PLASTIKA U MORU – 24 načina da se riješite plastike!

PLASTIKA U MORU – 24 načina da se riješite plastike!

Objavio: Paula Bolfan - 10.09.2019.

I u davna vremena ljudi su živjeli, hranili se, čistili, imali svoja sitna zadovoljstva, a u ništa od toga nije bila uključena plastika i drugi nepotreban otpad kojim trujemo Zemlju, mijenjamo prirodne cikluse, obolijevamo i mi, ali i sve životinje.

Veliki broj ljudi ne može pojmiti koliko je naš planet ugrožen i to našim vlastitim nepotrebnim navikama. Mnogima je sve jasno, ali ne žele se odreći svojeg komoditeta ili ih nije briga… – prenose 24 sata.

Kada ste prije mogli čuti da neko morsko stvorenje boluje od tumora, to je bilo nešto što se rijetko spominjalo i među ljudima. No, nažalost, došla su vremena kada su takve teme postale česte i čak, što je najžalosnije, normalne. Ljudi su sve bolesniji, Zemlja puca po šavovima od nagomilanog smeća kojemu se ne vidi kraj, drveća je sve manje, pčela je sve manje… Ovim tempom kako danas živimo možda nećemo imati što ostaviti svojoj djeci i unucima.

.
24 načina da se riješite plastike
.

  1. U velikim dućanima možete pronaći platnene višekratne mrežaste vrećice za voće i povrće. Tako ćete se riješiti gomile najlonskih vrećica koje morate uzeti da biste izvagali svako voće i povrće. Osim toga, njih možete nositi u bilo koji dućan, oprati doma i stalno koristiti.
  2. Prestanite koristiti plastične slamke, čak i u restoranima. Ako je slamka nužna, kupite one za višekratnu uporabu.
  3. Kupite ili napravite vlastitu torbu ili platnetnu vrećicu za višekratnu uporabu i povremeno je operite. Naime, jedna plastična vrećica može se razgrađivati čak do 1000 godina. Držite ih u autu, torbi, blizu vrata ili gdje god je vama lakše kako biste se sjetili ponijeti je sa sobom u dućan.
  4. Izbjegavajte gumice jer su izrađena od sintetičke gume, odnosno plastike.
  5. Kupujte proizvode u kartonskim kutijama umjesto u plastičnoj ambalaži. Proizvodi poput deterdženta za rublje ili recimo riže, tjestenine itd. često se nalaze u kartonu koji se puno lakše reciklira od plastike.
  6. Kupujte hranu, poput žitarica, tjestenine, riže, sušenog voća i sličnog iz velikih posuda pa količinom koja vam je potrebna napunite torbu za višekratnu upotrebu. To štedi novac, ali još važnije – čuva naš okoliš.
  7. Iskoristite staklenke – u njima čuvajte tjesteninu, žitarice, alat, kozmetičke proizvode. Kupujte što manje plastičnih posudica za pohranu.
  8. Za napitke koristite boce ili šalice namijenjene za višekratnu upotrebu.
  9. Ponesite sa sobom vlastitu posudu za hranu kada nešto uzimate za van u restoranu. Mnogi od njih koriste stiropor, a to zaista nije potrebno.
  10. Koristite šibice umjesto plastičnih upaljača za jednokratnu upotrebu ili nabavite metalni upaljač koji se može ponovo puniti.
  11. Kupite staklene bočice i u njima nosite vodu kako bi smanjili korištenje plastičnih bočica s vodom. Mikroplastika je pronađena i u njima.
  12. Izbjegavajte kupovinu smrznute hrane jer je njihovo pakiranje uglavnom plastično. Čak i kada se čini da se nalaze u kartonskoj kutiji, zapravo je i taj karton obložen tankim slojem plastike.
  13. Nemojte kod kuće koristiti plastični pribor za jelo, radije se malo potrudite i operite posuđe nakon neke proslave.
  14. Koristite platnene pelene za djecu umjesto jednokratnih kupovnih.
  15. Napravite sami svježe cijeđeni sok ili jedite svježe voće i povrće umjesto da kupujete sok u plastičnim bocama koji nikada nije toliko zdrav kao domaći.
  16. Napravite vlastite proizvode za čišćenje od neškodljivih sastojaka poput limuna, soda bikarbone i octa. Osim što ne štetite svojem zdravlju i čuvate okoliš od izlijevanja kemikalija u odvod, tako ćete smanjiti i upotrebu plastične ambalaže u kojima proizvodi za čišćenje najčešće dolaze.
  17. Hranu za školu ili posao spakirajte u posudice ili vrećice za višekratnu upotrebu.
  18. Kupujte cijelo voće i povrće umjesto onoga sitno narezanoga u plastičnim posudicama.
  19. Umjesto britvica za jednokratnu upotrebu nabavite one kojima se oštrice mogu mijenjati, jer i tako će manje plastike završiti u prirodi.
  20. Razmislite o kozmetici – birajte sapune u kockama umjesto tekućeg, uloške od 100-postotnog pamuka, koristite drvene četke i češljeve, četice za zube od bambusa…

