ODRŽIVI OTOCI – Primjeri dobre prakse gospodarenja otpadom u RH

ODRŽIVI OTOCI – Primjeri dobre prakse gospodarenja otpadom u RH

Objavio: Dora Cukusic - 21.05.2022.

Od ulaska u EU, Hrvatska radi na poboljšanju sustava za gospodarenje otpadom i već je vidljiv napredak, a neka od rješenja u RH uvrštena su na popis primjera dobre prakse koje ćemo prikazati u ovom članku.

Mi smo turistička zemlja i turizam utječe na sve pa tako i na količinu otpada. Povećanje broja stanovništva u ljetnim mjesecima povećava i količinu smeća, što stvara izazov postojećoj lokalnoj infrastrukturi. U članku ćemo navesti neka od rješenja za bolje gospodarenje otpadom. 

Nakon primjera dobre prakse iz Europe hrvatski primjeri dobre prakse obradit će se unutar teme   ”Polazište kvalitetnog upravljanja otpadom na otocima: planovi i tehnološka rješenja” u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” financiranog iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.

.
Eko otok Krk

Još je 2005. na Krku uveden sustav zbrinjavanja komunalnog otpada „Eko otok Krk“. To je sveobuhvatni model gospodarenja otpadom, prvi takve vrste u RH. Prema ovom sustavu, otpad iz kućanstva se odvojeno sakuplja u različitim spremnicima, a gospodarenje otpadom na Krku dijeli se na: sustav sakupljanja mješovitog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada iz domaćinstava prema modelu „od vrata do vrata“, sustav sakupljanja otpada kroz „eko otoke“, sustav sakupljanja otpada putem reciklažnog dvorišta, sustav prikupljanja krupnog otpada i sustav prikupljanja tekstilnog otpada. Prema tadašnjim podacima, otok Krk godišnje prikupi oko 19 500 tona otpada, od čega se za vrijeme ljetne sezone prikupi 12 000 tona otpada. Krk je predvodnik u uspješnom odvojenom prikupljanju otpada s više od 50% odvojenog otpada, a nedavno su mu se pridružili Prelog i Koprivnica. 

.
Cresko-lošinjski arhipelag

Kao jedan od prva tri takva projekt u Europskoj uniji, Cresko-lošinjski arhipelag prije tri godine odabran je za provedbu pilot projekta energetske tranzicije. Više o provedbi energetske tranzicjie na EU otocima pročitajte na stranici Tajništva za čistu energiju EU otoka, a više o partnerstvu Pokreta otoka s Tajništvom pročitajte na linku

Cresko-lošinjski arhipelag danas nema niti jedno aktivno odlagalište, sav otpad koji nastaje na arhipelagu odvozi se u istarski regionalni centar. Otpad se na otocima arhipelaga prikuplja u odvojenim spremnicima, za staklo, plastiku i papir, a miješani komunalni otpad iz pretovarnih stanica odvozi se na kopno. Otpad se odvaja i u reciklažnim dvorištima, a u planu je i skoro otvaranje sortirnice u Malom Lošinju.

Grad Cres među vodećim je gradovima u Hrvatskoj po pitanju gospodarenja otpadom i sve više se uzdiže na ljestvici, a to postiže stalnim ulaganjima u sustav gospodarenja otpadom i edukacijom svojih građana. Grad Cres prvi je u grad u Primorsko-goranskoj županiji koji je izgradio pretovarnu stanicu i i time stvorio preduvjet odvoza komunalnog otpada s otoka. U suradnji s udrugom TERRA HUB pokrenuta je i inicijativa za smanjenje korištenja jednokratne plastike u sklopu koje su održane edukativne radionice za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi i baš zbog tog educiranja najmlađih o ekologiji osnovna škola Frane Petrića u Cresu slovi kao eko škola. 

.
Bioen

Tvrtke u grupaciji Bioen d.o.o. proizvode električnu energiju od bioplina koji nastaje razgradnjom biorazgradivog otpada. Postupkom anaerobne digestije u pet bioplinskih postrojenja oporabljuje se biorazgradivi otpad iz domaćinstava, kuhinja, kantina i industrije, mješavine masti i ulja iz separatora ulje/voda koje sadrži samo jestiva ulja i masnoće te muljevi iz biološke obrade industrijskih otpadnih voda. Metoda anaerobne digestije čuva prirodne resurse, bioplin proizvede ovom metodom trajno je obnovljiv izvor. Tvrtke surađuju sa sakupljačima otpada i komunalnim društvima te tako dobivaju sirovine, jedno njihovo bioplinsko postrojenje može godišnje oporabiti 36 000 tona biorazgradivog otpada. 

.
RUCONBAR

Rubberized Concrete Noise Bariers su barijere za zaštitu od buke, a proizvode se od recikliranih automobilskih guma. RUCONBAR  projekt s Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osvojio je posebnu zlatnu medalju u kategoriji zaštite okoliša na 44. međunarodnom sajmu inovacija u Ženevi. Za izradu jednog kilometra ovakve zvučne barijere visine tri metra, recimo uz željezničke kolosijeke (gdje se najviše i koriste), može se iskoristiti 66,3 t recikliranog gumenog granulata dobivenog recikliranjem 7 800 otpadnih guma. Reciklažom jedne gume dobije se 75% gumenog granulata.

.
Gumiimpex-GRP

Gumiimpex-GRP najveća je tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi gumarstvom, na tržište plasira razne automobilske gume. Proizvode više o sedam tisuća različitih gumeno-tehničkih proizvoda, obnavljaju teretne gume i recikliraju automobilske gume. Godišnje recikliraju 25 000 tona guma, a u pogon za reciklažu uloženo je 130 000 milijuna kuna. Tvrtka ima dežurni telefon i osobu koja je zadužena za sakupljanje guma. Tvrtka organizira sakupljanje guma, utovar i istovar u pogon za reciklažu. Kada gume stignu u pogon za reciklažu, moraju se izvagati, pregledati i očistiti. Mehaničkim postupkom od otpadne gume dobivaju se gumeni granulat, čelik i platno.

..
Burza otpada

„Burza otpada“ projekt je koji je HGK izradila u sklopu Digitalne komore, predstavlja  platformu na kojoj tvrtke članice HGK-a mogu objavljivati dostupnost otpadnih sekundarnih materijala koje imaju, a žele dati na zbrinjavanje. Tvrtke mogu i tražiti i nabaviti sekundarne materijale koje svojim vlastitim proizvodnim procesima mogu zbrinuti. Jednostavno rečeno, burza otpada središte se ponude i potražnje svih vrsta otpada. Pravni subjekti korisnici Burze otpada moraju zadovoljavati propisane minimalne tehnološke uvjete, a i otpad koji se nudi putem ove platforme mora zadovoljiti tehnološke kriterije propisane za određene kategorije otpada.

__________

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash