PAG – Održan stručni teren studenata Geografije ”Mjesečev otok 2030. – vizija pametnog otoka”

PAG – Održan stručni teren studenata Geografije ”Mjesečev otok 2030. – vizija pametnog otoka”

Objavio: Paula Bolfan - 18.10.2019.

Klub studenata geografije Zagreb organizirao je stručni teren na Pagu pod nazivom ,,Mjesečev otok 2030. – vizija pametnog otoka” koji se održao od 4. do 6. listopada 2019. godine

Osim članova Kluba studenata geografije Zagreb, tj. studenata Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu, terenu su prisustvovali članovi udruga SUPEUS i BIUS, tj. studenti drugih zagrebačkih studija – Biološkog odsjeka PMF-a, Arhitektonskog fakulteta, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Jedinstveni vizualni identitet stručnog terena osmislila je Katarina Trpčić – studentica Studija dizajna u Zagrebu i doprinijela vizualnoj prepoznatljivosti cijelog događaja. Ključne teme kojom su se studenti na terenu bavili su: ključni prostorno-razvojni konflikti na otoku Pagu te potencijalni razvoja otoka u sljedećem desetljeću s naglaskom na inicijativu ,,Pametni otoci”.
.

Pojam pametni otok označuje prostor čije su građevine, komunalne usluge, tehnološki razvoj i transportne infrastrukture opisane pojmom održivosti i efikasnosti, a deklaraciju o pametnim otocima potpisalo je preko 200 europskih otočnih samouprava.

Inicijativom Pametni otoci nastoji se ojačati sinergija između energetike, transporta, vode i zbrinjavanja otpada. Većina jadranskih projekata povezanih s konceptom Pametnih otoka je trenutno u idejnoj fazi, osim otoka Krka na kojem su otočani u posljednjih 10 godina utjecali na održivost otoka te uspjeli realizirati koncept Pametnih otoka. Koncept Pametni otoci je bottom-up inicijativa otočnih samouprava u kojoj otoci služe kao prostori za pilot projekte za pametno i učinkovito upravljanje resursima i infrastrukturom. Ovaj pristup proizlazi iz izoliranosti otoka koja ih prisiljava razmišljati kako optimalno koristiti vlastite resurse te ostvariti održivi razvoj. 

Svrha projekta je promovirati resurse otoka Paga te ponuditi smjernice za budući održivi razvoj ovog prostora. Pristupačnost ovog terena studentskoj populaciji omogućila je financijska podrška od strane Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu, Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Grada Novalje, Boškinca, Turističke zajednica Grada Paga, Zadarske županije te Ličko-senjske županije. Osim financijske podrške, deklarativnu podršku iskazali su brojni akteri kao što su Pokret otoka, Otočni sabor, Anatomija otoka, Run Croatia, udruga ODRAZ te Hrvatsko geografsko društvo.
.

Na stručnom terenu ostvareni su ciljevi projekta, a program terena omogućio je studentima upoznavanje s društvenim, ekonomskim i socioekonomskim stanjem toga prostora

Osim toga, studenti su stekli dublji uvid u to što sve obuhvaća inicijativa ,,pametni otoci”. Također, usporedba energetske održivosti hrvatskih i danskih otoka pomogla je studentima ustanoviti mogućnosti primjene danskih razvojnih inicijativa na hrvatske otoke.  Ovaj stručni teren može poslužiti i kao temelj za daljnja istraživanja na otoku Pagu. Jedan od važnih zaključaka terena je da se promjeni način gledanja na otoke kao periferne prostore jer otoci posjeduju vrlo snažne prostorne resurse. Značaj ovog stručnog terena za studente najbolje se ogledao u smislu jasnog poticanja studenata na sagledavanje i promišljanje aktualnih i konkretnih prostornih problema u Republici Hrvatskoj.
.

Uvodno predavanje koje se održalo u Institutu za turizam 1. listopada poslužilo je studentima kako bi unaprijed upoznali problematiku s kojom su se nekoliko dana poslije bavili na terenu

Predavanje su vodili Christian Thorning – veleposlanik Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj, Sven Simov i Krunoslav Kranjec iz tvrtke Urbanex d.o.o. te Neda Košuta iz institucije koja je bila domaćin cijelog događaja – Instituta za turizam.

Veleposlanstvo Kraljevine Danske je prošle godine sredinom listopada organiziralo dvodnevnu konferenciju na Krku i Hvaru na temu pametnih otoka s idejom da se predstave primjeri danskih pametnih otoka i zaključe koji su glavni izazovi razvoja hrvatskih otoka kao pametnih otoka. Gospodin Thorning iz Veleposlanstva Kraljevine Danske osvrnuo se na zaključke donesene na navedenoj konferenciji te predstavio neke primjere pametnih otoka iz Danske.

Nakon njega, riječ su preuzeli geografi Sven Simov i Krunoslav Kranjec koji su radili na segmentu Pametni otoci Nacionalne razvojne strategije te su u svom predavanju prezentirali metodološki okvir izrade strategije, glavne zaključke vezane za budućnost hrvatskih pametnih otoka te načine praćenja razvoja pametnih otoka.

Za kraj, Neda Košuta je predstavila dvije strategije Instituta za turizam  – Strateški plan razvoja turizma Grada Paga i Strateški plan razvoja turizma Grada Novalje. Predstavljanje ovih strategije omogućilo je studentima da upoznaju metodologiju izrade navedenih strategija te unaprijed upoznaju specifične probleme i potencijale prostora koji će uskoro posjetiti.

Ovo je bio prvi puta da su studenti imali priliku sudjelovati na uvodnom predavanju kao pripremu za stručni teren te se velika većina studenata složilo kako im je navedeno predavanje pomoglo upoznavanju i razumijevanju problema s kojima će se suočiti na terenu.
.

Program prvog dana je bio prostorno usmjeren na Grad Novalju

U petak, 4. listopada 2019. započeo je stručni teren. Prvi dan bio je stručno vođen od strane izv. prof. dr. sc. Anice Ćuke s Odjela za geografiju na Sveučilištu u Zadru koja se u svojim istraživačkim radovima i kolegijima koje predaje naročito fokusirala na probleme hrvatskih otočnih prostora.

Program je započeo predavanjem koje se održalo u Gradskoj knjižnici u Novalji, a predavanje je započelo uvodom u probleme hrvatskih otočnih prostora i predstavljanjem ,,Smart island” inicijative koje je održala profesorica Anica Ćuka.

Nakon njenog izlaganja, riječ su preuzele djelatnice gradskih vlasti iz Novalje – Gordana Vuković (voditeljica odsjeka za prostorno uređenje i zaštitu okoliša) te Spomenke Tamarut (voditeljice Odsjeka za proračun i financije) koje su se osvrnule na trenutne probleme u prostornom planiranju Novalje s naglaskom na konflikte povezane s turizmom kao glavnom gospodarskom granom. Izlaganja je popratila i rasprava povezana s temama o kojima se tijekom izlaganja pričalo. Sljedeći dio u programu bila je posjeta Novaljskom polju i kompleksu Boškinac. U Boškincu studente je dočekao Boris Šuljić koji je studentima ispričao o potencijalima Novaljskog polja, temeljnim vrijednostima za koje se zalažu u Boškincu te budućim planovima.
.

 

 

I da posjet otoku ne bi prošao bez posjete plaži Zrće – studenti su se nakon posjete Boškincu tamo i uputili

Ova plaža je poznata po brojnim glazbenim festivalima koji se održavaju tijekom ljeta. Pri posjeti plaže Zrće efekt sezonalnosti je najviše došao do izražaja jer su svi objekti bili u potpunosti napušteni. Tamo su članovu udruge BIUS održali predavanje o upravljanju vodama i otpadom na otoku Pagu s osvrtom kako bi se trebalo upravljati otpadom i vodama na ,,pametnim otocima”. Večer je bila rezervirana za prvi ,,Geokviz u gostima” koji se održao u kafiću Plasica u Novalji. Kotizacije za kviz su bile dobrovoljne i sav prikupljen iznos usmjeren je udruzi RokOtok. 

Subotnji program započeo je obilaskom Lunskog poluotoka gdje se nalaze Vrtovi lunjskih maslina. Nakon posjete Lunskom poluotoku, studenti su nastavili prema Metajni. Tamo su prohodali po 4 km dugoj pješačkoj stazi ,,Life on Mars”. Nakon pješačenja, uslijedio je posjet sirani Gligori koja se nalazi u općini Kolan. Studenti su imali priliku vidjeti pogon sirane te saznati sve o specifičnostima proizvodnje paškog sira. Popodnevni program nastavio se u hostelu Casa La Cha gdje su sudionici bili smješteni. Kristijan Ćuljak iz udruge SUPEUS održao je predavanje na temu energetske tranzicije. Nakon tog predavanja, Borna Mažar vodio je radionicu na temu uloge GIS tehnologija u razvoju pametnih otoka. Jedna grupa bavila se problematikom smještaja vjetroelektrane na otoku Pagu, dok se druga grupa bavila smještajem odlagališta otpada na otoku Pagu.
.

 

 

Nedjelja je bila predviđena za posjetu Gradu Pagu

Jutro je započelo usponom do vjetroelektrane Ravne, prve vjetroelektrane u Hrvatskoj i jedine vjetroelektrane na hrvatskim otocima. Otok Pag se u posljednjih nekoliko godina nastoji razviti kao destinacija aktivnog turizma te je šetnja stazom do vjetroelektrane omogućila studentima da uvide potencijale razvoja otoka u smjeru aktivnog turizma. Sljedeće u programu bile su posjeta Galeriji paške čipke i Muzeju solarstva kao dvije institucije u kojima su sudionici mogli saznati sve što ih je zanimalo o dva poznata paška proizvoda – soli i čipki. Posljednje sate na otoku studenti su anketirali lokalno stanovništvo kako bi saznali njihove stavove o razvoju otoka u smjeru ,,pametnih otoka”.
.

Na putu do vjetroelektrane Ravne

 

__________
Autorica: Paula Marinović
Naslovna fotografija: Klub studenata geografije