ODRŽIVI OTOCI- Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji: Intervju s Marinom Kukočem

ODRŽIVI OTOCI- Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji: Intervju s Marinom Kukočem

Objavio: Dubravka Jericevic - 19.06.2022.

U sklopu teme “Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji” donosimo intervju s Marinom Kukočem, poljoprivrednim stručnjakom i vlasnikom tvrtke Spartium consulting d.o.o.

Dr. sc. Marin Kukoč diplomirani je inženjer agronomije, a njegova tvrtka Spartium Consulting d.o.o. specijalizirana je za savjetodavne usluge iz područja ruralnog razvoja. U nastavku pročitajte zašto su OPG-ovi ključan dionik u provedbi zelene tranzicije, o novim tehnologijama u poljoprivredi, izazovima u prilagodbi te primjerima dobre prakse s hrvatskih otoka.

 

Marin Kukoč (privatni album)

Ovaj je intervju dio programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” koji je financiran iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.

.-

Zašto je važno uključiti OPG-ove u proces zelene tranzicije?

Poljoprivreda je jedna od djelatnosti koja je veliki zagađivač, prvenstveno tla i vode, a značajno doprinosi i globalnom zagrijavanju zbog emisije stakleničkih plinova, posebice iz stočarske proizvodnje.

Posljednjih 50-ak godina je zbog sve većih potreba za hranom, za prehranjivanje rastućeg svjetskog stanovništva, došlo do intenziviranja poljoprivredne proizvodnje za što su iskrčena brojna šumska područja. Sve je to popratilo i značajno povećanje korištenja mineralnih gnojiva, zaštitnih sredstava što je dovelo do povećanog opterećenja okoliša, zbog čega danas trpimo brojne posljedice. Suša, požari, česte oluje, samo su dio tih posljedica.

Cijeli svijet se bori s posljedicama klimatskih promjena. Stoga je Europska unijela donijela čitav niz mjera u okviru zelenog plana, čiji je cilj smanjiti negativni utjecaj ljudskog djelovanja na okoliš.

Poljoprivreda, kako smo rekli, kao jedan od velikih zagađivača, u tom procesu ima značajnu ulogu. Zbog toga je Zajednička poljoprivredna politika doživjela značajnu promjenu kojom se prilagođava Europskom zelenom planu kojem je cilj postizanje klimatske neutralnosti Europe do 2050. godine. Među 10 ciljeva ZPP koja će se provoditi u razdoblju 2023. – 2027. ističu se oni vezani uz očuvanje okoliša i borbu protiv klimatskih promjena.

.
S kojim problemima se najčešće susreću OPG-ovi na hrvatskim otocima?

Problemi s kojima se susreću OPG-ovi općenito su brojni, od onih povezanih uz najbanalnije probleme koji danas muče većinu poljoprivrednika kao što su skupi poljoprivredni inputi do onih koji se ne rješavaju već godinama, a odnose se na usitnjenost poljoprivrednih parcela, zbog čega je za većinu proizvođača poljoprivredna proizvodnja nerentabilna.

U današnje vrijeme, vrijeme ekstremno visokih cijena goriva, ovaj problem je još uočljiviji.

Ako govorimo o OPG-ovima na otocima, onda su njihovi problemi još izraženiji. Općenito govoreći, na otocima je malo obradivih površina. Prema nekim podacima, svega 6% površine svih hrvatskih otoka čini obradivo poljoprivredno zemljište. A i od tih ukupno raspoloživih površina pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju, obrađuje se manje od polovice.

Nadalje, znamo kako je na otoku sve dodatno skuplje nego na kopnu, što se odražava i na cijene mineralnih gnojiva, zaštitnih sredstava i dr. Kako je danas ozbiljnija poljoprivredna proizvodnja nezamisliva bez suvremenih sustava navodnjavanja, na otocima se susrećemo i s tim problemom.

U ljetnim mjesecima kada broj stanovnika na otocima poraste i po nekoliko desetaka puta, vrlo često nema dovoljno vode ni za ljudsku upotrebu, a kamoli za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Što je u stvari šteta, jer s obzirom na to da smo turistička zemlja, uzgojem poljoprivrednih proizvoda na mjestu potražnje dodatno bi podigli kvalitetu naše turističke ponude.

