Otočani u doba korone na online otočkoj ćakuli. Iako su mjere do danas popustile nije na odmet ostati na oprezu, ali i učiti iz iskustva kroz kojeg svi prolazimo. Kako su se snašli otočani na Braču, Cresu, Visu i Silbi i kako možemo pomoći jedni drugima pitala je sudionike Maja Jurišić iz Pokreta otoka.
–
BRAČ – primjer dobre prakse u planiranju i provedbi civilne zaštite
Brač se ističe kao pravi primjer kako stvari trebaju i mogu funkcionirati te koliko zajedništvo znači u ovim kriznim trenucima. Na otočkoj ćakuli , voditelj bračkog civilnog stožera i profesionalni vatrogasac, Nikola Martinić-Dragan upoznao nas je s odredbama i mjerama koje je stožer otoka Brača donio. Tako na otok ne možete doći ako nemate e-propusnicu izdanu od strane nadležnih tijela te dodatno odobrenu od centralnog kriznog stožera otoka Brača. Dolasci, ali i odlasci s otoka se strogo kontroliraju jer se smatra da su otočani koji odu na dan, dva u Split jednaka ugroza na povratku kao i oni koji dolaze na otok zbog obavljanja raznih gospodarskih aktivnosti.
Unatoč pritiscima građevinskih tvrtki, brački stožer izražava razumijevanje za ugovorene rokove i isporuke roba i radova, no ipak rade selekciju radova obzirom na hitnost i javni interes radova te ostavlja aktivna, isključivo izolirana, gradilišta van naseljenih mjesta. Kao primjer, Nikola Martinić-Dragan naveo nam je radove u luci u Postirama i na tunelu prema Milni. Radnici koji rade na tim projektima dolaze na gradilište u turnusima od 14 dana i nemaju doticaja s lokalnim stanovništvom.
Nikola nudi pomoć svim otocima sa svojim iskustvom i savjetima. Dodatno u slučaju eskaliranja pandemije na otocima spremno stavlja bračke rezerve zaštitne opreme na raspolaganje potrebitim otocima.
Pozitivne vijesti s Brača su zajedničko djelovanje na razini cijelog otoka pa tako saznajemo da je centralni stožer osnovan u pola dana te da sudjeluju sve jedinice lokalne samouprave, neovisno o političkoj opredijeljenosti. Dobrobit otoka i otočana svima je u ovom trenutku na prvom mjestu, a koliko ozbiljno su pristupili cijeloj situaciji govori i podatak da u timu stožera imaju epidemiologa. Što se tiče opreme odlično su opremljeni jer su se organizirali na vrijeme te osim vlastite proizvodnje osigurali i nabavku profesionalne zaštitne opreme zahvaljujući i prikupljenim donacijama u vrijednosti od cca 70.000 – 80. 000 kn.
Dugo su odolijevali probijanju virusa na otok, no unatoč svim mjerama od prije par dana ipak imaju prvog zaraženog. U trenucima saznanja o prvom oboljelom najvažnije je bilo što prije utvrditi kretanja zaraženog i potencijalnu ugroženost sugrađana. No, pojavljuje se i dodatan problem nerazumijevanja lokalnog stanovništva, stigmatiziranja oboljelih i nužnost jasnog i konkretnog komuniciranja i zaštite oboljelih i njihovih obitelji. Po hitnom su postupku izolirani kontakti oboljelog i određena im je samoizolacija.
Shvativši situaciju u kojima se nalaze drugi, osobito manji otoci koji nemaju svoje lokalne samouprave i stožere na otoku, Nikola Martinić-Dragan je svjestan kako su na otoku Braču oni ipak u odličnoj poziciji te u duhu zajedništva i međusobne empatije koja nam je trenutno najvažnija, Nikola nudi pomoć svim otocima sa svojim iskustvom i savjetima. Dodatno u slučaju eskaliranja pandemije na otocima spremno stavlja bračke rezerve zaštitne opreme na raspolaganje potrebitim otocima.
