ODRŽIVI OTOCI – Pomorska prometna rješenja za otoke: Hrvatska tvrtka iCat

ODRŽIVI OTOCI – Pomorska prometna rješenja za otoke: Hrvatska tvrtka iCat

Objavio: Ivka - 01.08.2022.

Hrvatska tvrka iCat već se niz godina bavi razvojem i proizvodnjom električnih brodova, a neki od njih koriste se i u Nacionalnom parku Mljet

U sklopu teme ”Održiva pomorska prometna rješenja za otoke” donosimo intervju s Tomislavom Urodom, osnivačem i vlasnikom tvrtke iCat koja se bavi razvojem i proizvodnjom električnih brodova. Njihovi se brodovi koriste u Nacionalnom parku Mljet, a više o tome pronađite u članku ODRŽIVI OTOCI – Održiva pomorska prometna rješenja za otoke: NP Mljet.

Temu obrađuje Ivka KH u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i elektroničke medije Agencije za elektroničke medije.

Intervju pročitajte u nastavku.
.

Ravnatelj i posjetioci NP Mljet jako su zadovoljni babyCat brodicama koje je izgradila Vaša tvrtka. Koliko je trajala izvedba, od ideje do primopredaje prvog katamarana?

Ideja o solarnim električnim brodovima se razvijala godinama prije samog potpisivanja ugovora s Nacionalnim parkom Mljet, a od potpisa ugovora do isporuke prvog broda prošle su tri godine. Tim su godinama prethodile godine istraživanja koje nisu bile fokusirane samo na taj brod nego na električni pogon putničkih brodova.

 

Kakve još brodove imate u ponudi? Koje su im karakteristike? Koja im je namjena?

Prethodno spomenute godine istraživanja i razvoj naše tvrtke fokusirani su prema električnim putničkim brodovima. Što se tiče same veličine brodova, naš je fokus na brodovima do 300 putnika. Smatramo da je u razvoju novih projekata fokus jako bitan. Namjena broda je prijevoz putnika – bilo na izletničkim, gastro-enološkim rutama ili rutama u linijskoj plovidbi.

U ovom trenutku se radi o ograničenim udaljenostima s obzirom na stanje tehnike, odnosno mogućnostima akumulacije energije. Brodovi se u načelu dijele u dva smjera: električni brodovi kod kojih vlastita proizvodnja električne energije iz solarnih izvora zadovoljava većinu ili sve potrebe broda, i oni kod kojih vlastita proizvodnja električne energije nije dovoljna.

U našem slučaju radi se o manjim izletničkim brodovima brzine do 10 čv. To su brodovi koji nemaju potrebu za energetskom infrastrukturom na obali, već svu potrebnu energiju dobivaju iz instalirane solarne elektrane na krovu.

 

Koliko projekata je realizirano?

Pobrojati sve projekte na kojima smo radili sve ove godine je vrlo teško budući da naši projekti nisu fokusirani isključivo na izgradnju već općenito na projektiranje u brodogradnji, a što se tiče brodova, izgrađena su 4 solarna električna broda.

 

Tko su Vam klijenti?

Naši se klijenti dijele u dvije osnovne grupe: privatni i javni sektor. Privatni sektor su brodari koji se bave prijevozom putnika brodovima kapaciteta 50 i više putnika, a ne brodicama.

Ljudi često ne znaju razliku – brodice su plovila za najviše dvanaest putnika. Ti brodari su poduzetnici koji prepoznaju potencijal koji pruža prijevoz putnika te različite modele prijevoza. Javni sektor su općine, gradovi i županije koje brinu o potrebama svojih građana, a istovremeno razmišljaju zeleno.

 

 

Koliko su plovila na električni pogon u izvedbi skuplja od klasičnih plovila?

Električni brodovi ne moraju nužno biti skuplji od klasičnih plovila, no ono što ih čini efikasnima je kvalitetno projektiranje u cjelini. Ako na isti način pristupite projektiranju klasičnih brodova a ne vodite se mišlju da brod bude što jeftiniji, kao neki rabljeni iz trećih zemalja, doći ćemo do istih brojeva.