A plasmanom kroz takav vid, najkraćeg opskrbnog lanca, mnogo dobra činimo i okolišu.

.
Kako OPG-ovi na otocima implementiraju nove tehnologije u svoje poslovanje u poljoprivredi?

Usudio bih se reći da zahvaljujući brojnim otočnim inicijativama, evo i Pokretu Otoka koji stalnim edukacijama pridonosi podizanju svijesti stanovnika otoka o benefitima uvođenja modernih tehnologija, tehnologija pomalo, ali sigurno dolazi i na naše otoke, konkretno do otočkih OPG-ova. Vjerujem da će u budućnosti upotreba novih tehnologija biti još značajnija.

Tome doprinose i uvjeti natječaja iz Programa ruralnog razvoja koji u zadnje vrijeme predviđaju obvezu uvođenja novih digitalnih tehnologija u poslovanje OPG-ova.

Teško je očekivati da će staračka domaćinstva, starački OPG-ovci biti skloni uvođenju novih tehnologija. No s obzirom na to da je RH u svojoj Strategiji razvoja poljoprivrede opisala potrebu pomlađivanja hrvatske poljoprivrede, s postavljenim ciljem od najmanje 30% mladih nositelja OPG-a do 2030. godine, sigurno je da će ta nova, mlada generacija poljoprivrednika u proizvodnju unijeti i sve dobrobiti suvremenih tehnologija.

U Europi se posljednjih 10-ak godina, a kod nas unatrag dvije – tri, promovira koncept „Pametnog sela“.

Iako ovaj pojam automatizmom vežemo uz digitalne tehnologije, pristup širokopojasnom internetu, 5G mreži, ono je ipak puno više od toga. Definicija pametnih sela podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, ekonomiju dijeljenja (poput zajedničke uporabe poljoprivrednih strojeva, znane i kao „Strojni prsten“), kružnu ekonomiju, digitalne platforme koje mogu zamijeniti osnovne usluge (e-zdravlje, e-uprava…), korištenje obnovljivih izvora energije, dopunske djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i brojne druge. Dakle, i razvojem ovog koncepta značajno će se doprinijeti uvođenju novih tehnologija.

.
Imaju li probleme u prilagodbi novim tehnologijama?

Kako sam naveo i ranije, mladi poljoprivrednici rado prihvaćaju nove tehnologije, dok su one za većinu starijih ipak apstrakcija kojoj nisu skloni. Mladi poljoprivrednik će danas tako iz udobnosti svog doma popuniti i digitalnom iskaznicom potpisati Jedinstveni zahtjev za godišnja plaćanja, dok će oni nešto stariji ipak više vjerovati otisnutom pečatu na primjerku njihovog zahtjeva, zbog kojeg moraju „potegnuti“ s otoka do županijskog sjedišta u kojima se nalaze uredi Agencije za plaćanja koji ove zahtjeve zaprimaju.

.
Što je po Vama ključno da bi OPG-ovi uspješno poslovali na otocima?

Ne samo na otocima, već i drugdje, kao najvažniju stvar koja je preduvjet uspješnog poslovanja vidim udruživanje. Dakle, jedino udruženi poljoprivredni proizvođači mogu biti konkurenti na tržištu, osiguravanjem dovoljnih količina proizvoda s kojima postaju idealan partner primjerice trgovačkom lancu ili hotelskoj kući.

Teško da će jedan lanac hotela koji ima nekoliko objekata recimo na Hvaru, rado poslovati s poljoprivrednikom čiju proizvodnju hotel plasira kroz svoju kuhinju u nekoliko dana. Međutim, ako je u pregovore s tim istim lancem uključen veći broj poljoprivrednika koji će osigurati plasman kroz duže razdoblje, sigurno da će i hotelski lanac rado poslovati s takvima.

S druge strane, kroz zajednički plasman poljoprivrednih proizvoda utjecat će i na otkupnu cijenu, smanjit će troškove proizvodnje, a i cijena inputa koju će postizati sigurno će biti niža nego da se nabavljaju pojedinačno. Na žalost, zbog nekih loših konotacija iz ne tako davne prošlosti, ljudi nisu skloni udruživanju i upravo je to ono na čemu svi mi koji se bavimo ovim poslom, a mislim tu i na nadležna tijela, konzultante, lokalnu zajednicu, LAG-ove, moramo više raditi u budućnosti.

