S južne strane otoka Ošljaka koji se nalazi u zadarskom arhipelagu na morskom se dnu oko umjetnoga grebena stvorio jedan novi svijet
Do južne strane Ošljaka otisnuli su se Znanstvenici zadarskog Sveučilišta kako bi istražili što se novoga dogodilo u podmorju gdje je na 32 metra dubine postavljen umjetni greben – morski.hr
Monitoring umjetnog grebena
– Monitoring se provodi dva puta godišnje u proljeće i jesen po tri do pet radnih dana. Kombiniramo dvije metode, ja ću s kamerom snimati da vidim da li je došlo do promjene stanja s obzirom na ovaj ljetni period, a kolega također postavlja taj stacionarni sistem koji se zove bruv s mamcem i nakon dva, tri sata te kamere opet uklanjamo i pregledavamo video materijale – naglašava Ivan Župan, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Dok se Ivan priprema za zaron, Dubravko sklapa BRUV.
– To je jedna tehnika koja se počela rabiti krajem 80 – ih u Australiji jer je bilo opasno ihtiolozima promatrati ribe u prisutnosti morskih pasa. Prednost ove metode je što je neinvazivna, neškodljiva. Preko GoPro kamere imamo memoriju 2,5, sati. Zapis je trajan i možemo ga u bilo koje doba pregledati. Ako ste primijetili, sustav je cijeli crven jer crveni dio spektra sunčeve svjetlosti se izgubi najprije i nekako je neutralan dolje – pokazuje Dubravko Pejdo, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Dolje na morskome dnu oko umjetnoga grebena stvorio se novi svijet
– Primijetili smo velik napredak u naseljavanju riba, ali i ovih sesilnih organizama. U početku su bile samo tri, četiri vrste riba, sad ih već imamo 17. Čak 9 porodica i obraštaj se počeo hvatati. Primijetili smo i da se vrši reprodukcija glavonožaca, ponajprije lignje – govori Pejdo.
Ovaj umjetni betonski greben u obliku piramide postavljen je prije gotovo dvije godine i prvi je takav na našem dijelu Jadrana. Dio je europskog projekta, odnosno suradnje Hrvatske i Italije.
– Osnovni cilj projekta je bilo da vidimo kako takav jedan greben utječe na bio raznolikost, kako se ponaša na ovom muljevitom dijelu. U neku ruku je inovacija, a najviše u smislu što smo probili led administracije. Stvorili smo put i za druge – rekao je Danijel Segarić, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Nakon zadarskoga još je nekoliko umjetnih grebena postavljeno na našem dijelu Jadrana. Ovaj prvi kod Ošljaka uklopio se, kažu znanstvenici, više nego dobro. Pokazao je to i najnoviji zaron.
– Uočio sam neke nove vrste kao pic, knez, tabinja. Primjetno je i da je veći broj vrsta i ono što je zanimljivo da su vrste puno veće, dakle veliki fratri, trlje ugotice, te neke komercijalno zanimljive vrste što znači da očito su našli ovdje svoje stanište – govori Župan.
Povećanje ribljega fonda svrha je umjetnih grebena, pa iako je projekt službeno završio, suradnja sa Sveučilištem se nastavlja.
– Radi se o biologiji, nešto što ne može stati, ne možemo u kratkom vremenu utvrditi što će se događati u budućnosti i zato smo osigurali sredstva i prošlih godina, a evo i u narednoj godini u proračunu planiramo daljnji monitoring – naglasio je Segarić.
– Nadamo se pet godina. To je neka norma po svjetskim standardima i nakon toga se može donijeti konkretan zaključak. Nadamo se u budućnosti da bi se moglo kroz 5-10 godina postaviti još nekoliko istih ovakvih grebena – pokazuje Dubravko Pejdo, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Bilo bi to, kažu, dobro za bioraznolikost, za edukaciju studenata ali i turističko ronjenje koje postaje sve traženije.