ODRŽIVI OTOCI – Uvod u temu “Interesi i uloga građana u zelenoj tranziciji”

ODRŽIVI OTOCI – Uvod u temu “Interesi i uloga građana u zelenoj tranziciji”

Objavio: Ivka - 18.10.2022.

Kako bi se zelena tranzicija na našim otocima razvijala na stabilan, pouzdan i uspješan način ključno je u proces uključiti i tranziciju provoditi u suradnji s otočanima

Otočani su polazište, samo središte i krajnji korisnici svega što se na otocima događa. Svaka i najmanja promjena trebala bi prvenstveno služiti otočnom stanovništvu, a tek nakon toga svima koji na otoke dolaze povremeno, a često ih preko zime i zaborave.

Tema ”Interesi i uloga građana u zelenoj tranziciji” dio je programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije, a obrađuje ju Ivka KH s otoka Korčule. Više o programu pronađite na otoci.eu: Održivi otoci.

U nastavku pročitajte  više o pojmu zelena tranzicija – kako je definira Europska Unija, koje su ključne stavke i kako se i sami možemo uključiti u nju i od nje imati koristi.

 

Zelena tranzicija = društvena promjena

UN-Habitat, program Ujedinjenih naroda za ljudska naselja, u svom manifestu navodi da se zelena tranzicija odnosi na strategiju društvenih promjena koja će nam omogućiti da trenutnu ekološki neodrživu globalnu situaciju pretvorimo u novu održivu paradigmu “koja pokreće razvoj i mir, s ciljem poboljšanja životnih uvjeta za sve”.

Europska Unija također uviđa da su klimatske promjene i degradacija okoliša egzistencijalna prijetnja, kako Uniji tako i svijetu.

Kako bi se prevladali ovi izazovi, Europska Komisija je krajem 2019. predstavila Europski Zeleni Plan – novu europsku strategiju rasta, koja će „transformirati Uniju u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo“.

Plan ima za cilj učiniti Europu klimatski neutralnom do 2050., potaknuti gospodarstvo putem zelene tehnologije, stvoriti održivu industriju i transport te smanjiti zagađenje. Dodatno, pretvaranje klimatskih i ekoloških izazova u prilike trebalo bi učiniti tranziciju pravednom i uključivom za sve.

Pravedna i uključiva tranzicija podrazumijeva temeljne promjene, ne samo ključnih sustava proizvodnje i potrošnje poput energije, prijevoza, poljoprivrede i prehrane već i infrastrukture, društvenih vrijednosti i politika

 

Zvuči lijepo, no kako će se sve to ostvariti?

Sigurno neće ići bez – uključivanja građana.

Zato je nužno da građani, posebno oni u ruralnim i udaljenim područjima kao što su otoci, budu informirani i aktivno sudjeluju u nadolazećim promjenama.

 

Izvor: https://data.europa.eu/doi/10.2775/437652

 

Prioriteti

Klimatske politike i smanjenje emisija

EU je već postigla zavidne rezultate u smanjenju emisija stakleničkih plinova, a u narednim godinama namjerava učiniti još više. Postavljeni su ciljevi za postizanje klimatske neutralnosti do 2050., stoga će sve države članice morati provesti usklađen skup klimatskih politika.

Energija

Dekarbonizacija energetskog sustava neophodna je za postizanje ciljeva u području klime 2030. i 2050. Države članice moraju svoje energetske sustave pretvoriti u potpuno integrirano, digitalizirano i konkurentno energetsko tržište EU-a uglavnom oslonjeno na obnovljive izvore energije.

Održivi razvoj

EU se obvezala da zajedno sa svojim državama članicama bude predvodnik u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. Bit 17 ciljeva održivog razvoja je poboljšati živote ljudi i zaštititi planet od degradacije kako bi se ispunile potrebe sadašnjih i budućih generacija.

Okoliš i kružno gospodarstvo

Očekuje se da će uništavanje okoliša sve više utjecati na gospodarsku aktivnost. Zaštita prirodnog bogatstva EU-a, prijelaz na resursno učinkovito gospodarstvo i zaštita ljudi od pritisaka povezanih s okolišem ključni su prioriteti europskog zelenog plana.

Ljudi

Važnost ulaganja u ljude, u njihove vještine, da bi građani na što lakši način podnijeli navedene tranzicije. Posebice ruralna područja i slabije razvijene regije zaostaju u pogledu tercijarnog obrazovanja, cjeloživotnog učenja i digitalnih vještina, a to će biti ključno za uspješno snalaženje u predstojećoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

 

„Tranzicija prema održivosti”- dugoročne preobrazbe društvenih sustava prema održivijim oblicima proizvodnje i potrošnje

Osim pozitivnog djelovanja, strateški dokumenti čije ciljeve države članice imaju razraditi i implementirati sadrže i sankcije, prvenstveno za neuštedu energije. Stajalište je da je klimatska kriza postala očita a vrijeme za njenu sanaciju ističe, te da su sankcije na svim poljima postale društvena i politička nužnost.

 

Europski planovi

Primjerice, u svojem klimatskom paketu objavljenom sredinom 2021., Europska Komisija je predložila proširenje Sistema trgovanja emisijama EU (ETS) na dva nova sektora: transport i zgrade. Promjene će stupiti na snagu 2026., kada će dobavljači goriva za transport i grijanje morati dobiti ili kupiti pojedinačne emisijske jedinice. Ukupna kvota (koju određuje EU) će se s vremenom smanjivati kako bi se postupno smanjila i količina emisija. Za očekivati je da će velike kompanije taj dodatni trošak jednostavno prebaciti na potrošače – uključujući kućanstva.

 

Naša realnost

Dok se gore navedena agenda redovito izlaže po raznim konferencijama i sastancima, ako se okrenemo oko sebe, vidimo sve suprotno: grade se veliki infrastrukturni projekti, predimenzionirane luke koje ne služe lokalnom stanovništvu; zapušteni tereni čekaju da ih netko potezom pera pretvori u zlata vrijedne građevne čestice; kao gljive poslije kiše niču supermarketi sa šarenim artiklima s drugog kraja svijeta; ulaganja za budućnost svode se na – gradnju apartmana.

 

Promjena mora doći od nas samih!

Onome tko želi čuti, jasno je da promjene dolaze. Pitanje je hoćemo li ih ‘trpjeti’ ili sudjelovati u njihovom kreiranju.

Velik dio našeg političkog vodstva koncentriran je na kratkoročne, profitno orijentirane prilike, od danas do sutra. Uglavnom se financijski tokovi preusmjeravaju na EU-odobrene ali često potpuno nasumične i nerijetko bespotrebne projekte.

Sektori bitni za otoke kao turizam i poljoprivreda pušteni su da se razvijaju sami od sebe, bez razumijevanja da su posljedice ovakvog neodrživog rasta rezanje grane na kojoj sjedimo.

Dobar primjer loše prakse je solarizacija Dalmacije, točnije izostanak iste. Uzevši u obzir solarni potencijal Dalmacije i koliko je unazad deset godina tehnologija postala pristupačnija, država je definitivno zakazala s donošenjem zakona i potpora, ali su se isto tako i građani mogli samo-organizirati ne bi li utjecali na regulativu koja zaustavlja solarizaciju.

 

Poanta je da ne treba čekati tromu državu da pokrene promjene

Kao što ćemo vidjeti, prilika je mnogo, kako za samostalno djelovanje tako i za udruživanje.

Posudit ćemo krilaticu održivog razvoja udruge Argonauta iz Murtera i podsjetiti: Održivi razvoj smo MI!

__________

Autor: Ivka KH
Fotografije: Pixabay