prema cirkularnoj ekonomiji i održivom turizmu na otocima”

Objavio: Paula Bolfan - 21.04.2018.

‘Kakav utjecaj ima povećano nastajanje otpada tijekom turističke sezone i kako se sa time suočiti?’, tema je konferencije održane u sklopu BLUE ISLAND PROJECT – a, u Europskom Parlamentu u Bruxellesu, 11. travnja.

Konferencija je organizirana od strane Interreg Mediterranean grupe koja djeluje unutar Europskog Parlamenta.

BLUE ISLANDS projekt teži identificiranju, lociranju i ublažavanju utjecaja sezonalnih varijacija stvaranja otpada generiranoj na mediteranskim otocima koja je nastala kao efekt turizma. Razvijajući znanje o strujanjima otpada, pronalaženjem zajedničkih smjernica i poboljšanjem sinergija među zajednicama koje su dio MED islands grupe, projekt BLUE ISLANDS teži stvaranju i podržavanju cirkularne ekonomije i promociji strukture održivog turizma.

Zastupnik zelenih u EU,  Davor Škrlec, pozvao je udruge koje se bave spomenutom problematikom da sudjeluju i pokušaju pronaći riješenja među onima koja su predstavljena na konferenciji. Organizacije koje su sa Pokretom Otoka sudjelovale na konferenciji su: Udruga podvnodnih aktivnosti Rostrum i Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita, Ponikve eko otok Krk d.o.o. , Zelena energetska zadruga i Udruga Terra Hub Croatia iz Zagreba.
.

Govornici i predstavljeni projekti

Konferenciju je otvorila predsjednica intergrupe Gesine Meissner koja je pozdravila prisutne i za početak predstavila izložbu ‘OCEAN PLASTIC LAB’ odnosno ‘LABORATORIJ PLASTIKE U OCEANIMA’ koja je bila postavljena ispred europskog parlamenta. U tri velika izložbena kontejnera, na vrlo su moderan i detaljan način prikazani i digitalizirani problemi plastike u morima i oceanima.

Neke od tema kojima su govornici posvetili svoje izlaganje su:

  •  Proizvodnja s ograničenjima našeg planeta (na način da ne šteti okolišu)
  •  Projekt uzgajanja šuma u oceanima – korištenje algi za materijale (http://oceanrainforest.com/about-ocean-rainforest/)
  • Europski plan za suočavanje s plastičnim otpadom (plan kojim bi se do 2025. moglo i trebalo riješiti pola plastike koja se nalazi u oceanima)
  • Pokušaj razumijevanja problema onečišćenja na dvije razine: plaže i morsko dno
  • Fokus na odgovornost proizvođača (Proizvođač je ujedno zagađivač i mora svoje kupce upoznati sa pravilnim postupanjem s ambalažom i recikliranjem)

.
Jedno od zanimljivijih predavanja održao je Josep Maria Tost i Borrás, predsjednik ACR+ grupe iz Katalonije.

Smjernice koje je dao su iduće:

  1. U turističkim mjestima mora postojati infrastruktura za upravljanje otpadom.
  2. Lokalna Uprava mora biti odgovorna za upravljanje otpadom, djelovati i kontrolirati sve dionike: hotele, kampove, restorane i ostale.
  3. Promjene nisu lake. Jedan od najvećih izazova je živjeti, djelovati i raditi u granicama s prirodom i onime što ona može podnijeti. To nije samo u turizmu, to je u životu, u radu, u putovanju, u svim segmentima našeg života i to nije lako.
  4. Otoci su ključna mjesta promjene – zahtjevaju drukčiji pristup upravljanju otpadom. Okolišna, kulturna i društvena vrijednost otoka je iznimno vrijedna. Otoci zahtjevaju povećani fokus u planiranju, upravljanu i saniranju otpada.
  5. Negativni utjecaji upravljanja otpadom uskoro bi mogli uništiti sam turizam.
  6. Hoteli, restorani i ostali ugostiteljski objekti trebali bi težiti zero waste managmentu.
  7. Treba se informirati o tehnikama upravljanja otpadom i dijeliti to znanje.
  8. Sve lokalne dionike treba uključiti u ekološki napredak i usmjeriti ih na načine smanjivanja otpada.

dfdf
Tonino Picula: Moderator tematske grupe ”Kako se otoci i regije suočavaju s otpadom”

”I sâm sam sa otoka i u Hrvatskoj primjećujem problematiku upravljanja otpadom, posebice na jugu zemlje. Problematika je najviše izražena u ljetnoj turističkoj sezoni, kada se otoci i obala suočavaju sa iznimno povećanom populacijom, što znači da se lokalna infrastruktura treba prilagoditi na nekoliko puta veću populaciju u tom vremenu.”

