ODRŽIVI OTOCI – Za održivost ribarstva važne su plave inovacije i zajednički integrirani pristup

ODRŽIVI OTOCI – Za održivost ribarstva važne su plave inovacije i zajednički integrirani pristup

Objavio: Dora Cukusic - 27.11.2022.

Održivo ribarstvo i zaštita morskog okoliša dio su Zelenog plana, stoga EU sufinancira mnoge projekte koji se tiču ribarstva i marikulture

Sa zamjenikom ravnatelja Javne ustanove za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije RERA, Tončijem Božanićem, razgovarali smo o aktualnim projektima.

Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije izrađuje razvojne planove i druge strateške dokumente te pruža stručnu i tehničku pomoć javnopravnim tijelima u pripremi programa potpora. Između ostaloga, RERA promiče i razvoj ribolovnog sektora, u nastavku donosimo intervju.

.

Kako ocjenjujete stanje u sektoru ribarstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji?

Može se reći da je sektor ribarstva u razvojnoj fazi, što potvrđuje provedba „Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020.“, putem kojeg je korisnicima s područja naše županije odobreno ukupno 897 projekata i odobrena potpora u iznosu od 355,29 mln kuna.

Važno je naglasiti da su sredstva EU-a pozitivno utjecala na razvoj sektora putem realizacije brojnih EU projekta vezanih za izgradnju i modernizaciju pogona za preradu i skladištenje ribe, razvoj pogona za marikulturu te modernizaciju ribolovne flote.

Financijska potpora EU-a nije utjecala na opće povećanje ribolovnih mogućnosti, već na poboljšanje uvjeta rada i boravka na brodu, očuvanje kvalitete ribe te sigurnost plovidbe.

Prostornim planom SDŽ-a određena su nova područja za marikulturu, time su omogućeni najvažniji uvjeti za nova ulaganja. Za sektor ribolova važno je istaknuti da se ni u jednoj članici EU-a, pa tako ni u Hrvatskoj, ribolovna flota, snaga pogonskih motora i kapacitet ribarskih plovila ne mogu povećavati. Stoga, nije realno u budućnosti očekivati povećanje ulova ribe, već bolju i kvalitetniju komercijalizaciju proizvoda ribarstva.

Najveći projekt realiziran iz navedenog operativnog programa je izgradnja ribarske luke na Brižinama u Kaštel Sućurcu, čija je ukupna investicija iznosila 46 mln kuna. Bio je odobren i projekt izgradnje prve faze ribarske luke u Komiži, no zbog problema oko ishođenja građevinske dozvole, nije mogao biti realiziran u ovom programskom razdoblju. Isti projekt će zato biti ponovo kandidiran u 2023. godini kada se i očekuju novi javni pozivi.

.

Imate li u planu neke nove projekte koji će poticati uključivanje svih dionika ovog sektora u procese odlučivanja o mjerama ograničenog ribolova i zaštićenim područjima?

Najviše morskih i ribarskih projekata realizirano je iz Programa Interreg Italija – Hrvatska 2014.-2020., financiranog iz EFRR fonda. U okviru novog programskog razdoblja 2021. – 2027. RERA će nastaviti s provedbom projekata koji će sigurno uključivati ribarstvo.

Vezano za ograničenja ribolova, Ministarstvo poljoprivrede donosi propise koji reguliraju ribolov uz prethodne konzultacije sa svim dionicima i zainteresiranom javnošću. Sukladno tome, potrebno je istaknuti kako i rezultati provedenih projekata koji se tiču ribarstva mogu biti od koristi za kvalitetnije definiranje pojedinih propisa.

.

S kakvim se poteškoćama susreću dionici sektora ribarstva?

Naši se ribari susreću s poteškoćama poput nedostatka iskrcajnih mjesta u lukama, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Zatim su tu iznimno visoke cijene pogonskog goriva te nedostatak kvalitetnog interesnog udruživanja ribara što u konačnici rezultira lošijom komercijalizacijom njihovih proizvoda i većim troškovima poslovanja

Jedna od poteškoća svakako je i zapošljavanje kvalificirane posade koja prije bira posao na turističkim nego ribarskim brodovima.

