Cilj teme je istražiti koja su održiva prometna rješenja za otoke, navesti primjere dobre prakse te informirati sve zainteresirane građane o alternativnim načinima prijevoza.
Temu „Održiva cestovna prometna rješenja za otoke“ obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a financiran je iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
U sklopu programa obrađeno je 12 tema razvitka hrvatskih otoka, a jedna od tema je i „Održiva pomorska prometna rješenja za otoke“.
Održiva cestovna prometna rješenja
Promet povezuje ljude, mjesta, kulture i gospodarstva. U isto vrijeme promet predstavlja i jedan od glavnih izvora pritisaka na okoliš u Europskoj uniji. Prema godišnjem izvješću Europske agencije za okoliš za 2021. promet je odgovoran za otprilike četvrtinu emisija stakleničkih plinova u EU-u. U tim emisijama najveći udio ima upravo cestovni promet. Vozila ispuštaju štetne plinove koji djeluju otrovno: sumporove spojeve, dušikov oksid i ugljikov dioksid te razne sitne čestice i čađu.
Na razini Europske unije doneseno je nekoliko direktiva kojima se ograničava onečišćenje vozilima. Kako bi ostvarili cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. Europski parlament je u lipnju ove godine podržao prijedlog Komisije o nultim emisijama iz novih automobila i kombija od 2035. Ciljevi za smanjenje štetnih emisija do 2030. su smanjenje 55% za nove automobile i 50% za nove kombije. Ipak, broj vozila je i dalje vrlo visok kao i emisije štetnih plinova. Jedini sektor koji bilježi povećanje emisije stakleničkih plinova u posljednja tri desetljeća je upravo promet. Emisije su između 1990. i 2019. porasle za 33,5 posto
Negativan učinak sadašnjih prometnih sustava na okoliš može se smanjiti održivijim cestovnim prometnim rješenjima. Javni prijevoz na otocima često je neadekvatan. Brodski i autobusni prijevoz rijetko imaju usklađene rasporede. Većini stanovnika otoka vlastito vozilo je neophodna potreba, a ne luksuz.
Na cestama i dalje prevladavaju vozila s pogonom na fosilna goriva. Ipak, sve češće na ulicama viđamo električne romobile, električne bicikle i manja vozila za prijevoz putnika na električni pogon, pogotovo u ljetnim mjesecima.
Elektromobilnost kao rješenje?
Dostava energenata poput goriva na otoke je skupa i rizična, posebice na otocima koji nemaju benzinske pumpe. Smanjenju emisija stakleničkih plinova mogla bi pridonijeti elektrifikacija prometa. Elektromobilnost (ili e-mobilnost) predstavlja koncept korištenja tehnologija električnih pogonskih sklopova, informacijskih i komunikacijskih tehnologija u vozilu te povezanih infrastruktura kako bi se omogućio električni pogon vozila i flote.
Treba istaknuti da su proizvodnja i odlaganje električnih vozila manje ekološki prihvatljivi u odnosu na klasične automobile. Razina emisija štetnih plinova ovisi o tome na koji je način proizvedena električna energija. Ipak, kad se sve zbroji električni automobili su čišći, a kad se poveća udio energije dobivene iz obnovljivih izvora situacija će biti još bolja. Upravo otoci imaju idealne preduvjete za pokretanje projekata obnovljive energije.
Problem koji često muči vlasnike električnih automobila i one koji to tek žele postati je domet odnosno kilometraža koju automobil može doseći jednim punjenjem. Domet električni vozila razlikuje se od modela do modela. Hrvatski otoci idealni su za e-vozila jer se otocima kreće na manjim udaljenostima, najdulji hrvatski otoci su Hvar (68 km) i Cres (66 km). Osim automobila ne smije se zanemariti ni veliki potencijal koji imaju električni bicikli, posebice u turizmu. Idealno su rješenje za turistička mjesta jer ih je lako parkirati, a za njihovo korištenje nije potrebno biti u vrhunskoj formi.
Za prijelaz na vozila koja su energetski učinkovita i dobra za okoliš i džep nužna je bolja infrastruktura. Osim privatnih vozila građana trebalo bi poraditi i na elektrifikaciji javnog prijevoza. Također, nedostaje stručnjaka koji bi održavali tu infrastrukturu te servisera električnih vozila.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost redovno objavljuje natječaje za kupnju električnih vozila, a ove godine poticaji su podijeljeni u samo 50 minuta, a najveći iznos koji je bilo moguće dobiti kao poticaj za kupovinu je 70.000 kuna. Udio prodaje električnih vozila u sveukupnoj prodaji vozila raste iz godine u godinu.
Iako je interes građana za alternativne načine prijevoza u porastu prostora za napredak ima još mnogo. U idućim člancima upoznat ćemo se s primjerima dobre prakse iz Hrvatske i inozemstva.
_______________
Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: Jan Alexander / Pixabay
