ODRŽIVI OTOCI – Permakultura kao stil života: Marija Klisura, načelnica Lumbarde

ODRŽIVI OTOCI – Permakultura kao stil života: Marija Klisura, načelnica Lumbarde

Objavio: Ivka - 29.05.2022.

U sklopu serijala Permakultura kao stil života donosimo intervju s Marijom Klisurom, načelnicom općine Lumbarda

U svibnju 2021. godine Marija Klisura izabrana je za načelnicu Općine Lumbarda na otoku Korčuli.

Marija je diplomirana krajobrazna arhitektica koja za sebe kaže da se upravo njena profesija bavi temama javnog zajedničkog prostora. Smatra da o krajobrazu ovisi i glavna privredna grana – turizam, u kojemu ima dugogodišnje iskustvo rada prateći trendove i razumijevajući potrebe građana i turista.

Marija je i polaznica permakulturnog tečaja koji održava Permakultura Dalmacija, a u sklopu programa Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji”  intervju s načelnicom održala je Ivana KH.

Više pročitajte u nastavku…

.

Kako ste se odlučili za neobičan potez pokretanja permakulturne ideje kao predstavnica općine?

Moja struka je krajobrazna arhitektura a permakulturu sam upoznala kroz nadopunu stručnog znanja i oduševila se koliko je sveobuhvatna. Permakultura nije samo znanje o biljkama već jedan koncept života i pogled na prostor, ljude te njihovu interakciju.

Mislim da bi mnogim mještanima permakulturna znanja i alati mogli koristiti u svakodnevnom životu, počevši od osvještavanja o prevelikoj količini jednokratne ambalaže i konkretnih pomoći za vrt tipa Hugelkultur gredice koje se koriste da bi bilje moglo dulje crpiti vodu iz tla, pa sve do otvaranja očiju u smislu drugačijeg pristupa suživota s prirodom.

Moj zadatak kao načelnice je da provodimo kampanje s ciljem zaštite okoliša a smatram da je edukacija o permakulturi baza; kada kažemo da nam je cilj pravilno odvajati otpad – moramo ga manje proizvoditi.

 

Na koji način planirate permakulturne principe približiti široj zajednici?

Ispred nas je više godina koje nose brojne projekte u koje se permakultura može integrirati. Male općine poput Lumbarde u proračunu nemaju predviđena velika sredstva za edukacije i provedbe posebnih programa ali ako npr buduće dječje igralište osmislimo kao šumski vrt koristeći lokalne autohtone biljne vrste ili da šetnice u prirodi i vidikovce obogatimo info panelima i malim pokusnim vrtovima – onda je to zaista cjelovit pristup.

 

Kako se, i od čega, danas živi u Lumbardi?

Lokalno stanovništvo se bavi uglavnom turizmom no mnogo mladih ljudi želi raditi na svojoj zemlji. Imamo zaista prekrasan prostor oko sebe i trebamo koristiti resurse zemlje. Radimo na tome da promoviramo permakulturu te provodimo akcije osvještavanja ljudi o potrebi zaštite prirode generalno.

Mislim da je većina ljudi svjesna problema i posljedica svog ponašanja, no u prirodi je negativno ponašanje jedne osobe vrlo vidljivo. Primjer su ljudi koji koriste brojne pesticide i herbicide na svojim parcelama neumjereno. Susjedna parcela ne može, koliko god se trudila, biti u potpunosti ekološka.

Te ”male” pomake možemo napraviti edukacijom u svojim malim sredinama i to je jedini put – od dole prema gore.

 

Lumbarajsko polje pjeskovitog tla / TZO Lumbarda

.

Gdje biste voljeli vidjeti Lumbardu za deset godina u kontekstu poljodjelstva i prirode?

Već sada se vide pozitivni pomaci u smislu poljoprivrede – ljudi intenzivnije čiste parcele i sade povrće, lozu i masline. Ima primjera i sadnje utilitarnih stabala i voćaka – smokava, rogača, agruma… ali premalo.

Nadam se da će za desetak godina više obitelji aktivno obrađivati svoju zemlju uz manje korištenja umjetnih pesticida, herbicida i nadohrana te da će biti zastupljene i domaće životinje koje su na žalost zbog turizma skoro u potpunosti potisnute.

Priroda u Lumbardi je velikim dijelom očuvana i to planiramo zadržati, a staviti u namjenu prostore koji su nekoć bili obrađivani a danas su zarašteni te područja koja imaju manje krajobrazne vrijednosti.

 

Koliko mislite da kao načelnica možete utjecati na širi kontekst? Koliko vam je bitna podrška visoke politike?

Ne očekujem od ministarstava da promoviraju permakulturu, niti od Županije da organizira radionice, no ono čime oni mogu pomoći je da u trenutku kreiranja natječaja za poljoprivrednike angažiraju stručnjake koji imaju znanja iz permakulture i ekološke poljoprivrede te da natječajne dokumentacije i prihvatljive projekte prošire na način da se ne vodi količinom već i kvalitetom proizvoda, održivošću, lokalnom zelenom ekonomijom itd.

 

Kolika je važnost vjere u projekt permakulture i da li vam je bitno što Korčulani pričaju o projektu?

Sve što je novo je čudno i ljudi u pravilu odbijaju. To je normalno, to je u ljudskoj prirodi. Međutim ako je to tako radio vaš otac ne znači da je to najbolje. Proces učenja je ispred nas a bez velike vjere da radite ispravnu stvar u ovom poslu teško da ćete napraviti značajne pomake.

Ovaj članak dio je programa Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” financiranog iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.

__________

Autor: Ivka KH
Fotografije: TZO Lumbarda