Pokretače se najviše dojmio Francesco Lembo iz Italije koji je predstavio dobru praksu upravljanjem otpada na Sardiniji, koja je u projektu sudjelovala sa Eko Otok Krk koji izvršava Ponikve Krk d.o.o.
.

.
Utjecaj otočnosti i slučaj sa Sardinije – Francesco Lembo

Francescno Lembo predstavio je logističke zahtjeve i potrebu za kapacitetima koji se, osim sa svojim vlastitim otpadom, suočavaju i otpadom koji nanese more iz susjednih područja.

Od 2003. godine, kada su stanovnici odvajali samo 3.4% otpada, do 2016. godine povećali su količinu odvojenog otpada na 60.15%. Komunalni otpad po stanovniku smanjio se sa 500kg godišnje po stanovniku na 176 kg g/s.
Strategija Sardinija 2008 je jednostavna ali jasna i to je ključ promjene.
.

Provedba programa smanjena otpada

U dogovoru sa lokalnom zajednicom, onima koji proizvode velike količine smeća (veće od standarnog)obavezna je nadoplata, a oni koji smanjuju količinu smeća nagrađeni su bonusima.

Način na koji su promovirali i širili svijest o važnosti odvajanja otpada bio je metodom od-vrata-do-vrata. U to je bilo uključeno i informiranje o načinima kompostiranja bio otpada kod kuće.

”Kako ne bismo samo pričali o ograničenjima otočnosti, fokusirali smo se na prednost otočnosti u upravljanju otpadom, koja se nalazi u činjenici da je šira publika dostupnija nego na kopnu – lakše je informirati širu masu ljudi.”

Spomenuli su i svoje partnere Ponikve d.o.o. odnosno projekt ”Eko otok Krk” koji su se također odlučili koristiti metodom door-to-door-collection, odnosno skupljanjem otpada od vrata do vrata.

Njihova strategija također se odnosila na uključivanje turista u informiranje o važnosti zbrinjavanja otpada, što se odnosilo na kućanstva i na hotele. Svi su dobili posebne kontejnere u kojima odvajaju otpad, a turiste se upućuje i informira o njihovim odgovornostima.
.

Akcija BLUE BAG KRK

Jedna od akcija koju provode je i ”Blue Bag Krk” odnosno ”Plava vrećica Krk” kojom pozivaju turiste i mornare da tijekom svog putovanja prikupljaju otpad otpad u plave vreće te da se onda s njima fotografiraju i pošalju na natječaj. Natječajem su ih motivirali, ali su ih također pozvali da potaknu svoje prijatelje da učine isto.

O projektu upravljanja otpadom Eko otoka Krk saznajte više OVDJE ,a projekt BLUE BAG (PLAVA VREĆICA) pronađite OVDJE .
.

Pitanje koje se pojavilo je Kako zainteresirati turiste da se bave upravljanjem otpada, a da im ne dosadimo?

Predstavljeni su i budući izazovi ključnih za napredak

  • postavljanje ambicioznih standarda
  • Uključivanje društva / zajednice
  • Suradnja na internacionalnoj razini

Nakon predavanja Pokretači su se konzultirali sa organizatioricom internacionalne Zelene Čistke, koja se svake godine 22. travnja provodi na internacionalnoj razini. Ona nas je uputila da sve akcije čišćenja prijavljujemo na stranici XYZ , a u budućnosti možda i ostvarimo suradnju na zajedničkim projektima.
.

.
IZLOŽBA – ”OCEAN PLASTIC LAB” (LABORATORIJ PLASTIKE U OCEANU)

Izložba je putujuća, a za vrijeme konferencije bila je postavljena ispred Europskog Parlamenta. Za vas smo preveli najvažnije činjenice koje su tamo navedene, a u FOTO galeriji možete pogledati kako je izložba izgledala.

Plastika je sastavni dio našeg svakodnevnog života: omoti, bočice, igračke, kemijske olovke, vrećice – i popis ide dalje. Svi mi stalno i neprekidno koristimo plastiku i jako je teško izbjeći je. Znanost i društvo zajedno moraju pronaći rješenja kako bi se smanjila količina plastičnog otpada u morima i oceanima.
.

.
Organizacije i projekti diljem svijeta bore se sa problemom otpada u moru. Pristupi su različiti, ovisno o tome je li fokus na globalnoj ili regionalnoj razini.