.
Plastiku udišemo iz zraka, pada u kiši, a jedemo je i kroz ribu i školjkaše te pijemo iz plastičnih boca. To dugoročno šteti našem zdravlju, dišnim putevima i jetri, ali i planetu…

Plastika je jedan od najdugotrajnijih materijala koji se u okolišu raspada na sve manje, do ljudskom oku nevidljive komadiće – mikroplastiku. Mikroplastikom se smatraju dijelovi plastike manji od 5 mm. Plastične boce, vrećice i slični materijali su glavni izvor mikroplastike, ali tu su i drugi manje očekivani izvori. Ona se oslobađa i pranjem sintetičke odjeće, trošenjem automobilskih guma te ispiranjem sredstava za njegu lica i čišćenje koji u sebi sadrže sitne čestice plastike, za 24 sata rekla je Zrinka Jakl, mag. ing. biol., predsjednica Upravnog odbora Udruge Sunce i voditeljica programa zaštite prirode.

– Tek postajemo svjesni koliko zapravo proizvoda danas u sebi sadržava plastiku. Istraživanja su pokazala kako je mikroplastika prisutna u svim ekosustavima – od Antarktika, preko Sredozemlja do tropa, u zraku, moru, vodi, hrani, ljudskom izmetu… Koliko se mikroplastike nalazi u okolišu i gdje se ona najviše nakuplja tek se istražuje kao i koji je njen utjecaj na ljudsko zdravlje – dodala je.

.
Mikroplastike ima čak i tamo gdje ljudi ne žive

Njemački znanstvenici su se nedavno šokirali kada su tragove mikroplastike, sitne čestice razgrađene plastike, pronašli čak i i u snijegu na Arktiku, ali i na Alpama. Uzeli su uzorke snijega s ove dvije lokacije i u njima su pronašli značajnu količinu mikroplastike. Kažu da ona ne samo da ulazi u prehrambeni lanac pa tako se nagomilava i u našem tijelu, već te sitne čestice plastike završavaju i u našim plućima kroz zagađeni zrak koji udišemo. To pak može voditi iritaciji dišnih puteva, upalama, fibrozi i sl.

– Bio sam zaista šokiran visokim koncentracijama mikroplastike pronađene u snijegu sa Arktika – rekao je jedan od autora studije Gunnar Gerdts i dodao da su on i njegov tim pronašli do 14.400 čestica mikroplastike po litri otopljenog arktičkog snijega, što je nevjerojatna količina za tako udaljenu regiju u kojoj živi izuzetno malo ljudi.

– Pronašli smo mnogo mikroplastike, rekordne koncentracije i nametnulo se pitanje: ‘Odakle ta mikroplastika dolazi?’. Postoje dvije mogućnosti, iz vode ili iz zraka – rekao je zabrinuto.

.
UN: ‘Imamo još samo 12 godina’

Zabrinjava i IPCC izvještaj UN-a koji je obišao mnoge svjetske medije, a po kojemu imamo još samo 12 godina do potpune katastrofe.

Do tada će se, kažu, nastavimo li ovim tempom, naš planet toliko zagaditi svim smećem kojim ga zatrpavamo, od ugljičnog dioksida na dalje. Predviđaju da će doći do klimatskih promjena koje će dovesti do masovnog izumiranja biljnih i životinjskih vrsti, strašnih poplava i požara…

– Plastike je u okolišu nažalost sve više. Iako raste svijest javnosti o utjecaju plastike na okoliš i zdravlje te se unaprjeđuju zakoni, promjena praksi i svakodnevnog ponašanja svih nas nije dovoljno brza. A neke promjene su vrlo jednostavne i značajne. Promislite o njima sljedeći put kada uzmete plastičnu vrećicu. Imajte na umu da ćete ju koristiti oko 12 minuta, u okolišu će ostati barem 500 godina, a dio nje ćete i pojesti, konkretno oko 5 grama tjedno – kaže Zrinka Jakl.

__________
Izvor: 24 sata
Naslovna fotografija: National geographic / PHOTOGRAPH BY KEITH A. ELLENBOGEN, AP