CRES – Presudno je zaustavljanje lokalne transmisije i savjesnost građana
S Cresa, otočkoj ćakuli javio se dogradonačelnik i voditelj stožera, Marin Gregorović. Na Cresu je do sada evidentirana jedna osoba pozitivna na korona virus, koja je trenutno u dobrom stanju i nalazi se u bolnici u Crikvenici. Osoba je od početka samoizolirana te nikoga nije dovela u ugrozu. U ovakvim situacijama od presudne je važnosti bila savjesnost i odgovornost oboljele osobe te je spriječena lokalna transmisija.
Istaknuo je kako je važno biti podrška oboljelima u osjetljivim trenucima kroz koja prolaze te jasno komunicirati s javnošću kako bi se izbjegla nepotrebna panika ili još gore stigmatizacija oboljelih. Smatra također kako trebamo dati mogućnost svim oboljelima da se nakon svega normalno vrate u svoju zajednicu i žive svoje živote.
Cres je među rijetkim otocima koji je nakon potresa pozvao Zagrepčane koji imaju vikendice na otoku da dođu u svoje nekretnine.
Cres je među rijetkim otocima koji je nakon potresa pozvao Zagrepčane koji imaju vikendice na otoku da dođu u svoje nekretnine. Unatoč svjesnom riziku, u tom je trenutku prevladala humanost i nesebičnost te razumijevanje za tešku situaciju u kojoj su se pojedinci našli. Svi koji su došli iz Zagreba, ukupno 12 osoba, su pri dolasku stavljeni u samoizolaciju u trajanju od 14 dana.
Osim kontrole u trajektnoj luci, uvedena je i kontrola propusnica na Beleju između Cresa i Lošinja sukladno mjerama nacionalnog stožera. No kako su popustile mjere tako je i prijedlog grada Cresa išao u smjeru ukidanja kontrole na Beleju, što u gradu Malom Lošinju nije naišlo na odobrenje. Marin Gregorović istaknuo je da poštuje odluku stožera Malog Lošinja no smatra da bi ukidanje ove kontrole olakšalo potrebe otočana.
KOMENTAR Maja Jurišić, Pokret otoka:
Gdje je razumna granica u delikatnoj situaciji u kojoj se nalaze oni koji u ovim danima trebaju donijeti strateške odluke i njima direktno utjecati na ljudske živote, slobode i egzistenciju, teško je kazati. Da li bi primjerice situaciju s potresom koristili neki koji nisu bili pogođeni, ali su vidjeli dobru priliku da dođu do otoka? Da li smo preoprezni jer brinemo za zajednice u kojima živimo, pa povlačimo granice humanosti oštrije nego je to uobičajeno? Da li je to ipak prihvatljivo s obzirom da se nalazimo u izvanrednoj situaciji? Da li smo svjesni krhkosti zdravstvenog i bilo kakvog drugog sustava na većini naseljenih otoka? Nije lako danas biti u cipelama donositelja odluka te u određenim momentima razaznati koja od opcija je najbolja za zajednicu uzimajući u obzir sigurnost i zdravlje sugrađana, ali i nužnost funkcioniranja kakvog takvog života usred svjetske pandemije. Stoga kao Pokret otoka predlažemo da na temelju postojećih i budućih praksi koje u narednom periodu provedemo na otocima, udružimo snage i zajedno razmislimo kako se otoci mogu bolje pripremiti za nadolazeću gospodarsku, ali i svaku drugu krizu koja nam može slijediti nakon pandemije. Također, sukladno budućim događanjima i razvoju situacije na otocima, pozivamo sve otočane i otočne stožere – budimo jedni drugima na raspolaganju i zajedno pronađimo najbolja rješenja za otoke.“
SILBA – Otočani prepušteni sami sebi
Sa Silbe nam se javila Paula Bolfan, nekadašnja članica mjesnog odbora, danas u ulozi volonterke u lokalnoj zajednici. Opisujući situaciju sa Silbe osjećamo se kao da prepričava radnju filma Osmi povjerenik Renata Baretića. Naime, peripetija oko ukidanja i uspostavljanja brodskih linija rezultirala je nesuglasicama među članovima mjesnog odbora te nedostatku ikakve ozbiljne organizacije.