Kako bi zaštitili okoliš od zagađenja plastikom, svi se moramo zapitati o svom ponašanju. Ako koristimo plastiku svjesno i onda je recikliramo, učinili bismo važan utjecaj na održivost i tako izravno doprinijeli smanjenju problema.

Velik broj znanstvenika trenutno radi na razumijevanju problema i predlaže akcijske planove za smanjenje i ponovnu upotrebu plastike. Naravno, plastika korištena za ovu izložbu će biti pravilno reciklirana.
.

Možete li izračunati koliko ste plastike danas iskoristili?

Pokušajte! Neki od predmeta koje koristimo na dnevnoj bazi su:

  • Omoti od hrane i slatkiša
  • Plastične vrelice
  • Pića u bočicama
  • Filteri cigareta
  • Plastični čepovi…

.

ZNATE LI?

  • Da 100% svih vrsta kornjača probavlja plastiku ili se zaplete u nju?
  • Da se u ambalaži za kozmetičke proizvode nalazi 300 tisuća granula plastike?
  • Da se samo 9% sve plastike koja je ikada proizvedena može reciklirati?
  • Da je procjenjeno da 5.25 trilijuna čestica plastike pluta po morima?
  • Da se od sve plastike ikad proizvedene 42% koristi za pakiranja?

.
U kojem se obliku pojavljuje plastika u morima i oceanima?

Većina plastike u morima i oceanima pojavljuje se u obliku mikroplastike.

PRIMARNA MIKROPLASTIKA su čestice plastike koje su namjerno proizvedene u veličini manjoj od 5mm.

To su :

  • Mikrovlakna
  • Mikrogranule
  • Plastična zrnca

MAKROPLASTIKA raspadanjem postaje SEKUNDARNA MIKROPLASTIKA.

SEKUNDARNA MIKROPLASTIKA podrazumijeva sve plastične čestice manje od 5mm koje su rezultat raspadnute makroplastike.
.

Industrijske kuglice i tipovi plastike

Plastika je često miješana sa dodacima, punjenjima i stabilizatorima kako bi se poboljšala mehanička, fizička ili kemijska svojstva. Oni daju boju, pjenastu strukturu, uljepšavaju površinski izgle dili povećavaju fleksibilnost.

Takvi dodaci u budućnosti čine recikliranje plastike otežanim.

Plastične smolaste kuglice su male granule u obliku cilindra ili diska. Otapanjem i oblikovanjem ove sirovine rade se novi plastični proizvodi. Ove kuglice su nekada slučajno puštene u okoliš tijekom transporta ili proizvodnje.
.

Plastika – pluta ili tone?

Različiti tipovi plastike se različito ponašaju u vodi. Njena gustoća određuje hoće li plutati ili potonuti.

Faktori koji utječu na plovnost plastike

Plovnost plastike ovisi o njenoj gustoći u usporedbi sa gustoćom morske vode ( ~ 1.02 g/cm³).

Ako je plastika gušća od gustoće vode, potonut će, a ako je gustoća plastike manje gusta od vode, plutat će. Ponašanje plastike u vodi također ovisi o obliku proizvoda. Dodatno, biološki faktori kao što su kolonizacija plastike mikroorganizmima, algama ili beskralješnjacima čini ju težom i u konačnici će potonuti.

Procjenjuje se da razgradnja plastike u morskom okolišu može trajati nekoliko stotina godina.
.


.

.
Plastika i morski organizmi

Do danas, 1 401 vrsta je pod utjecajem plastičnog otpada na različite načine. Životinje konzumiraju plastiku slučajno ili ih zamijene za hranu. Čestice plastike pojavljuju se u obliku i boji njihove hrane ili poprimE miris algi i bakterija koje rastu na plastičnim česticama.

Upotreba plastike može dovesti do ozljeda crijeva i trbuha koje dovodi do pothranjenosti i izgladnjivanja. Razne se životinje zapletu u mrežu plastičnog otpada. Ovo dovodi do smrti jer ne mogu pobjeći predatorima ili se umore i utope.
.

Utjecaj plastike na životinjski svijet
.

  1. PROBAVA – ribe, sisavci i druga morska stvorenja pojest će plastiku namjerno ili slučajno.

Ovo vodi do oštećenja ili iritacije njihovog probavnog sustava. Plastika se može zaglaviti u njihovom želucu, što vodi do pothranjenosti ili čak izgladnjivanjem do smrti. Plastika akumulira toksine i kad se probavlja, toksini se oslobađaju i štete organizmu.
.

