ODRŽIVI OTOCI – OTRA: Važno je uključiti sve dionike zajednice u borbu protiv onečišćenja mora

ODRŽIVI OTOCI – OTRA: Važno je uključiti sve dionike zajednice u borbu protiv onečišćenja mora

Objavio: Dora Cukusic - 21.11.2022.

Cresko-lošinjski arhipelag predvodi zelenu tranziciju Jadrana te je među prvima provodio i projekte vezane za zaštitu mora od onečišćenja, a nekoliko projekata s ovog područja uvršteno je i na europske liste primjera dobre prakse…

O zbrinjavanju morskog otpada, o onome učinjenom po tom pitanju i onome što je tek u planu razgovarali smo s voditeljem Otočne razvojne agencije OTRA, Ugom Toićem. U nastavku donosimo intervju.

O temi “Tko su sudionici onečišćenja Jadrana i kako im se suprotstaviti?” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

.

Možete li našim čitateljima ukratko objasniti čime se bavi OTRA?

OTRA je lokalna razvojna agencija koju su osnovali gradovi Cres i Mali Lošinj te stoga prvenstveno djeluje na području cresko-lošinjskog otočja. Cilj agencije je doprinijeti održivom razvoju cresko-lošinjskog otočja putem inicijativa koje će diversificirati gospodarske aktivnosti, očuvati i valorizirati prirodnu i kulturnu baštinu, očuvati okoliš i ubrzati tranziciju prema čistoj energiji, smanjiti utjecaj na klimatske promjene te unaprijediti kvalitetu života i poboljšati demografsku sliku lokalne zajednice.

Aktivnosti koje OTRA provodi dijelom se odnose na projekte u kojima je sama izravno uključena, a dijelom se odnose na projekte gradova osnivača kojima pruža stručnu pomoć.

Više o nedavnim aktivnostima Otočne razvojne agencije saznajte na poveznici.

.

Što nam možete reći o strategiji razvoja otoka Cresa po pitanju ekologije mora, obale i podmorja te edukacija stanovništva o ekologiji?

Pitanje ekologije mora na području otoka Cresa nije zasebno sagledano kroz nijedan strateški dokument, što ne znači da se o tom razvojnom aspektu ne vodi briga. Grad Cres uvijek spremno sudjeluje ili podupire inicijative koje se odnose na smanjenje onečišćenja mora i općenito okoliša plastikom. Grad je tako u vrijeme prije pandemije bio aktivno uključen u inicijativu udruge Terra Hub pod nazivom Adriatic Plastic Challenge, u sklopu koje se provodio i projekt Cres u akciji. Tom je prilikom prikazan i dokumentarni film o plastici u moru, a za tu je projekciju traženo mjesto više u creskom ljetom kinu.

U brigu o okolišu izravno su uključeni i mnogi lokalni dionici. Tako primjerice Cresanka d.d. – vodeće trgovačko društvo u Cresu koje se bavi trgovinom i ugostiteljstvom – već gotovo deset godina u svojim trgovinama ne koristi plastične vrećice, a u posljednjih godina, kada u svom autokampu organizira roštiljanje na plaži, koristi isključivo drveni jednokratni pribor za jelo i kartonske tanjure.

Komunalno poduzeće Cres-Lošinj je početkom 2022. godine nabavilo i pustilo u rad tzv. morsku škovaceru – uređaj koji je smješten u dijelu creske luke i koji s morske površine u košaru usisava plutajući otpad. Nabava uređaja financirana je sredstvima LAGUR-a „Vela Vrata“.

Jedan od primjera dobre prakse je i korištenje plastičnih čaša za višekratnu uporabu prilikom organiziranja većih događanja. Tako je tijekom višednevnog događanja Creski kaić – manifestacije čiji je cilj očuvanje i valorizacija ribarske i pomorske baštine otoka Cresa – umjesto u jednokratne plastične čaše piće točeno u čaše od tvrde plastike koje su bile posebno dizajnirane za tu priliku. Čaše su se preuzimale uz kauciju, koja se vraćala po povratku čaše, a mnogu su korisnici čašu ponijeli kući kao neku vrstu suvenira s te manifestacije.

.

Možete li nam reći nešto više o projektu “Čiste plaže – utvrđivanje porijekla i količine morskog otpada na creskim plažama”?

Navedeni projekt je Grad Cres, u partnerstvu s Otočnom razvojnom agencijom, prijavio na natječaj Lokalne akcijske grupe u ribarstvu „Vela Vrata“ za dodjelu potpore u okviru mjere 2.1. Očuvanje okoliša i poticanje na održivo upravljanje prirodnim resursima. Ukupna vrijednost projekta bila je 108.482 kune.

