ODRŽIVI OTOCI – Zdravstveni sustav na otocima: Intervju Damian Sutlović

O Ižu smo nedavno čitali u brojnim medijskima natpisima, slušali smo vapaje otočana da im se pomogne u potrazi za liječnikom primarne medicinske zaštite nakon što je njihova dugogodišnja liječnica otišla u mirovinu

Ižani su našli zamjenu za doktoricu Hedu Vidović Šehović, dugogodišnju liječnicu Ižana koja je 1. travnja otišla u mirovinu. Zamjenio ju je kolega iz Makedonije, 60-godišnjak koji se javio na raspisani natječaj, a koji je do tog  trenutka radio u hitnoj službi u Slavoniji, što znači da će Ižani uskoro ponovno biti u potrazi za liječnikom.

Nedostatak primarne zdravstvene skrbi čest je problem na hrvatskim otocima, a o tom problemu danas razgovaramo s Damianom Sutlovićem, rođenim Ižaninom i mladim medicinskim tehničarom.

Temu ”‘’Kako poboljšati opći i hitni zdravstveni sustav na otocima?’’” obrađuje Paula Bolfan u sklopu programa ”Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” sufinanciranog sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija.

Intervju u nastavku.

.
Zadovoljava li otočni zdravsteni sustav potrebe otočana?

Prvenstveno odmah da napomenemo da zdravstveni sustav nije isti u svim otočnim zajednicama, pa tako npr. neka sela na otocima uopće nemaju svog liječnika, dok na većim otocima (npr. Dugi otok) postoji stalni liječnik, ali nije u mogućnosti obilaziti pacijente u svim mjestima na otoku. Primjerice Općina Sali ima stalnog liječnika, a u mjestu Žman ili Božava bezuspješno pokušavaju naći stalnog liječnika.

Dakle, u nekim otočnim zajednicama, kao kod nas na Ižu, zdravstveni sustav zadovoljava osnovne potrebe otočana, a u nekima zdravstvenog sustava uopće nema nego su ljudi prepušteni sami sebi i svojim izabranim liječnicima koji su u Zadru.

To je samo po sebi problem jer su ti otoci udaljeni i do nekoliko desetaka nautičkih milja od gradske jezgre Grada Zadra, a većina otočana starije je životne dobi i sve im je teže ići kod liječnika u Zadar na redovite preglede. Zbog toga često zanemaruju svoje tegobe – lakše je trpiti nego putovati u Zadar svaki put kad te nešto zaboli.

.
Koji su najveći izazovi i problemi s kojima se zdravstveni sustav na otoku suočava?

Najveći izazov je pronaći liječnika/cu koji je voljan/na živjeti i raditi na otoku.

Svima nam je vrlo dobro poznato da postoji veliki deficit liječnika u cijelom sustavu na državnoj razini pa je tako logično da je za otoke još puno teže naći stalnog liječnika/cu. To je naravno problem broj jedan, a kao problem broj dva naveo bih transport hitnih slučajeva. Trenutno taj transport obavlja kapetanija koja intervenira po pozivu liječnika.

Dakako, dobro je da imamo i tu opciju, ali problem je u tome što brod može stići najranije za 45-50 minuta, a često to nije dovoljno brzo. Ljeti je bilo slučajeva kada smo morali čekati brod i po 2 sata jer su ponekad svi brodovi zauzeti drugim intervencijama.

Koliko se sjećam čitali smo i slušali neke najave o tome kako će biti organizirani brodovi sa timom hitne medicinske pomoći koji bi bili u pripravnosti u Zadru 0-24h i reagirali na svaki poziv za hitnom pomoći s otoka. Mislim da bi to bilo jako dobro rješenje kad već nemamo helikoptere kao u nekim razvijenijim zemljama.

.
Koji su problem prioritetni za rješavanje?

Prioritet je upravo bolje rješenje hitnog transporta i zapošljavanje liječnika u onim mjestima u kojima ih nema.

.
Kako sustav funkcionira tijekom turističke sezone?
.

.
Koji je, po Vašem stručnom mišljenju, prvi i ključni korak ka unaprjeđenju zdravstvenog sustava i čija je odgovornost da ga pokrene? Tko sve treba sudjelovati u procesu kako bi se on pokrenuo i nastavio?
.