OTOCIMA ZBOG KORUPCIJE PRIJETI PRIVATIZACIJA

Objavio: Pokret Otoka - 23.07.2017.

Da je na svakom otoku problematika ista, a intezitet različit ovisno o blizini kopna, povezanosti i infrastrukturi potvrdio nam je posjet Krku u kojeg svi mi otočani gledamo s divljenjem smatrajući ga najrazvijenijim i najosviještenijim otokom. Često znamo komentirati kako Krk nije otok jer ima most pa ga i ne trebamo uspoređivati s nama, nerazvijenima. Ipak s mostom ili bez njega Krk će uvijek biti otok, a Krčani otočani koji nisu imuni na iste probleme koje nailazimo na svim otocima – nekontrolirani razvoj turizma, nepoštivanje okoliša, koruptivnost lokalnih samouprava, pogodovanja, koncesioniranje i netransparentno upravljanje pomorskim dobrom… Krčani su osim toga poznati i po tome da kad im pukne film jednostavno zatvore most i pošalju jasnu poruku da složno brane svoja uvjerenja, a jedna od sljedećih akcija je i GMO FREE otok kojim žele poslati jasnu poruku Vladi RH da ne prihvaćaju ulazak genetski modificirane hrane na njihova imanja.

Prošlog su se tjedna i Krčani priključili građanskoj inicijativi u nastojanjima povezivanja i umrežavanja otočana u borbi s pojavnostima zbog kojih se sve češće osjećaju strancima u svojim mjestima. Problem nije samo koncesioniranje plaža, već cjelokupan način tretiranja obale odnosno pomorskog dobra, pa tako i morskih luka te cijelog terotorijalnog mora.

Pokret otoka na Krku

U krčkoj Velikoj vijećnici, organizirano od članova Nezavisne liste Krk koja je već u drugom mandatu uključena u vijećnički sastav krčkog Gradskog vijeća, održano je prije tjeda dana predstavljanje “Pokreta otoka”. Riječ je o samoodrživoj i solidarnoj mreže otočana i ljubitelja otoka koja je posljednjih mjeseci u žižu javnog interesa iskočila snažnim protivljenjem novousvojenom Zakonu o koncesijama, kao i kontinuiranim i glasnim upozoravanjem na nepravilnosti kojima koncesionari i korisnici koncesijskih odobrenja na i oko plaža građanima onemogućavaju uživanje javnog dobra.

Predstavljanje Pokreta, razloge i motive njegova osnutka, kao i ciljeve djelovanja platforme koja, polako ali sigurno, postaje “sveotočna” građanska inicijativa pred Krčanima su odradili neki od njenih najistaknutijih predstavnika – Šoltanka Maja Jurišić i Andro Nigoević s Brača. Pred auditorijem kojeg je činilo dvadesetak okupljenih Krčana i prijatelja tog kvarnerskog otoka oni su progovorili o brojnim gorućima pitanjima otočne ljetne svakodnevice, posebice o nepravilnostima i negativnostima kojima Boduli u sezoni svjedoče na svojim plažama 

 Inferiornost otočana

– Otočani predugo pate od osjećaja inferiornosti u odnosu na »kopnene autoritete« te su se dijelom i vlastitom krivnjom, ponajprije zbog svoje neorganiziranosti i nepovezanosti, doveli u poziciju iz koje su sami sebe počeli doživljavati manje vrijednima i važnima, ocijenila je na početku svog zanimljivog i sadržajnog izlaganja »prva dama« Pokreta otoka Maja Jurišić. A da tome, polako, ipak prestaje biti tako dokazuje sve snažniji i organiziraniji bunt žitelja svih zajednica s pedeset jadranskih naseljenih otoka s 35 kojih su pojedinci i udruge već pristupili tom pokretu, istaknuli su ovom prigodom gosti iz Dalmacije ne skrivajući zadovoljstvo spoznajom da su sad i na Krku pronašli svoje istomišljenike i stvorili kontakte koji će, ocijenili su, biti ključni u nastojanjima povezivanja i umrežavanja otočana u borbi s pojavnostima zbog kojih se sve češće osjećaju strancima u svojim mjestima. Problem nije samo tematika koncesioniranja plaža, problem je cjelokupan način tretiranja obale odnosno pomorskog dobra, pa tako i luka.

– Akcije koje pokrećemo za sad još uvijek više od rješenja donose i otvaraju nova pitanja i probleme, kazala je Jurišić napomenuvši da su u ozračju u kojem na svakog dana isplivavaju novi dokazi loše zakonske regulative, ali i korumptivnog djelovanja na svim razinama koje odlučuju o načinima i modelima gospodarenja jednim od najvrijednijih resursa naše zemlje otočni borci za javni interes osuđeni su na »biranje bitaka koje će voditi«. Za borbu na svim frontovima onog što osjećamo da po tom pitanju ne valja i ne štima nemamo ni snage, ni mogućnosti, ni novca pa niti dovoljno ljudi, ustvrdili su predstavnici »Pokreta otoka«. Ipak, izrazili su optimizam u uspjeh svojih nastojanja, kako zbog sve masovnijeg priključivanja otočana, ali i brojnih žitelja obalnih sredina njihovim aktivnostima, tako i zbog nezakonitosti oko upravljanja najatraktivnijim dijelovima naše obale sve zainteresiranijih medija.

Cijeđenje obale

A da je javnost uistinu sve senzibiliziranija i za tematiku javnog i pomorskog dobra, kao i za potrebu zaustavljanja sveopćeg “sezonskog cijeđenja” obale pokazali su istupi gotovo svakog od dvadesetak okupljenih otočana koji su, prepoznajući i u svojim sredinama probleme u postupcima »koncesionara« odnosno korisnika koncesijskih odobrenja, ukazali da niti jedna otočna ili obalna sredina danas nije izuzeta od negativnosti takve vrste.

Ograđivanja pojedinih dijelova obale, kao i “rezerviranja” plažnog prostora postavom ležaljki i prije no što ih netko iznajmi prisutna su i na plažama našeg najsjevernijeg otoka. Također su ustvrdili da mnogim kupališnim oazama prijete opasnosti njihova “privatiziranja” spregom vlasnika kapitala i za njihovo “servisiranje” uvijek spremnih političkih autoriteta.

Što kaže predsjednica?

Maja Jurišić podsjetila je da su se predstavnici Pokreta otoka nedavno otvorenim pismom obratili predsjednici Kolindi Grabar Kitarović kojim su je pozvali na djelovanje po pitanju tema za koje se zalažu. Ukazali smo da se zbog lošeg, po našem mišljenju, čak i neustavnog načina koncesijskog tretiranja pomorskog dobra ugrožava i nacionalna sigurnost i to stoga što su učinci takvog djelovanja u suprotnosti sa Strategijom nacionalne sigurnosti. Iz njenog ureda nedavno nam je odgovoreno da će se predsjednica tijekom kolovoza susresti s nama čime mi nismo nimalo zadovoljni jer bismo, više od druženja s njom, voljeli svjedočiti nekoj njenoj konkretnoj aktivnosti u ispravljanju zakonskih, ali i negativnosti u primjeni važećih propisa, zaključila je Jurišić.

Izvor: Novi List