ODRŽIVI OTOCI – Električni brodovi brodogradilišta Marservis: Intervju Luciano Beg

ODRŽIVI OTOCI – Električni brodovi brodogradilišta Marservis: Intervju Luciano Beg

Objavio: Ivka - 15.08.2022.

Istražujući temu održivih pomorskih rješenja u Hrvatskoj naišli smo na nekoliko proizvođača električnih brodova, a jedan od njih je i brodogradilište Marservis iz Kaštelira

Brodogradilište Marservis skoro je u potpunosti okrenuto izgradnji plovila za gospodarsku namjenu, razvoju elektroplovila, novih prirodnih materijala za gradnju plovila i razvoju uređaja za očuvanje čistoće mora.

U sklopu teme ”Održiva pomorska prometna rješenja za otoke” donosimo intervju s Lucianom Begom,  vlasnikom malog brodogradilišta Marservis iz Kaštelira.

Temu obrađuje Ivka KH kao dio programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” koji je financiran iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

.

Vaša tvrtka Marservis dugi niz godina bavi se gradnjom brodova. Kakva plovila proizvodite, za koju namjenu ?

Marservis d.o.o. je krenuo 1995. godine kao pružatelj usluga u nautičkom turizmu. Počeci su u servisiranju elektronske opreme na plovilima, pa mic po mic, upuštali smo se i u druge poslove i izazove te 2002. godine krećemo s izradom prvih plovila, prvenstveno za osobne potrebe kupaca.

Zatim negdje 2005. godine kreće suradnja s jednom švicarskom tvrtkom na proizvodnji plovila pogonjenih elektromotorima i od tada polako kreće ideja o našem elektrokatamaranu. Danas smo okrenuti skoro u potpunosti gradnji plovila za gospodarsku namjenu, razvoju elektroplovila, novih prirodnih materijala za gradnju plovila te razvoju uređaja za očuvanje čistoće mora.

 

Kako ste došli na ideju o gradnji brodova na električni pogon? U kojoj niši mislite da bi oni bili najpotrebniji i najisplativiji ?

Kako sam spomenuo, ideja o razvoju i gradnji elektroplovila javila se još oko 2005. godine kada smo razvili i prve nacrte. Oduvijek nam je cilj bila gradnja katamarana za prijevoz putnika na elektropogon, jer smo mišljenja da se veliki dio prijevoza putnika može riješiti elektropogonom, pogotovo u zaštićenim područjima i na kraćim relacijama.

Mislim da bi se i veći dio manjih plovila za dnevni najam mogao elektrificirati, pogotovo deplasmanske i poludeplasmanske brodice. U zadnje vrijeme vidljiv je interes vlasnika jedrilica za elektrifikacijom plovila. To su većinom stranci koji su ekološki osviješteni. U planu nam je i razvoj poludeplasmanske brodice izrađene iz laminata lana i bio epoksida pogonjene elektromotorom i nadopunjavane solarnim panelima.

 

Za projekt razvoja putničkog eko-katamarana zajedno s Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba dobili ste sredstva iz fondova EU. Možete li nam reći o čemu se radi?

Kako već odavno razmišljamo o gradnji takvog plovila, projekt IRI 2 je bio odličan natječaj na koji smo mogli prijaviti našu ideju. Suradnja s FSB-om je bila logična jer nam je bila potrebna snažna podrška znanstvene zajednice te njihovo znanje i resursi.

Na početku smo redizajnirali model i našli optimalnu formu broda koja je računalno ispitana, a napravljena su i 2 modela koja su ispitana u bazenu. Time smo dobili nedvojbene rezultate kao osnovu za proračun elektromotora, kapaciteta baterija i solarnih panela. Paralelno smo ispitivali razne kombinacije prirodnih materijala i raznih smola, od bio epoksida do standardnih poliesterskih smola. Ti su se uzorci također ispitali na FSB-u kako bi i njihove rezultate mogli primijeniti u gradnji broda.

Projekt je podijeljen u dvije faze – industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj. Nakon provedenog industrijskog istraživanja, izradili smo kalupe, sastavili ih i krećemo u gradnju trupa prvog prototipa.

 

 

Kada očekujete da bi prototip mogao biti izgrađen? Koja bi bila namjena plovila?

