ODRŽIVI OTOCI- Uvod u temu “Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji”

ODRŽIVI OTOCI- Uvod u temu “Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji”

Objavio: Dubravka Jericevic - 11.06.2022.

Cilj teme je pobuditi interes i istražiti ulogu OPG-ova u zelenoj tranziciji hrvatskih otoka te navesti primjere dobre prakse – sve u sklopu Pokretovog programa „Čovječanstvo na raskrižju – hrvatski otoci prema zelenoj tranziciji“ 

Unutar istraživanje teme razgovaramo s OPG-ovima koji djeluju i proizvode na hrvatskim otocima, stručnjacima iz područja poljoprivrede te donositeljima odluka i mladima koji žive i rade na otocima.

Programom se obrađuje dvanaest različitih tema održivog razvoja hrvatskih otoka, a o svakoj temi razgovaramo s otočanima iz pet različitih otočnih županija: Primorsko-goranske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. 

Program “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” financiran je iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.

.
Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji

Poljoprivredna gospodarstva imaju važnu ulogu u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Modernizacijom i modifikacijom svoje proizvodnje mogu direktno utjecati na smanjenje emisije stakleničkih plinova, ugljikova dioksida i metana.

Zbog toga se teži konceptu da proizvodnja bude zasnovana na održivoj poljoprivredi. „Održiva poljoprivreda je više od proizvodnje jer to je koncept poljoprivrede koji osigurava hranu, vlakna i gorivo za sadašnje generacije, ali bez narušavanja mogućnosti nadolazećih generacija da i one ostvare svoje osnovne potrebe.“ Da bi se to moglo ostvariti postoje određeni zahtjevi koji uključuju promjenu politika, ekonomskih institucija i društvenih vrijednosti. 

.
Potencijali hrvatskih otoka u održivoj poljoprivredi

Otoci imaju veliki potencijal da proizvode na ekološki način zbog znatno manjeg zagađenja zraka i okoliša te veće bioraznolikosti nego u područjima oko velikih gradova. Zbog toga sve više hrvatskih otoka uključuje u programe energetske tranzicije te teže prelasku na čisto kružno, klimatski neutralno gospodarstvo. Da bi takvi planovi uspjeli na otocima ne smije se zanemariti ni uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova) u zelenoj tranziciji.

Važno je da otoci imaju dovoljno hrane iz vlastite proizvodnje za zadovoljavanje potreba otočana te da ne moraju uvoziti hranu koja se može proizvesti na određenom otoku. Proizvodnja hrane na ekološki način će doprinijeti i tome da otoci budu samodostatne zajednice odnosno da smanje svoju ovisnost o kopnu.

Neke od mjera modernizacije poljoprivrednih gospodarstava su ulaganje u nove strojeve, solarne panele i postrojenja za proizvodnju bioplina. Osim što se ovima mjerama doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju okoliša, vlasnici OPG-ova dobivaju i određena novčana sredstva od strane Europske unije za provedbu određenih mjera u poljoprivredi. Također, Europska unija je predstavila novi zakon Fit for 55 (smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030).

.
Mogućnosti i nove tehnologije

Poljoprivrednicima na otocima veliki izazov predstavljaju klimatske promjene i manjak vode u ljetnim mjesecima, no različitim tehnologijama i dobrim poljoprivrednim praksama može se doskočiti rješavanju tih problema.

Sve više poljoprivrednika za potrebe svoje proizvodnje koriste alternativne načine dobivanje energije najčešće solarne panele za što dobivaju i poticaje od Europske unije. Također, poljoprivredna gospodarstva od ostataka od proizvodnje mogu proizvoditi bioplin koji je jedan od novih izvora energije.

Upotrebom modernijih strojeva u poljoprivredi se OPG-ovima olakšava proces proizvodnje autohtonih vrsta voća i povrća, a na nekim otocima i stočarska proizvodnja.

.
Važnost OPG-ova na otocima

U ovoj projektnoj temi važno je pojasniti ulogu OPG-ova u zelenoj tranziciji na otocima, koji su od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku.

Saznat ćemo zašto je održiva poljoprivreda prilika za napredak otočnih zajednica. Specifičnost hrvatskih otoka u 21. stoljeću je to što uglavnom ovise o turizmu kao najvažnijoj djelatnosti. Međutim, veliki problem oslanjanja na turizam je sezonalnost, a ljudi na otocima moraju živjeti tijekom cijele godine. Iako je poljoprivreda još uvijek sporedna djelatnost na otocima u zadnje vrijeme dobiva na značaju.

Pojedinci postaju svjesni da turizam ne može biti glavna djelatnost te se sve više okreću obradi zemlje i otvaranju OPG-ova. Neki od njih već su koji polako počeli uvoditi inovacije u proizvodnju u skladu s ciljevima održivog razvoja i kružnog gospodarstva.

Posebno je važna europska strategija „Od polja do stola“ koja teži održivoj i zdravoj proizvodnji hrane. Održivom proizvodnjom otočni proizvođači mogu konkurirati na tržištu u kraćim lancima opskrbe.

Sve više i jedinice lokalne samouprave u suradnji s lokalnim akcijskim grupama organiziraju edukacije kako povući novčana sredstva za poslovanje u OPG-ovima na održivi način iako ima tu još dosta mjesta za napredak. OPG–ovi na otocima pozitivno djeluju na različite djelatnosti pa tako i na turizam u smislu da će turisti prepoznati vrijednost domaćeg izvornog proizvoda s otoka koji je dobiven na ekološki način.

Više o temama održivog razvoja hrvatskih otoka pronađite na otoci.eu: ODRŽIVI OTOCI.

________________
Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: Unsplash