.

Možete li navesti neke primjere dobre prakse održivog ribarstva u svijetu i RH?

Pozitivan primjer održivog ribarstva u RH svakako je regulacija ribolova u Jabučkoj kotlini. Na tom je području u dogovoru s talijanskim partnerima definirana velika zona u kojoj je trajno zabranjen ribolov. Ova zona nalazi se izvan naših i talijanskih teritorijalnih voda kao i dvije susjedne zone u kojima je propisana posebna regulacija ribolova.

Zabrana i posebna regulacija ribolova na tom je području polučila vrlo pozitivne efekte kao što su neometan mrijest i rast komercijalno važnih vrsta riba te zadovoljstvo ribarskog sektora čiji su dionici svjedoci značajno boljeg ulova u ribolovnim područjima koja graniče s  navedenim zonama.

.

Možete li nam reći nešto više u projektu “PRIZEFISH”?

Opći cilj projekta je uvođenje i primjena inovativnih tehnoloških rješenja kojima će se osigurati bolja kvaliteta proizvoda ribarstva i omogućiti povećanje konkurentnosti na tržištu EU-a i svjetskom tržištu. Uz promicanje i razvitak sektora ribarstva, projekt doprinosi i očuvanju morskog ekosustava.

Tijekom provedbe projekta razvijena je nova shema za certificiranje odgovornog ribarstva, usmjerena na specifičnosti konteksta Jadranskog mora: certifikacijski program za odgovorno upravljanje ribarstvom u Jadranu (ARFM).

Jadranskim malim i srednjim poduzećima koji prerađuju lokalne ulove omogućena je proizvodnja morskih plodova s dodanom vrijednošću s eko oznakom. Dobiveni pilot proizvod projekta je morski burger koji je procijenjen u odnosu na zahtijevane standarde za tržišnu vrijednost i potražnju. Inovativna rješenja pilotirana u PRIZEFISH-u usmjerena su na preradu ribe, kontrolu kvalitete i postupke sljedivosti.

U sklopu projekta predloženi su ekološki inovativni lanac vrijednosti i poslovni model, posebno dizajnirani za stvaranje novih puteva valorizacije lokalnih ulova i za poticanje stvaranja mreža inovativnih tvrtki. Ove preporuke omogućuju malim i srednjim poduzećima da u potpunosti iskoriste postojeće tržišne prilike i, istovremeno, uđu u nove prodajne sustave te dosegnu nove potrošače.

.

Možete li nam reći nešto više o projektu “ITACA”?

Ovaj projekt bavi se konkurentnošću jadranskog ribarskog sektora potičući uvođenje plavih inovacija i poboljšavajući održivost aktivnosti ulova. Naglasak je na ribolovu plave ribe, inćuna i srdele, koje predstavljaju značajan dio prihoda. Rezultat projekta bit će formiranje prekograničnog klastera, podizanje znanja malih i srednjih poduzetnika te razine održivosti pelagičnog ribolova.

Bio-ekonometrijski model ITACA, čiji je razvoj okosnica projekta, razvijen je kao podrška talijanskim i hrvatskim proizvođačkim organizacijama u dnevnom upravljanju i mjesečnom planiranju njihovog ribolovnog napora. Model u obzir potencijalni prihod, dinamiku resursa i zakonska ograničenja, kako bi se osiguralo ekološku i gospodarsku održivost malog pelagijskog ribolova. Model se primjenjuje kroz web-aplikaciju koja je dostupna ribarima i ostalim dionicima u upravljanju malom plavom ribom. Aplikacija nudi različite module: „Ekonomski modul”, „Bio-ekološki modul” i „Moja statistika”.

Ekonomski modul dizajniran je za praćenje tržišnih podataka i izvođenje prediktivnih simulacija ulova za sljedeći mjesec zahvaljujući algoritmima temeljenim na povijesnim podacima. Bio-ekološki modul omogućio je iscrtavanje prosječne veličine ulovljene ribe i usporedbu s prosjekom procijenjenim u različitim ribolovnim područjima. Modul Moja statistika prikazuje trend ulova u odnosu na prosječnu cijenu za prošli mjesec ili zadnjih šest mjeseci, kako za inćune tako i za srdele.