Dugoročna svrha projekta bila je zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti otoka Cresa, dok je projekt kao ciljeve imao odgovorno ponašanje stanovnika otoka Cresa i posjetitelja prema prirodnoj baštini, očuvanje vrijednog prirodnog okoliša kao ključa razvojne resursne osnove te podizanje svijesti o štetnosti plastike u moru kod stanovnika i posjetitelja otoka Cresa.

Tim je projektom Grad Cres napravio tek prvi korak u rješavanju problema morskog otpada tako da se kroz sustavan jednogodišnji monitoring osam plaža smještenih na zapadnoj obali otoka te kasnijom analizom podataka o pronađenim vrstama i količinama morskog otpada pokušaju utvrditi njegovo podrijetlo i mogući izvori. Naime, razina onečišćenja plaža naplavinama jedan je od važnih pokazatelja zagađenosti morskog okoliša. Osim toga, prisutnost morskog otpada na plažama zasigurno utječe na njihovu estetsku privlačnost te posljedično na njihov eksploatacijski potencijal za turističku industriju.

Jedinice lokalne samouprave čistoću plaža u pravilu održavaju sustavnim ili akcijskim čišćenjem što daje kratkotrajne rezultate. Grad Cres je prva jedinica lokalne samouprave koja je, u nastojanju da pronađe trajnija i učinkovitija rješenja, provela projekt prikupljanja podataka o morskom otpadu na plažama.

Metodologija za praćenje onečišćenja plaža temeljila se na metodologiji koja je pred deset godina razvijena u okviru projekta DeFishGear provedenog na području jadransko-jonske makroregije.

.

Koje je podrijetlo većine otpada koji more nanosi na creske plaže? Od kakvog je materijala većina otpada? Kako taj otpad utječe na morski svijet?

Istraživanjem je zaključeno da su plaže na zapadnoj obali otoka Cresa zadovoljavajuće čistoće i većinom u vrlo dobrom stanju u odnosu na neka susjedna područja.

S obzirom na vrstu materijala, među pronađenim morskim otpadom prednjačila je plastika koja je činila 74 % ukupnog broja predmeta pronađenih na plažama. Među pojedinačnim predmetima prevladavale su plastične vrećice koje, kao i njihovi fragmenti, predstavljaju veliki problem jer zbog svoje male mase često odlete nošene vjetrom i na taj način mogu dospjeti u more. Teško je utvrditi njihovo podrijetlo, ali se može pretpostaviti da veći dio potječe s kopna. Na nekim plažama su uz plastične vrećice pronađeni i predmeti koje koriste ribari, poput kašeta, plutača, mreža, kanistera ili mreža za uzgoj školjkaša.

Pretpostavlja se da morski otpad u obliku u kojem je pronađen nema izravnog utjecaja na morski svijet jer se u biti radi o otpadu koji je pronađen duž obale, za razliku od otpada koji se nakuplja u površinskom sloju vodenog stupca ili na morskom dnu, a koji može uzrokovati stradavanje morskih organizama zaplitanjem o otpad i o napuštene ribolovne alate.

.

Kako se na Cresu zbrinjava otpad iz mora?

Na Cresu za sada ne postoji poseban sustav prikupljanja morskog otpada te se on zbrinjava na način na koji se zbrinjava ostali otpad iz domaćinstava, odnosno iz poslovnih subjekata.

.

Provodi li se trenutno neki projekt koji se bavi zaštitom mora?

U ovom trenutku nije u tijeku nijedan drugi projekt vezan uz zaštitu mora. Nadamo da će u idućem programskom razdoblju LAGUR “Vela Vrata” osigurati sredstva za nove projekte takve tematike.

Potrebno je istaknuti da je u tijeku provedba projekta pod nazivom SMO Solar Process – od komunalnog otpada do čistog vodika na cresko-lošinjskom otočju, koji se financira putem NESOI programa. Cilj projekta je provesti potrebne zakonske, ekonomske i tehničke analize kojima će se utvrditi mogućnost i opravdanost izgradnje postrojenja za preradu plastike i drugih vrsta organskog otpada u vodik i ugljik, odnosno pretvaranje dijela komunalnog otpada u zelenu energiju.

.

Koliko često se na Cresu provode akcije čišćenje plaža i podmorja?

Kao i u većini drugih otočnih zajednica, akcije čišćenje plaža i podmorja nisu česte te se u pravilu provode jednom godišnje. Zbog vrlo ograničenog prostornog obuhvata obje akcije u manjoj mjeri doprinose čišćem morskom okolišu, ali su iznimno važne u nastojanjima osvješćivanja cjelokupne lokalne zajednice, a posebice mlađih naraštaja, o potrebi očuvanja čistoće mora i smanjenja onečišćenja plastikom.

Problem morskog otpada globalni je problem, na poveznici saznajte više o primjerima dobre prakse borbe protiv onečišćenja mora.

_______

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash