POD MEDITERANSKIM SUNCEM – ”Otoci u moru promjena”

POD MEDITERANSKIM SUNCEM – ”Otoci u moru promjena”

Objavio: Paula Bolfan - 03.10.2021.

Dragi čitatelji Pokreta, nadam se da ste uplovili u miran i sunčan vikend i da uživate u zasluženom odmoru…

S današnjom kolumnom započet ću u nešto drugačijem i objektivnijem tonu u odnosu na prošle dvije kolumne gdje ste zajedno sa mnom imali priliku usidriti se u prekrasnim uvalama i uživati u mirisima, okusima i zvukovima jadranskih lokacija.

.
Zadnjih godina svjedoci smo velikog broja promjena koje izravno pogađaju ekosustav Jadranskog mora i imaju različite učinke na njegovu bioraznolikost

Samo u posljednjih nekoliko godina zapažen je sve veći broj tropskih vrsta u Jadranskom moru. Posljedica je to globalnog zatopljenja, a procjenjuje se da je u zadnjih 100 godina prosječna temperatura globalno porasla za oko 0,6 °C, dok je prosječna površinska temperatura jadranske vode porasla od 1990. godine za 0,3 °C.
.

Upravo su te temperaturne promjene jedan od glavnih uzroka širenja novih tropskih vrsta prema sjevernijim dijelovima Jadrana, te samim time i uzrok kvalitativnih i kvantitativnih promjena u ribljoj fauni i bioraznolikosti Jadranskog mora.

.
Prema podacima istraživanja Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, uočeno je povećanje brojnosti rijetkih vrsta, poglavito onih termofilnih čije se prisustvo do sada vezivalo isključivo za južni Jadran, a sada se mogu naći i u sjevernijim dijelovima. Prije svega valja spomenuti pojavu pojedinačnih nalaza indo-pacifičke vrste Lagocephalus sceleratus ili srebrnopruga napuhača u Jadranu, koja na području otoka Cipra uzrokuje štete ribarima, uništavajući im ribarske mreže i ulov.
.

Srebrnopruga napuhača (lat. Lagocephalus sceleratus)

.
Srebrnopruga napuhača nema prirodnog neprijatelja, iznimno je agresivna i otrovna vrsta s visokom mogućnošću razmnožavanja

Ukoliko dođe do opstanka i povećanja populacije navedene vrste u Jadranu, to će se zasigurno odraziti u ribarstvu, s obzirom da je izraziti grabežljivac i hrani se većinom morskih kralježnjaka i beskralježnjaka.

Za razliku od srebrnopruge napuhače koja je iznimno otrovna i može imati loš socioekonomski utjecaj, tu su također i druge nove vrste, poput oštrozubog morskog guštera  Saurida undosquamis, koji na području turske obale ima zapažen značaj u gospodarskom ribolovu i može se reći da će ova vrsta, koja je već uspostavila svoju populaciju u hrvatskim vodama, zasigurno u budućnosti imati određeni gospodarski značaj.

Tu je i žutousna barakuda Sphyraena viridensis, koja je uspostavila populaciju u Jadranu, ukusna je za jelo i također može u bliskoj budućnosti imati veći značaj na razini cijele države. Valja spomenuti i kirnje zapažene duž južne Dalmacije, koje su skupocjena i tražena riba, no s ekološkog i biološkog stajališta postoje i negativni učinci, mnoge domaće vrste (npr. šarag) danas su značajno smanjene uslijed nadmetanja s kirnjama.

.
Ovog ljeta slušali smo o ribljoj vrsti engleskog naziva lionfish ili riba paun koja je uočena u akvatoriju Komiže

Riječ je o agresivnoj i otrovnoj vrsti s brzim porastom populacije, bez prirodnog neprijatelja u Jadranskom moru. Međutim, s obzirom da ima ukusno meso, vjerojatno će se naći na popisu vrsta koje će se moći iskorištavati u kulinarstvu te se na taj način može doprinijeti u održavanju njezine populacije u ravnoteži.
.

Riba paun (eng. Red lionfish)

Dakle, s jedne strane moguće je gospodarsko iskorištavanje novopridošlih vrsta, dok je s druge strane moguć negativan utjecaj otrovnih riba na zdravlje čovjeka, a moguće je i njihovo predatorstvo nad autohtonim vrstama u Jadranu i smanjenje genetske raznolikosti Jadranskog mora.
.

Naravno, u cijeloj ovoj priči treba spomenuti i stanovnike otoka, pogotovo malih jadranskih otoka kojima je ribolov za osobne potrebe tradicija i način života na koji su navikli.

.
I oni će se, kao i svi drugi stanovnici jadranske obale morati prilagođavati novonastalim promjenama koje će zahtijevati modificiranje tradicionalnih ribolovnih alata i promjene u ribljim jelovnicima. Promjene koje će se događati u Jadranskom moru valja sagledati iz gore navedenih aspekata, jer će one zasigurno imati utjecaj na cjelokupnu floru i faunu mora i ne treba se čuditi ukoliko jednog sunčanog subotnjeg jutra u šetnji otočnom ribarnicom opazite nove, svježe ulovljene stanovnike Jadrana koje do sada niste imali priliku uvrstiti u vaš mediteranski jelovnik.

___________
Autor: Leo Šamanić
Fotografije: FMedic_photography from Pixabay