U sklopu teme „Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa“ upoznali smo se s osnovnim informacijama o kružnom modelu proizvodnje i potrošnje te primjerima dobre prakse iz Hrvatske i svijeta.
Razgovarali smo s različitim sugovornicima iz razvojnih agencija, udruga, komunalnih poduzeća o raznim aspektima kružnog gospodarstva. Svaki od njih dao je svoj doprinos i iznio svoja razmišljanja o temi.
Model kružnog gospodarstva temelji se na izbjegavanju nastanka otpada i kružnom tijeku proizvodnih ulaza koji se regeneracijom vraćaju u proizvodni proces. S obzirom na to da je recikliranje ipak osnovni element kružnosti s našim sugovornicima dotakli smo se i teme razdvajanja otpada te saznali koji su najučinkovitiji načini na koje je moguće povratiti korisne sirovine iz otpada. Zanimljiv je projekt BLUEfasma kojeg provodi DUNEA i u sklopu kojeg se ljušture kamenica i dagnji koje su prije završavale na otpadu koriste kao sirovina.
Čistoća d.d. Zadar kao „veliki izazov u gospodarenju otpadom na otocima, ako ne i najveći problem ističe zbrinjavanje građevinskog otpada, koji se u ovom trenutku odbacuje i gomila na “ničijoj” zemlji. Zbog svoje atraktivnosti primijećena je povećana izgradnja na otocima koja itekako doprinosi stvaranju ove vrste otpada.”
Po njima jedno od rješenja bi bila izgradnja posebnih kazeta neposredno uz pretovarne stanice gdje bi građevinari mogli odlagati građevinski otpad. Po potrebi jednom godišnje ili po nagomilavanju dovoljne količine mogla bi se instalirati mobilna drobilica koja bi taj materijal usitnila, fragmentirala te nakon toga prepustila otočanima za održavanje postojeće infrastrukture ili za izgradnju novih puteva.”
Više o problematici prikupljanja otpada na otocima možete saznati u seriji članaka teme „Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima“. Temu je obradila Dora Čukušić s otoka Visa.
Problem financiranja
Europska unija na razne načine pokušava ubrzati prijelaz na kružno gospodarstvo, no prijelaz na kružno gospodarstvo zahtijeva značajna financijska sredstva. S nekim sugovornicima razgovarali smo o načinima financiranja. Saznali smo da osim financiranja pojedinih projekata putem fondova i programa Europske unije postoje i druge mogućnosti financiranja, kao što je primjerice Kreditna linija za održivu energiju za Zapadni Balkan. Također, Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) trebao bi postati alat koji će dopuniti postojeće programe potpore za projekte kružnog gospodarstva. Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar izradila je Smjernice za uvođenje kružnog gospodarstva, dostupne na linku.
Edukacija od najranije dobi
Uspješan prijelaz podrazumijeva aktivno sudjelovanje lokalnog stanovništva i edukaciju od najranije dobi. Jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća sudjeluju u edukacijama vezanima uz otpad i recikliranje u sve većem broju. Dobar primjer su Komunalne usluge Cres Lošinj, Eko d.d. koji provode edukativno-informativni program o važnosti odvajanja otpada i recikliranja u školama i vrtićima. Udruga Terra Hub Croatia, udruga Tatavaka i udruga Sunce Split veliki trud uložili su u aktivnosti vezane za prevenciju stvaranja otpada jednokratnom upotrebom plastičnih predmeta. Potrebno je još rada, ali ipak se sve više okrećemo filozofiji „Koristi, razdvoji, recikliraj“ umjesto „Uzmi, iskoristi, odbaci“.
Najveća zapreka prelasku na kružno gospodarstvo – usitnjeno i kratkoročno financiranje
Zapreke prelasku na kružno gospodarstvo možda je najpreciznije navela Sandra Vlašić iz Udruge Terra Hub Croatia. To su prvenstveno usitnjeno i kratkoročno financiranje projekata vezanih uz kružno gospodarstvo te disperzirane i nepovezane aktivnosti. Slaba komunikacija također je veliki problem.
Prijelaz na kružno gospodarstvo je proces koji je u tijeku i koji će potrajati. Vidljiv je napredak na tom polju, u Hrvatskoj i na otocima postoje razni projekti i edukacije. No, još uvijek ih ima nedovoljno. Nadamo se da ste kroz članke objavljene u sklopu teme saznali nove i korisne informacije o kružnom gospodarstvu te da će se uskoro pokrenuti još više projekata i edukacija uz jačanje suradnje i dugoročno financiranje.
U nastavku donosimo popis članaka objavljenih u sklopu teme „Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa“, provjerite jeste li neki od njih propustili:
- Uvod u temu „Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa“
- Primjeri dobre prakse u Hrvatskoj
- Primjeri dobre prakse u inozemstvu
- Intervju – Regionalna razvojna agencija Međimurje – REDEA
- Intervju – Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA
- Intervju – Udruga Tatavaka
- Intervju – Udruga Sunce Split
- Intervju – Eko d.o.o. i Centra za gospodarenjem otpadom „Biljane Donje“
- Intervju – Terra Hub Croatia
- Intervju – Komunalno društvo Cres Lošinj
Temu “Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa” obradila je Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa ”Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji”. Cjelokupni program financiran je sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
___________
Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: 政徳 吉田 / Pixabay