.

Možete li nam reći nešto više o projektu “ARGOS”?

RERA kao partner sudjeluje u provedbi ovog strateškog projekta. Cilj projekta ARGOS je promicanje zajedničkog integriranog pristupa u zaštiti riba i morskih resursa i poboljšanje uvjeta kakvoće morskog okoliša kroz akcije na više razina usmjerene izravno i neizravno na smanjenje pritiska aktivnosti ribarstva i akvakulture na morski okoliš u sklopu Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska.

U sklopu projekta RERA je izradila tri studije:
.

  1. „Razvoj marikulture Splitsko dalmatinske županije“ koja podrazumijeva izradu smjernica povezivanja planiranih aktivnosti marikulture s razvojnim logističkim potrebama marikulture.
  2. „Ribarstveno-biološki i socio-ekonomski aspekt ribolova pridnenim parangalima u otvorenom srednjem Jadranu“ koja se izvodi u okviru aktivnosti – Zajednička shema za upravljanje ribarstvom na lokalnoj razini.
  3. “Stručna podloga za proglašenje zaštićenog morskog područja na lokalitetu rt Stupišće – otok Vis” koja se izvodi u okviru aktivnosti Procjena interakcije između upravljanja okolišem i socio-ekonomskih učinaka. Studija sadržava detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom zatečene gospodarske djelatnosti.

Više o projektu saznajte na poveznici.

.

Možete li nam reći nešto više o projektu “CLIPPER”?

Opći cilj projekta je poboljšati javne politike i njihove potpore malim i srednjim poduzećima aktivnim u sektoru pomorske industrije. Projektne aktivnosti odnosile su se na razvijanje novih modela podrške dionicima unutar sektora ove industrije kako bi se učinkovitije riješili izazovi plavog rasta.

Važan rezultat projekta u okviru projektnih aktivnosti koje je provodila RERA odnosio se na osmišljavanje i pokretanje poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za inovativne projekte pomorske industrije. Poziv možete pronaći na poveznici.

Ovaj poziv za dodjelu sredstava predstavljao je novi pristup financiranju projekata temeljenom na crowdfundingu i javnim sredstvima.

.

Možete li nam reći nešto više o projektima “ARIEL” i “ARIEL PLUS”?

Projekt ARIEL rezultat je suradnje znanstvenih i institucionalnih partnera iz Italije, Hrvatske, Grčke i Crna Gore, a bavi se priobalnim ribolovom i akvakulturom. Opći cilj ARIEL-a je promicanje tehnoloških i ne-tehnoloških rješenja za inovativne pothvate priobalnog ribolova i akvakulture u Jadransko-jonskom bazenu.

Projekt ARIEL doveo je do značajnih prekretnica prema ubrzanju i prihvaćanju inovacija u priobalnom ribarstvu i akvakulturi, navodeći putanje razvoja za buduće inicijative i suradnje. Međutim, potrebni su daljnji koraci za učvršćenje i proširenje rezultata ARIEL-a, kao i za razradu ARIEL alata.

Glavni cilj projekta ARIEL PLUS je maksimiziranje, prenosivost i trajnost glavnih ishoda ARIEL-a prema dionicima priobalnog ribarstva i akvakulture unutar i izvan jadranskog i jonskog područja.

.

Možete li nam reći nešto više o projektu “FAIRSEA”?

Opći cilj projekta je poboljšanje uvjeta za uvođenje inovativnih pristupa za održivo upravljanje ribarstvom u Jadranskom moru. Poboljšanje uvjeta temelji se na razmjeni znanja i dijeljenju dobrih praksi među partnerima.

Postojeći modeli upravljanja ribarstvom se uglavnom nisu pokazali učinkovitima u smislu dugoročne održivosti. Naprotiv, doveli su do posvemašnjeg prelova. Uslijed toga, ukazuje se potreba za primjenom modela integralnog upravljanja okolišem.

Glavni rezultat projekta bit će razvoj integrirane platforme za kvantitativni ekosustavni pristup ribarstvu koji nadilazi teritorijalne granice te daje naglasak na interdisciplinarnosti.

______
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash