OTOČNI SABOR – Dužnosnici i otočani na tematskom saboru Zakona o otocima

OTOČNI SABOR – Dužnosnici i otočani na tematskom saboru Zakona o otocima

Objavio: Paula Bolfan - 19.12.2018.

12. prosinca u hotelu Kolovare u Zadru Udruga za razvitak hrvatskih otoka – Otočni sabor održala je tematski sabor o nedavno donešenom Zakonu o otocima.

Događanju su prisustvovali brojni otočani zadarskog područja, članovi Otočnog sabora i dužnosnici Zadarske Županije i Grada Zadra. Iz Uprave za otoke, koja pripada Ministarstvu regionalnog razvoja i fondove Europske unije, stigla je Tajana Huzak. Svoju je predstavnicu poslalo i  Ministarstvo turizma, a neki su otočani doputovali i sa otoka šibenskog i splitskog arhipelaga.

.
Koncept pitanja i odgovora

Onaj tko želi razvoj svog otoka i odgovore na pitanja koja mu trebaju mogao ih je naći ovdje. Nakon što su predsjednik Otočnog sabora – Denis Barić, predstavnica Uprave za otoke – Tajana Huzak i župan Zadarske Županije Božidar Longin otvorili sabor, otočani su mogli izaći na binu te postaviti svoje pitanje. Važno je napomenuti da su najviše odgovora mogli dobiti otočani zadarske županije, obzirom da su njihovi donositelji odluka u velikom broju prisustvovali sastanku.

.
Najistakutiji problemi prisutnih otočana

Tko je došao odgovor je dobio, ili barem djelomičan, dok su neki  došli samo iznijeti svoju problematiku i nisu tražili odgovore.

Anton Dobra, gradski vijećnik Grada Šibenika i nekadašnji predsjednik MO Žirje jedan je od prvih koji su svoji problem iznijeli na sjednici. Izrazio je nezadovoljstvo starim i neispravnim brodom (160 godina starosti broda) te predugom, odnosno sporom plovidbom otocima šibenskog arhipelaga. Radi se o liniji Šibenik – Kaprije – Žirje, Catamaran Line brodara, a Dobra smatra da je za kvalitetu i funkcionalnost linije odgovorna Agencija za obalni i linijski promet te da je ista dužna otočanima pružiti sigurniju i bržu plovidbu.

Pročitaj više: JAVIO SE DOBRA Glasni zastupnik interesa otočana ne dijeli ružičaste tonove koncesionara linije za Žirje i Kaprije: Nećete nam zamazati oči šminkanjem broda i kavom! (sibenski.hr)

Na njegovu upit odgovorila je Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni i linijski promet, koja mu je pojasnila da se na svaku liniju ima pravo javiti bilo koji brodar sa gospodarskog prostora EU no da se i s tom opcijom na natječaj javio samo jedan brodar – Catamaran Line. Na upit što se dešava ukoliko se niti jedan brodar ne javi, odgovorila je da u tom slučaju odgovornost za liniju mora preuzeti Jadrolinija, brodar od nacionalnog interesa RH.

S otoka Rivnja (Općina Preko) spomenuo se problem ljetnog plovidbenog reda trajektne linije koja ne vozi subotom, što onemogućava razvoj turizma. Iako na otoku nema dućana ni kafića, otočani s Rivnja ipak smatraju da je nedostatak plovidbe trajekta subotom ipak veći problem.

S Vrgade, otoka Šibenskog arhipelaga, došla je primjedba na lokalnu samoupravu, Grad Šibenik, koji komunicira i uvažava samo potrebe otočana koji se bave gospodarstvom, i naravno njihove rodbine.  Radi se o izmjeni plovidbenog reda koje su donešene bez da se konzultiralo s ostalim stanovnicima, odnosno krajnjim korisnicima. Također, s Vrgade je došao i upit o izgradnji nove luke.

Ivan Gligora s otoka Paga spomenuo je problematiku sustava odvodnje u Općini Kolan.
.

Foto: Pokret Otoka

.
Problemi otoka zadarske županije: ‘Fale nam osnovni uvjeti za život’

Otok Ist ima problema s vodospremama i distribucijom vode, kao i mnogi otoci u zadarskom arhipelagu. Ist, Molat, Sestrunj, Rivanj, Silba, Premuda, Olib… sve su to otoci na kojima nema kvalitetnog vodovodnog sustava i koji ovise o vodonoscu. Osim što ovise o vodonoscu, koji je u ovom trenu postao monopolist na području RH, vodospreme su zastarjele, a voda se distribuira s mnogo gubitaka. U ljetnoj sezoni mnogi otoci čekaju vodu koja ‘nikako da dođe’, a mnoge kuće ostaju bez kapi vode.

Sestrunj ima problem s reduciranim brodskim linijama, na otoku nema butige, a ono što ih posebno muči je i Zakon o ribarstvu. Migavice i koče pretjeranim izlovom onemogućavaju ribarima da love, a ‘čim se čuje da se negdi lovu lignje, dođe migavica i sve pokupi..’. Na otoku je i velik broj divljih svinja, što znači da se problem s ovom alohtonom divljači i dalje ističe kao jedan od glavnih problema na hrvatskim otocima.  Sestrunjci su, jednako kao Hvarani, Cresani i još mnogi otočani, nezadovoljni Zakonom o lovstvu.

S Dugog Otoka došao je Paško Bonja, član Nezavisne liste mladih: ‘Otoci zadarske županije su mrtvi. Jedini koji preživljavaju su Ugljan, Pašman i dio Dugog Otoka. Kako vi mislite da će čovjek sagraditi kuću na otoku kada kubik betona na otoku dođe nekoliko puta skuplje nego kubik betona na kopnu?  Znate li što bi trebalo omogućiti otočanima? Oslobođenje od poreza. To je jedini način kojim bi se spriječilo iseljavanje s otoka.’

Mnogo otočana istaknulo je kako bi besplatna karta riješila problem raseljavanja otoka.

.
Zaključak sastanka

Tko je došao i pitao, odgovor je (kakav-takav) i dobio. Na ovom tematskom saboru nismo čuli ni LAG-ove ni razvojne agencije,  ključne aktere u razvoju hrvatskih otoka. Paula Bolfan, predstavnica Pokreta Otoka, u svom je izlasku na binu ponudila pomoć svima koji je budu tražili, te izrazila kako se nada da će Pokret pomoći Otočnom Saboru da se rastereti, jer otočani zaista imaju mnogo pitanja i mnogo problema.

Na sastanku se govorilo i o koncesijama, pogotovo onima na otoku Šolti, te se postavilo pitanje kako će se usuglasiti zakon s praksom?
.

Mali otoci – veliki problemi

Predstavnici razvijenih otoka koji imaju riješene osnovne životne uvjete kažu kako se nisu mogli na ovom sastanku izraziti. Iako su dobili priliku da iznesu svoje probleme, bilo im je ‘neugodno’ pričati o onome što im treba, obzirom da je na sastanku većina otočana došla s malih nerazvijenih otoka.

Većina malih otoka u Hrvatskoj nema riješenu infrastrukturu, ali se zato iz godine u godinu širi građevinska zona i grade kuće, apartmani, hoteli… Problemi s vodom, odvodnjom, naponom, otpadom… Sve nas muči isto. Nema vode, nema sustava kanalizacije, koristimo polupropusne crne jame, pada napon, komunalni i građevinski otpad se gomila – a ne zbrinjava.

Tko i kada će se početi baviti kapitalnim infrastrukturnim projektima? Hrvatska se okreće ”održivom turizmu”, izjavio je nedavno u Hotelu Donat na Danima hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe Tonči Glavina, državni tajnik za turizam. Što to točno znači tek nam preostaje vidjeti..

__________
Autorica: Paula Bolfan
Fotografija: Paula Bolfan / Pokret Otoka