  1. UPLITANJE – Nije neobično da se morski organizmi upletu ili ostanu zatočeni u morskom otpadu, posebice u starim ribarskim mrežama i opremi.

Rezultat toga je patnja koje životinje doživljavaju, rane koje se mogu inficirati ili mogu umrijeti jer više ne mogu pobjeći od predatora. U posebnom su problemu životinje koje udišu zrak kako bi preživjele, kao što su kornjače, morski lavovi, ili kitovi koji se mogu utopiti ako se zapletu pod morem.
.

  1. STANIŠTE – neki organizmi, posebice mikroorganizmi, mogu koristiti plastične ostatke kao novo mjesto za život.

Neke alge i bakterije rastu na plastičnim česticama. Putujući na plastici lako se šire po svijetu morskim strujama, tako povečavajući rizik širenja invazivnih vrsta jednako kao i patogenih.
.

Čime se širi i prenosi plastika?
.

  • vjetrom,
  • morskim strujama,
  • ribarskim brodovima,
  • rijekama,
  • otpadnim vodama,
  • brodovima

.

Način širenja plastike u morima i oceanima

kad plastični otpad uđe u more ili ocean, distribuira se valovima i morskim strujama natrag na obalu ili završava u jednom od 5 puteva otpada. Otpad se tada nakuplja na određenim oceanskim područjima (točkama) gdje se većina plutajuće plastike akumulira.

Većina plastike u oceanima u konačnici potone na dno.

Dakle 4 su mogućnosti za plastiku koja završi u moru i oceanima:

  1. Završit će na obali,
  2. Plutat će po površini,
  3. Akumulirat će se u jednoj od točaka,
  4. Potonut će.

.

Utječe li plastični otpad na naše zdravlje?

Malo se zna o utjecaju plastike koja ulazi u hranidbeni lanac. Konzumiraju ju morske jedinke, a ljudi jedu morske plodove i ribu.

Predstavlja li ovo prijetnju našem zdravlju?

Čestice plastike mogu funkcionirati kao prijenosnik patogenih bakterija, koje se razmnožavaju i šire bolesti. Istraživanje razumijevanja posljedica ovog učinka je još u povojima.

Ribarska i brodska industrija suočava se sa raznim problemima uzrokovanim plastikom u moru: Smanjen i zagađen ulov, zapetljani propeleri i začepljene usisne cijevi. Turistički resorti često imaju problema sa zagađenim plažama koje rezultira sa smanjenom turističkom atraktivnošću i skupim čišćenjima.

Ovi čimbenici mogu imati značajan utjecaj na priobalni ekonomski i gospodarski sustav. Ljudi ovise o ovim ekonomijama, a pate i morski izvori hrane.
.

Što to znači za našu budućnost?

Svi mi ovisimo o zdravom oceanu. Više od 3 milijarde ljudi ovisi o bioraznolikosti oceana koje im je osnovno sredstavo preživljavanja. Uništavajući njegov okoliš, svi ćemo osjetiti posljedice. UN je označio plastiku kao jedno od šest najvažnijih rastućih prijetnji okolišu.

‘Znanstvena zajednica utrkuje se sa razumijevanjem razine izloženosti i psiholoških utjecaja plastičnih zagađenja na različite organizme, kao i rizičnom utjecaju na ljudsko zdravlje koje nastaje konzumacijom zagađene hrane.’ (UN izvještaj)

Iako je istraživanje još u ranoj fazi, znamo da korištenjem plastike utječemo na okoliš cijelog planeta. Međutim, još uvijek nije kasno za djelovanje. Moramo svi zajedno participirati kako bi pronašli riješenja.
.

Gradimo li zajednička riješenja?

Društvena znanost može biti dio istraživanja i od velike koristi u različitim područjima i na različite načine.
Uz pomoć stanovnika, znanstveni mogu adaptirati riješenja socijalnim interesima društva. Također, mogu skupljati i analizirati podatke u većim količinama i na širim geografskim područjima.

Društvena znanost ovdje je već stoljećima no danas doživljava renesansu.

U digitalnom društvu, znanstvenici i volonteri sa svih strana svijeta mogu udružiti snage!
Svake godine, 4.8 do 12.7 milijardi kilograma plastike završi u oceanima.
.

Traženje riješenja je izazovno

Ishod nekih riješenja je loš za okoliš.