Na Silbi trenutno nema oboljelih, ali smatra da bi bilo kakva ugroza dovela do ozbiljnih problema zajednicu od svega 300-tinjak otočana bez osigurane adekvatne zdravstvene skrbi na otoku.
Dodatno od stožera Grada Zadra, kojem administrativno pripadaju, nisu zaprimili nikakve informacije ni upute kako se ponašati. Otočani se osjećaju ostavljeni na milost i nemilost te jedino na što se trenutno mogu osloniti je angažman mlađih pripadnika zajednice. Paula je navela kako su se interno volonterski dobro organizirali te su svima podijeljeni pakete od 100 jednokratnih rukavica. Dućani i opskrba funkcioniraju normalno, za sada se dobro snalaze, no smatra da je nužno uspostaviti redovan kontakt sa nadležnim stožerom i dobiti njihovu pomoć u opremi i informacijama. Na Silbi trenutno nema oboljelih, ali smatra da bi bilo kakva ugroza dovela do ozbiljnih problema zajednicu od svega 300-tinjak otočana bez osigurane adekvatne zdravstvene skrbi na otoku.
VIS – Idealno bi bilo imati centraliziranu otočnu koordinaciju kao i na Braču
Otočkoj ćakuli, s Visa, su nam se javili Marko i Nataša, inače vezani za zadarske otoke, ali posljednjih nekoliko godina njihov je dom otok Vis. Otok je zadržao dva stožera, sukladno administrativnoj podjeli na Grad Vis i Grad Komižu. Iako postoji inicijativa od strane otočana da se centraliziraju kao Brač, mišljenja su da se tako nešto neće dogoditi. Čini im se da se Grad Komiža bolje organizirala, komuniciraju putem Facebook stranice, putem koje informiraju građane na otoku. Poteškoće koje su otoku donijele mjere zabrane napuštanja mjesta prebivališta proizlaze iz činjenice da 95% stanovnika živi u dva grada, a ostatak je negdje u međi. Taj dio između Visa i Komiže je također podijeljen u dva dijela pa se događa da ljudi koji žive udaljeni 100 m od granice dva grada moraju imati propusnicu za odlazak u Vis gdje se nalaze pumpe, dućani i ostali bitni sadržaji. Kao najveći problem ističu navike sugrađana koje se teško mijenjaju i nepridržavanje mjera, ali i skrivanje razno raznih brodica po otočkim uvalama.
S obzirom na ogroman gospodarski utjecaj koji će cijela ova situacija imati na otoke čija je glavna grana gospodarstva upravo turizam, uskoro ćemo se naći na novoj otočkoj ćakuli gdje ćemo s našim sudionicima obraditi upravo ovu temu.
KOMENTAR Maja Jurišić, Pokret otoka:
Otoci mjesni odbori i opet su se pokazali kao slabe točke sustava, potpuno izolirane sredine i otočani prepušteni sami sebi. Fiktivno mjesto prebivališta na otocima još jednom je izazvalo kaos u provođenju mjera stožera, pojavile su se brojne rasprave tko ima pravo biti na otoku tko ne, broje su krvna zrnca, skrivaju se gosti po uvalama, na otoke se dolazi privatnim aranžmanima ne mareći na ugrozu lokalnog stanovništva… Mnogo lijepih i ružnih stvari proizlazi u ovo doba korone, pokazale su sve administrativne kompleksnosti, nerazumijevanje ranjivosti otočnog sustava, ali i probudila se želja za lokalnim proizvodima, proizvodnjom lokalne hrane, obrađuju se vrtovi, ljudi shvaćaju pojam samoodrživosti na vlastitoj koži, a mi se svi skupa možemo nadati da ovo neće biti samo faza već da ćemo se zaista kao zajednica okrenuti održivim modelima razvoja. S obzirom na ogroman gospodarski utjecaj koji će cijela ova situacija imati na otoke čija je glavna grana gospodarstva upravo turizam, uskoro ćemo se naći na novoj otočkoj ćakuli gdje ćemo s našim sudionicima obraditi upravo ovu temu.
__________
Autor: Maja Jurišić
Fotografija: Pokret otoka