Naravno, za uspješno poslovanje bitno je i mnogo drugih stvari, a posebno bih istakao nužnost stalnog educiranja poljoprivrednih proizvođača o primjeni novih, suvremenih tehnologija. Trenutna savjetodavna djelatnost nikako ne može pratiti suvremene trendove u poljoprivrednoj proizvodnji, no budućnost nam je po tom pitanju svijetla, jer vjerujem da će konačno zaživjeti i privatne savjetodavne službe.

.
Možete li nam navesti na kojim otocima po Vašem mišljenju postoje najbolji primjeri dobre poljoprivredne prakse? U kojoj je otočnoj županiji najviše primjera dobre poljoprivredne prakse?

Iako bi se možda na prvu moglo zaključiti drugačije, dobrih primjera je mnogo. U strukturi poljoprivredne proizvodnje na otocima prevladavaju vinogradi i maslinici, tradicionalne kulture, prilagodljive na sušu, iako i one trpe posljednjih godina. Značajan je udio i stočarske proizvodnje na nekim otocima, na kojima je ovčarstvo tradicionalna grana poljoprivrede. Nekoga izdvajati možda bi bilo nepravedno.

Ako pogledamo samo popis proizvoda s oznakama kvaliteta (ZOI, ZOZP, ZTS) vidjet ćemo kako veliki broj proizvoda dolazi upravo s naših otoka. Od šoltanskog i krčkog maslinovog ulja, paške janjetine, viškog rogača i drugih. Dakle, i samo ovaj popis ide u prilog činjenici da se na našim otocima događaju dobre stvari.

.
Jeste li zadovoljni sadašnjom stanjem u poljoprivredi na otocima ili smatrate da ima još mjesta za napredak?

Naravno da ima mjesta za napredak. U brojnim segmentima. Veselim se promjenama koje će se realizirati kroz novi Nacionalni strateški plan ZPP za RH koji od sljedeće godine zamjenjuje trenutni Program ruralnog razvoja. Iako se zadržava veći dio trenutnih mjera, odnosno budućih intervencija, ipak ima značajnijih promjena.

Vjerujem kako će nove potpore za mlade poljoprivrednike koje se sada dižu do razine 85.000 EUR-a ubrzati promjenu strukture OPG-ova.

Mladi su skloniji novim tehnologijama, inovacijama, brže pronalaze rješenja i spremni su na brojne izazove koje poljoprivreda za sobom nosi. Uz to, mladi se lakše diversificiraju, uz primarnu proizvodnju okreću se i preradi proizvoda, turizmu, uslužnim djelatnostima. Osiguravaju tako egzistenciju za sebe, ali i za sve uključene u ovaj proces. Na državi je pak da iz različitih izvora, među njima i iz EU fondova osigura primjerene životne uvjete ljudima na otocima, među ostalim primjerenu zdravstvenu skrb, dobru komunalnu i socijalnu infrastrukturu.

.
Kakva je, po Vama, budućnost održive poljoprivrede na otocima?

Ako ćemo pametno raspolagati resursima koje imamo, vjerujem u budućnost poljoprivrede na našim otocima. I to u prvom redu ekološke poljoprivrede za koju na našim otocima postoje idealni uvjeti.

Naravno, mislim pri tom na proizvodnju autohtonih sorti poljoprivrednih kultura koje su manje osjetljive na nedostatak vlage, kao i na autohtone pasmine domaćih životinja.

Kako i nova ZPP predviđa da se do 2030. godine ekološka poljoprivreda provodi na najmanje 30% raspoloživih poljoprivrednih površina u državama članicama, eto prilike i za otočke poljoprivrednike. Osim što se ekološka proizvodnja stimulira visokim iznosima potpora, ekološki proizvodi kroz turističku ponudu lako pronalaze put do krajnjeg potrošača. Iako turizam možda donosi brzu zaradu, vjerujem kako će u budućnosti biti sve više onih koji će svoju priliku prepoznati upravo u poljoprivredi.

___________
Autor: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: Image by 4lb from Pixabay