ODRŽIVI OTOCI – Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa: Terra Hub Croatia

ODRŽIVI OTOCI – Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa: Terra Hub Croatia

Objavio: Dubravka Jericevic - 26.09.2022.

U sklopu teme „Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa“ razgovarali smo sa Sandrom Vlašić, magistrom znanosti o okolišu i suosnivačicom Terra Huba

Udruga Terra Hub osnovana je 2016. godine nakon zatvaranje ureda Programa UN-a za razvoj u Hrvatskoj. Multidisciplinarni tim ove nevladine neprofitne udruge neprekidno traži moguća rješenja i inovativne modele niskougljičnog razvoja te održivog gospodarenja resursima s ciljem ostvarivanja ciljeva Pariškog sporazuma i Agende 2030.

Temu “Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa” obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji”. Program je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

U nastavku doznajte više o projektima koje su proveli u sklopu inicijative “Adriatic Plastic Challenge”, načinima provođenja inicijative te brojnim edukacijama koje su proveli kako bi informirali građane i podigli svijest o potrebi smanjenja upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu. Razgovarali smo i o glavnim slabostima provedbe kružnog gospodarstva u Hrvatskoj i na otocima te budućnosti.

 

Možete li nam reći nešto više o projektu “Izazov: Nećemo plastični Jadran – Cres u akciji”?

Projekt na Cresu bio je dio naše višegodišnje inicijative “Adriatic Plastic Challenge” koju smo pokrenuli 2017. godine i nekoliko godina radili na podizanju svijesti, informiranju i edukaciji građana na temu smanjenja zagađenja mora plastikom za jednokratnu upotrebu.

Inicijativom smo se bavili u suradnji s različitim organizacijama, kroz razdoblje od 3-4 godine i na različite načine, a same akcije čišćenja podmorja, obale i plaža samo su jedan dio cijele inicijative. Inicijativa je bila i neki „uvod“ u primjenu EU direktive o jednokratnoj plastici koja je prenesena i u naše zakonodavstvo te stupila na snagu 2021. godine.plastika

2018. godine u suradnji s Greenpeace-om organizirali čišćenje plaže na Cresu kojem su se pridružili i lokalno stanovništvo i turisti.

U samo dva dana, nas tridesetak prikupilo je tri velika kontejnera plastike s plaže. Slično je bilo i 2019. g. kada je to bilo u suradnji s udrugom Društvo istraživača mora – 20000 milja, ali svaki puta i uz podršku Grada Cresa, komunalnog poduzeća, Marine Cres, lokalne Turističke zajednice i kampa Kovačine te sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Uz samo čišćenje, u samom centru grada odvijale su se edukativne radionice za djecu i odrasle, večernja predavanja, projekcija filma… Tome su prethodili dogovori, radionice i sastanci u Gradu u kojima su sudjelovale i druge lokalne udruge, razvojna agencija OTRA, ali i kolege s Lošinja.

Više detalja možete pronaći na našem blogu. Također, možete preuzeti naše edukativne brošure: Kuharica do održivog otoka te Vodič za život i poslovanje s manje plastike.

.
Dvije komponente provedbe inicijative: Komponenta br. 1 ”Innovation challenge”

U 2018 g. osmislili smo, objavili i promovirali javni poziv za inovativne ideje na temu kako smanjiti dotok plastičnog otpada u Jadran. Od 42 prijave odabrali smo sedam ideja i timova koje smo pozvali na dvodnevni intenzivni bootcamp s mentorima. Bootcamp se održao u Zagrebu u Stablu znanja s timom mentora iz IBM Hrvatska i LeanStartupCroatia.

Na kraju drugog dana bootcampa, timovi su predstavili svoje ideje u tri minute. Žiri je odabrao tri najbolje predstavljene ideje – prva ekipa osvojila je 10.000 kuna,  druga 7.500 kuna, a treća 3.500 kuna. Pobjednik je bio tim Za Zlarin – otok bez plastike. Sredstva je osigurala tvrtka Volvo Cars Adria.