Završetak očekujemo sredinom sljedeće godine. Radi se o putničkom katamaranu okvirne dužine od 19 metara, širine 7,5 metara, za prijevoz do 100 putnika. Pogonjen je s dva elektromotora pojedinačne snage od 50 kW.

Kapacitet predviđenih akumulatorskih stanica je 150 kWh na 80% dubine pražnjenja (DoD).

Na krovu je smješteno 16 kW fotonaponskih panela. Računalne su simulacije i bazenska ispitivanja pokazala da je potrebno ukupno 22 kW snage po motoru da potpuno opterećen brod plovi brzinom od 8 čvorova na mirnom moru, dok je za plovidbu brzinom od 5 čvorova potrebno manje od 10 kW po motoru.

Ovaj je prvi prototip predviđen za obavljanje zadataka unutar luke na predefiniranom rutama trajanja do 10 minuta, tako da je dostatno nadopunjavanje noću na vezu katamarana. Svakako je potreban trofazni priključak struje, snage do 46 kW.

 

Koliki je trošak izgradnje ?

Predviđeni trošak gradnje je bio nešto ispod 800.000,00 Eura, koji nismo nikako mogli sami financirati. Tu treba dodati i sav trošak ispitivanja i razvoja, modeli i kalupi, i zato su ovakvi EU projekti hvale vrijedni i svakako neophodni. Projekt financiran iz EU fonda okvirno 40%, a ostalo iz vlastitih sredstava i bankovnim kreditom.

Već imamo neke upite o komercijalizaciji takvih ili sličnih plovila na Mediteranu tako da taj projekt zasigurno ima budućnost. Nakon realizacije prvog prototipa, prikupljeno znanje i oprema za gradnju mogu se koristiti u izradi katamarana za prijevoz tereta, sakupljanje otpada, vlasničke izvedbe…

 

Kakav je bio proces prijave na natječaj za sredstava iz fondova EU ? Koliko je zahtjevna administracija, koliko posla ima u tom dijelu ?

Proces prijave je zahtjevan, ali ako imate točno razrađenu ideju i viziju projekta, ništa nije nepremostivo. Veliku važnost u procesu prijave imaju vanjski suradnici – konzultanti, bez kojih je, bar ja tako smatram, prijava nemoguća.

Prijave su kompleksne i zahtjevne, ali bitno je da stvarno želite realizirati projekt, jer ako mislite prijavljivati projekt radi prijave, bolje je odmah odustati. Zajedno s konzultantima smo prijavu pisali danima i noćima, ali isplatilo se, u fazi realizacije smo.

 

Kako ste zadovoljni suradnjom s državom, Hrvatskim registrom brodova?

Hm, mislim da svi mi iz privatnog sektora mislimo da to mora biti bolje, brže i jednostavnije, ali treba promisliti o svim aspektima projekta. Suradnja s HRB-om je jako dobra, bitno je da ste korektan partner i onda nema nekih većih problema. Sva se dokumentacija dogovara i usuglašuje, zaposlenici HRB-a su stručni i voljni pomoći u svim pitanjima. Suradnja s državom (HAMAG-BICRO-om) je već unaprijed definirana i tu se svatko mora držati preuzetih obaveza i sve funkcionira.

 

 

Kako vidite rast proizvodnje eko brodova na električni pogon?

Mislim da je elektrifikacija plovila, kao uostalom i ostalih prijevoznih sredstava, dio evolucije. Kao i kod svih radikalnijih promjena, dio javnosti je podržava, a dio je skeptičan.

Mogu reći da kao zemlja koja se hvali i diči nautikom, velikom charter flotom, čistim morem, premalo činimo na osvještavanju i poticanju elektrifikacije plovila i stvaranju uvjeta za tu tranziciju. Moramo se svi više uključiti u zaštitu našeg mora koje nam je jedno od većih bogatstava dano u nasljeđe.

Mi smo se kao poduzeće opredijelili za taj vid razvoja naših proizvoda, tako da sve više razvijamo prirodne kompozitne materijale za gradnju plovila i objekata na moru. Trenutno radimo na projektu uređaja za sakupljanje plutajućeg otpada iz luka, i tu nije kraj… Imamo još ekoloških projekata koje ćemo predstaviti neki drugi put, ne radi se samo na elektrifikaciji plovila već okretanju poslovanja prema smanjenju emisija CO2, jer bi nam svima to morao biti cilj.

__________

Autor: Ivka KH
Ilustracije: Luciano Beg / Marservis