ODRŽIVI OTOCI – Upravljanje otpadom na otocima: Planovi i tehnološka rješenja

ODRŽIVI OTOCI – Upravljanje otpadom na otocima: Planovi i tehnološka rješenja

Objavio: Paula Bolfan - 21.06.2022.

Upravljanje otpadom na otocima oduvijek je bilo izazov, a s razvojem masovnog turizma taj izazov postaje sve očitiji, zato je gospodarenje otpadom na otocima vruća tema u otočkim jedinicima lokalne samouprave…

Sezonalnost je naš otočki problem koji se reflektira na sve, pa tako i na otpad. Količine otpada koje se prikupe tijekom ljetne turističke sezone i tijekom ostatka godine, neusporedive su i to ozbiljno utječe na otočku infrastrukturu i život stanovnika.

Tema ”Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” dio je programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” financiranog iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.

.
Aktualna pitanja o gospodarenju otpadom

 „Kamo s otpadom koji se prikupi na otoku i kako ga do tamo transportirati?“, „Kako pravilno i učinkovito odvajati otpad na otoku?“, aktualna su pitanja koja se sve češće nameću sama od sebe kada zagađenju svjedočimo vlastitim očima. Kružno gospodarenje otpadom nužno je za smanjivanje emisija ugljika i metana, za očuvanje bioraznolikosti i za održivu budućnost. 

Količine otpada koje se tijekom cijele godine generiraju na manjim otocima nisu isplative da bi se izgradilo neko veliko postrojenje za reciklažu. Pravilno prikupljen i razvrstan otpad mogao bi se prevoziti na kopno, ali koliko je to isplativo za udaljene otoke i kako to organizirati ljeti, a kako zimi?

Prije desetak godina govorilo se o ideji električnog broda koji bi u određenim vremenskim intervalima obilazio otoke i iz, još uvijek neizgrađenih otočkih sortirnica, preuzimao otpad i prevozio ga na kopno u postrojenje za obradu otpada.

.
Sortirnice su nužna komponenta učinkovitog gospodarenja otpadom. Kako ćemo otpad reciklirati ako ga nismo pravilno odvojili?

Što se tiče upravljanja plastičnim otpadom, važno je naglasiti da ima više vrsta plastike koje se ne smiju miješati ni zajedno odlagati jer više neće biti pogodne za recikliranje. Na svakom plastičnom pakiranju je oznaka službene kategorizacije u obliku trokuta s brojem u sredini, taj broj označava kojoj vrsti plastike proizvod pripada i po tome bi plastični otpad trebao odvajati. Zbog kontaminiranja nikako se ne smiju miješati plastika za hranu, plastika za deterdžente i plastika za pesticide, a ni pvc se ne smije odlagati s drugim vrstama plastike. Dakle, JLS-ovi bi, prema ovome trebali imati više odvojenih spremnika za različite vrste plastike.

Ima proizvoda koje ne možemo nigdje ni svrstati dok ih ne razložimo, npr. papir za meso iz mesnica, da bismo ga pravilno odložili, trebamo odvojiti plastičnu foliju od papira. 

U modernijim sortirnicama otpada koje rade na principu feromagnetizma, metal i određene vrste plastike mogu se zajedno odlagati jer ih je najlakše automatizirano izdvojiti. 

.
Biootpad

Biootpad ili organski otpad čini skoro trećinu ukupnog otpada jednog kućanstva i vrijedna je sirovina. Kompostiranjem biootpada iz vlastitog kućanstva možemo dobiti hranjiv dodatak za naš vrt i biljke, ali i doprinijeti zaštiti okoliša uspostavljanjem prirodnog kružnog toka stvari u prirodi. Pravilnim kompostiranjem nastaje vrlo mala količina metana, dok se na odlagalištima, gdje se taj proces odvija bez dovoljno zraka stvara puno veća količina metana, snažnog stakleničkog plina. 

Metan je snažniji od CO2 i doprinosi stvaranju prizemnog ozonskog sloja u nižim dijelovima atmosfere, a to snažno onečišćenje zraka uzrokuje zdravstvene probleme.  Na području EU-a najviše metana ispuštaju poljoprivredni (53%), energetski (19%) i sektor otpada (26%). 

.
Kao jedno od rješenja donositelji odluka na razini Unije vide proizvodnju bioplina od poljoprivrednog otpada, no za to bi poljoprivrednike trebalo educirati i približiti im inovativne tehnologije u tom sektoru. 

Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, odvojeno sakupljanje biootpada provodi se u svakoj trećoj JLS u RH, a samo petina nastalog biootpada u Hrvatskoj prosljeđuje se na kompostiranje. 

U Hrvatskoj je trenutno aktivno samo deset kompostana pa, nažalost, većina biootpada i dalje završava na odlagalištima, no nadu nam može pružiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti u kojem su predviđena nova sredstva za sortirnice, kompostane i reciklažna dvorišta.

.
Nove tehnologije

Nove tehnologije za čišću budućnost razvijaju se već kod nas, tako tvrtka Tehnix ima rješenje za ubrzano kompostiranje, tj. tehnologiju bioreaktorskog kompostiranja, a tvrtka DOK-ING Energo specijalizirana je za proizvodnju postrojenja za uplinjavanje raznovrsnog otpada u sintetizirani plin bogat vodikom.

U gospodarenju otpadom na hrvatskim otocima, predvodnik je definitivno Cresko-lošinjski arhipelag koji više nema ni jedno aktivno odlagalište, već sav otpad ide u istarski regionalni centar, a na otocima imaju odvojene spremnike za papir, staklo i plastiku, pretvorne stanice za prijevoz mješovitog komunalnog otpada s otoka, reciklažna dvorišta, a u neko skoro vrijeme trebali bi dobiti i sortirnicu u Malom Lošinju.

Razvijenije europske zemlje problem otpada rješavaju pretvorbom u energiju, prema podacima Konfederacije europskih spalionica otpada (CEWEP), u EU-u energetski se oporabljuje 27% komunalnog otpada; Finska na energetsku oporabu šalje 56% komunalnog otpada, Švedska 53%, Danska 48%, Luksemburg 47%, a Estonija 45%.

.
Trenutno stanje u Hrvatskoj

Mi u Hrvatskoj nemamo postrojenje koje funkcionira prema waste-to-energy principu, a spalionice otpada kod nas su još uvijek tabu tema. No, za neke vrste otpada jednostavno nema drugog rješenja, a čak i neki materijali koji se mogu reciklirati, nakon nekoliko ciklusa postaju nepogodni za daljnje korištenje i na kraju završe na odlagalištima. 

Norveška i Nizozemska dale su primjer cijeloj Europi kako spalionice u stvari mogu biti učinkovite te kako mogu smanjiti količinu CO2 u okolišu.

Opširnije o ovoj temi i drugim temama vezanim za zelenu tranziciju možete čitati na našem portalu u sklopu provedbe projekta „Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji“ koji je financirala Agencija za elektroničke medije.

Tema ”Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” dio je programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” financiranog iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.

___________
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Alfonso Navarro on Unsplash