Pokušaj vađenja plastike iz oceana može rezultirati povredom životinjskog svijeta. Proizvodnja alternativnih materijala može uzrokovati visoku energetsku potrošnju. Odjeća napravljena od plastike iz oceana može tijekom pranja ponovno pustiti mikrovlakna i ponovno završiti u moru. Pronalaženje adekvatnih rješenja je izazovno.

Što znači zajedničko pronalaženje riješenja? znači da moramo surađivati kako bi smanjili obujam problema plastike na globalnoj razini – političari, znanstvenici, kompanije, organizacije i svatko od nas posebno.

Nećemo naći jedno riješenje; Trebamo nekoliko različitih strategija koje problemu prilaze iz različitih kuteva gledišta.
.

STANOVNICI – Što mi možemo učiniti?

u 2010. godini izračunato je da svaki stanovnik Europe iskoristi 198 plastičnih vrećica na godinu, dok u nekim zemljama potrošnja plastičnih vrećica po osobi iznosi i preko 500 komada godišnje.

Smanjivanje zagađenja mora plastikom je problem koji od društva traži donošenje odluka, ali nakon informiranja o mogućnostima. Društvo i pojedinac postaju oni koji čine tu promjenu.
.

Na koji način mi možemo doprinijeti?

  • Smanjivanjem traga kojeg ostavljamo korištenjem plastike

Smanjivanje korištenja plastike je najbolji način za smanjivanjem plastičnog otpada u morima. Činiti korake kako bi smanjili, ponovno koristili i reciklirali plastični otpad može značajno smanjiti dnevno korištenje plastike koja se ne može reciklirati

  • Postati stanovnik – znanstvenik

Još uvijek ne razumijemo potpuni obujam i utjecaj problema zagađenja plastikom. Skupljajući informacije i pridruživajući se istraživačima, možete pomoći u kolektivnom razumijevanju ovog problema.

  • Uključiti se

Organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u informiranju i promoviranju svijesti o zagađenju plastikom, ali također i u stavljanju pritiska na vladu i industrije da posvete pažnju ovom problemu. Priključite se organizaciji koja u vašem mjestu provodi projekte vezane uz zaštitu okoliša i održivo upravljanje otpadom.

  • Educirati sebe i ostale

informirati sebe i podizati svijest među drugima pomaže im da donesu ključne odluke.
.

KLJUČNU ULOGU U NAPRETKU IMAJU – DJECA ZNANSTVENICI

Mnoge društveno znanstveni projekti su prikladni ili čak dizajnirani posebno za djecu i tinejdžere. Uključivanje u ovakve projekte u mlađoj dobi pomaže u spajanju djece i znanosti i podiže svijest o problemu zagađenja mora i oceana plastikom.
.
.


.

.

POKRETOV ZAKLJUČAK

Nakon slušanja službenih predavanja i samostalnog zaključivanja prilikom promatranja izložbenih primjeraka zaključili smo iduće:

  1. Svaka promjena dolazi od nas samih
  2. Kako bi napravili promjenu moramo početi istraživati internet u korisne svrhe
  3. Suradnja je važna – nitko od nas ne može sam, iako moramo početi sami od sebe.
  4. Moramo naučiti slušati i sebe i druge, moramo naučiti pružiti ruku ljudima koji brinu i kojima je stalo do okoliša jednako kao i nama
  5. Našoj djeci ostat će svijet kakvim ga mi ostavimo. O okolišu moramo brinuti. Možda nećemo promijeniti svijet, ali svoju djecu možemo naučiti kako da čuvaju okoliš i time, zajedno sa svojom djecom, mijenjamo svijet na bolje!

Ako želite da vaš otok bude čist, a ne znate na koji način biste počeli i otkud biste krenuli, kontaktirajte nas na pokret.otoka@gmail.com i mi ćemo vam pomoći u pronalasku akcija i organizacija u vašem okruženju kojima se možete priključiti.
.

UČINIMO SVIJET BOLJIM MJESTOM – SPASIMO SVOJ OTOK!

Na kraju, željeli bismo se zahvaliti svima koji su sa nama sudjelovali u ovom posjetu Europskom Parlamentu. Nadamo se da smo svi nešto naučili i da ćemo u budućnosti ostvariti suradnju i podržavati jedni druge u zaštiti našeg okoliša.

Hvala UPA Rostrum Split, Terra Hub Croatia, Zelena energetska zadruga, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj – Sunce, Ponikve Krk i Blue Bag Krk, Davoru Škrlecu i Matei Klarić iz Ureda Davora Škrleca u Splitu što su nas pozvali, poveli i ugostili.
.

.
__________

Autorica: Paula Bolfan
Fotografija: Paula Bolfan