Pri tome govorimo o brodovima manjih brzina na solarni pogon uz vlastitu održivost. Ukoliko govorimo o električnim brodovima veće brzine plovidbe, onda na cijenu broda značajno utječe količina i vrsta ugrađenih baterija. Ne postoji jednostavna korelacija između konvencionalnih i električnih brodova. Mogu koštati isto, a mogu biti i dvostruko skuplji.

 

Računaju li naručitelji na financijsku pomoć iz EU fondova? Računate li vi?

Sve ovisi o poslovnom modelu tvrtke. Ako se bavite turizmom i imate dobar poslovni model, takav se brod može isplatiti već kroz dvije godine bez poticaja.

U Hrvatskoj se prodaju brodice za 12 putnika čija je cijena 300.000 ili 400.000 eura, uz povrat investicije za 1 do 2 godine. No, ukoliko razvijate socijalnu inovaciju, a to su brodske linije velike frekventnosti plovidbe i velikih brzina plovidbe tijekom cijele sezone, onda će vam poticaji trebati.

 

U kojem smjeru ide vaša tvrtka, da li je to brodogradnja, savjetovanje ili možda iskorak u linijsku plovidbu?

Osnovna vizija tvrtke je vertikalno integrirati poslovanje. U toj ideji vertikalne integracije osnovu čini 2×2 matrica u kojoj se izdvajaju projektiranje, brodogradnja, savjetovanje i onda negdje daleko u budućnosti brodarstvo odnosno postavljanje vlastitih brodskih linija.

To je najprofitabilniji ali kapitalno intenzivan segment poslovanja.

 

Na Fakultetu Strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu 25. listopada 2021. potpisana je inicijativa „Autonomni elektro-brodovi za pametne otoke i gradove“. Potpisnici  inicijative, osim Vas, su i dekani Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, te ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla. O čemu se radi?

Riječ je o projektu umrežavanja otoka i priobalnih gradova putničkim električnim brodovima. Dakle, razvoj suvremenog brodskog prijevoza koristeći nultu stopu emisija oslanjajući se isključivo na „zelena“ goriva. Vrijeme je da počnemo misliti i djelovati „zeleno“.

U projekt su, osim iCata kao pokretača, uključeni i Fakultet strojarstva i brodogradnje, Fakultet elektronike i računarstva, Centar za transfer tehnologije i Inovacijski centar Nikola Tesla. No, u ovom trenutku projektno partnerstvo se širi i cilj nam je vertikalno integrirati sve zainteresirane strane, od projektno-istraživačkog do krajnjih korisnika kao što su lokalne uprave i brodari.

Cilj inicijative bio je informirati javnost i strukture čime se bave svi partneri inicijative i što je realno za očekivati u sektoru prijevoza putnika.

 

 

Uzmimo za primjer veze Splita i srednjodalmatinskih otoka. Koliko je realno da sadašnje katamarane zamijene oni na električni pogon? U kojem vremenskom razdoblju, okvirno?

Ta mogućnost realno postoji ali treba biti svjestan da je treba realizirati korak po korak.  To znači  da treba započeti s bližim otocima i manjim relacijama, a tek nakon toga razvijati povezivanje najudaljenijih otoka, odnosno razvijanje najdužih linija.

Bitno je napomenuti da razvoj brodova mora pratiti i razvoj obalne infrastrukture odnosno brzih punionica duž obale. Radi se o jednom velikom zamahu i koraku u zeleno.

 

Što je realnije očekivati u skoroj budućnosti, električne katamarane ili trajekte?

Svakako katamarane. Oni su energetski manje zahtjevni, a ako ni zbog čega drugog iz perspektive obalne infrastrukture trebalo bi fokus staviti na katamarane.

 

Nailazite li na administrativne prepreke? Što očekujete od države?

Administrativne prepreke su u našoj zemlji svakodnevna pojava i događaju se i na najjednostavnijim projektima, a kamoli na zahtjevnim projektima koji su visoko inovativni. Nadamo se široj komercijalizaciji jer zelena energija je preduvjet koji pred nas postavlja Europska Unija.

 

__________

Autor: Ivka KH
Fotografije: iCat