.
Potpore Veleposlanstava Velike Britanije i Francuske

Sljedeće godine, uz potporu Veleposlanstva Velike Britanije i u partnerstvu s društvenim poduzećem Propuh te udrugom Zona osiguravamo daljnje mentorstvo timovima APC-a, a Zlarin tim je jedan od njih. Cilj je bio pružiti daljnju podršku u realizaciji projekta u ljeto 2019. na otoku koji je tako postao prvi otok u Jadranu bez plastike za jednokratnu uporabu.

Potporom veleposlanstva Francuske, na Zlarinu je napravljen i demonstracijski mali komunalni komposter te niz edukacija na temu kompostiranja, a sam tim proveo je čitav niz edukativnih radionica, događanja i akcija u suradnjama s udrugom studenata biologije BIUS, programom SMILO i mnogim drugima.

Od tada nastavljaju kao udruga ‘’Tatavaka’’ koju čini grupa volonterki i volontera okupljenih u početku oko inicijative ‘’Za Zlarin bez plastike’’, a posvećeni su promicanju kulture održivog življenja, kružnog gospodarstva i odgovornog upravljanja otpadom, zaštiti živog svijeta te edukaciji svih naraštaja i segmenata društva o temama klimatske krize i krize bioraznolikosti. Tatavaka širi primjer Zlarina i dalje prema arhipelagu.

.
Komponenta br. 2: Informiranje, edukacija i podizanje svijesti građana

Povezali smo se s aMORE – festivalom moru koji je pod navigacijom udruge Zona iz Poreča i pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Švicarske u RH doveo u Zagreb putujuću multimedijalnu izložbu o plastičnom morskom otpadu OUT TO SEA? – KONAČNA POSTAJA: MORE?.

Izložba je projekt Muzeja dizajna iz Züricha, ilustrira pozadinu problema i njegove fatalne posljedice za mora, životinje i ljude. Ujedno i opisuje moguće načine na koje možemo izbjeći ili makar umanjiti otpad u morima. Izložba je bila uplovila u Francuski paviljon Studentskog centra u Zagrebu, te je u nešto manje od mjesec dana privukla više od tisuću posjetitelja. aMORE festival moru se nastavio u Poreču sve do kraja srpnja.plastika

Organizirali smo seriju informativno-edukativnih događanja u Stablu znanja Studentskog centra u Zagrebu, ponovno s različitim partnerima i uz podršku Veleposlanstva Švedske: radionicu „Kako kroz dan bez plastike?“, filmsku projekciju filma „Slamčice“, predavanje i dijalog na temu „Mikro ili makro, plastika u moru je problem, kako do rješenja zajedno?“ povodom Svjetskog dana zaštite okoliša 5. lipnja, kao i pub-kviz „Plastic is not fantastic“. Program u Zagrebu završili smo projekcijom filma „Plastični ocean“ ili A Plastic Ocean Documentary u prepunoj dvorani kina Europa.

.
Predavanja i edukativne radionice za djecu ”Kako kroz dan bez plastike?”

Održali smo i mnoga predavanja i edukativne radionice za djecu na temu “Kako kroz dan bez plastike”

  • na glazbenom festivalu Wind Festival na Jarunu;
  • u organizaciji tvrtke LUSH radionice za djecu u Zagrebu; u kampanji Run for Oceans Adidas-Parley inicijative u Zagrebu;
  • u okviru akcije čišćenja plaža Tarej na Cresu uz podršku grada Cresa i TZ Cres;
  • na Mljetu zajedno s partnerskom organizacijom Društvo istraživača mora – 20000 milja s još jednim setom predavanja i čišćenja;
  • na otoku Silbi kao gost predavači i u akciji čišćenja reciklažnog dvorišta, a projektu se pridružila i organizacija By The Ocean We Unite;
  • na zborovanju Saveza izviđača Hrvatske u Zagrebu te u Fužinama, u suradnji s udrugom Krijesnica iz Zagreba na višednevnom kampu za djecu koja su preživjela maligne bolesti.

Akcije na Cresu nastavile su se i u ljeto 2019. godine.

.
2020. godina

plastika

Za ljeto 2020. godine imali smo još zanimljivih planova koje je nažalost pokvarila pandemija koronavirusa. No aktivni smo u radu neformalne „antiplastične“ inicijative uz udruge WWF Adria, Greenpeace Hrvatska, Zelena akcija & Break Free From Plastic, udrugom Sunce iz Splita i Tatavakom – nastavljamo sa zagovaračkim aktivnostima prema izmjenama i dopunama zakona o otpadu sukladno EU Single-use Plastics direktivi.

U jesen 2020. godine održali smo vrlo informativan i konstruktivan okrugli stol Hrvatska bez jednokratne plastike? na kojem su sudjelovali i predstavnici ministarstva i gospodarstva-proizvođača plastike i poduzetnika, lokalne uprave kao i predstavnici struke, udruga i aktivista.

Samo neki od partnera u procesu: udruga Terra Hub, udruga Zona Poreč, udruga 20000 milja, udruga Zero Waste Croatia, Veleposlanstva Švedske, Švicarske, Velike Britanije, Francuske; Društveno poduzeće Propuh, tvrtka Volvo Cars Adria, IBM Hrvatska, LeanSTartup Croatia; Stablo znanja Studentskog centra u Zagrebu, Pokret otoka, Udruga La Revolution Albatros, TZ Zlarin i lokalna samouprava otoka Zlarina, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Institut Ruđer Bošković – Centar za istraživanje mora Rovinj, EIT Climate-KIC zajednica znanja i inovacija za klimu, udruge Zelena akcija, Sunce, Greenpeace Hrvatska i WWF Adria.

 

Koje su glavne slabosti provedbe kružnog gospodarstva u Hrvatskoj i na otocima i što bi trebalo posebno obratiti pozornost da bi cijela priča uspjela?

Nezatvoreni krug tijeka materijala, resursa i energije, što je na otocima posebno izazovno, ali i jače izraženo jer otok je – otok. Kružno gospodarstvo bazira se na suradnji i kooperaciji, dok je naše društvo sklonije kompeticiji, onemogućavanju drugih da uspiju ili budu bolji te kratkovidnim i sebičnim interesima pojedinaca često povezanih s političkim centrima moći. Tako se pravo kružno gospodarstvo, ali niti stvarna i pravedna održivost društva neće nikada postići.

.
Terra Hub: ”Iz naše “projektne perspektive” glavna prepreka je usitnjeno i kratkoročno financiranje”

Za ovakve inicijative, da bi trajale i rasle, potreban je višegodišnji programski proračun, građen modularno i partnerski, ali i bazni proračun tj. sredstva za središnju organizaciju – agregatora i orkestratora svih aktivnosti. A to je vrlo teško osigurati budući da većina izvora financiranja preferira financirati pojedine aktivnosti i projekte, a nisu spremni izdvojiti za dio poslova i radnih sati potrebnih za povezivanje.

Bez toga, aktivnosti su disperzirane i nepovezane, kako unutar sektora (javni, civilni, poslovni, komunalci, gradovi) tako i među sektorima – nema komunikacije.

Potrebna su sredstva za funkciju kohezivnog aktera – ovo je apel prema ministarstvima i kreatorima strateških smjerova i javnih politika koji određuju i proračunske stavke. Potrebna je kohezija i povezano sistemsko djelovanje kojeg nema bez ulaganja sredstava i resursa upravo u tu funkciju. Sličnu funkciju ima i Pokret Otoka, vjerujem i sličan problem.

 

Kako vidite ulogu kružnog gospodarstva na otocima u budućnosti?

Kao neizbježan način na koji se živi i radi u području ograničenih resursa. I ne samo na otocima. Za inspiraciju pozivam sve da prate našu tematsku emisiju o ljudima i klimi “Čuvarkuća” – svake druge nedjelje u 11:20h na radiju yammat.fm, a sve emisije su dostupne na Mixcloud kanalu radija!

___________

Autorica: Dubravka Jeričević
Fotografije: Terra Hub Croatia / projekt Cres u akciji