ODRŽIVI OTOCI – Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa: Intervju s udrugom Tatavaka

ODRŽIVI OTOCI – Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa: Intervju s udrugom Tatavaka

Objavio: Dubravka Jericevic - 13.09.2022.

U sklopu teme ”Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa” donosimo intervju sa zlarinskom udrugom “Tatavaka”

Za ostvarivanje cilja prelaska hrvatskih otoka na kružno gospodarstvo potrebno je aktivno sudjelovanje lokalnog stanovništva. Poznati primjer dobre prakse dolazi nam sa Zlarina gdje djeluje udruga „Tatavaka“. Udrugu je 2010. osnovala grupa mladih ljudi koji su željeli poboljšati život na svom otoku.

Temu obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a financiran je iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

.
2019. godine Udruga postaje dom svima dobro poznate inicijative “Za Zlarin bez plastike”

Inicijativu su pokrenule Ana Robb, Nataša Kandijaš, Ivana Kordić i Jelena Radošević s ciljem da Zlarin postane otok bez plastike za jednokratnu upotrebu. U sklopu projekta provodile su se aktivnosti vezane za prevenciju stvaranja otpada jednokratnom upotrebom plastičnih predmeta. Osim toga radilo se i na širenju dobre prakse na druge otočne i kontinentalne zajednice.

To je bio tek početak, udruga nije stala na tome već su krenuli raditi na osmišljavanju sadržaja koji povezuju ljude s prirodom: očistili su zapušteni prostor otočke lokvice, organizirali su vikend radionice obnove suhozida… Na početku su ključnu ulogu u svemu imali mladi volonteri, a potom se uključuju ljudi različitih životnih dobi i profila.

Danas udrugu čini grupa profesionalaca, aktivista i volontera koji su posvećeni promicanju kulture održivog življenja, prelasku na kružno gospodarstvo i zaštiti živog svijeta. Profesionalni dio tima daje podršku svim programima te osigurava odgovorno upravljanje sredstvima, no volonterski angažman je i dalje glavni u cijeloj priči. Oni se bave edukacijom, organizacijom događaja, prevođenjem  i promocijom udruge.

O svemu smo razgovarali s Majom Flajsig, magistrom povijesti umjetnosti te etnologije, i kulturne antropologije, koja u udruzi Tatavaka radi kao koordinatorica. U nastavku doznajte kako vide ulogu mladih u svojim projektima, gdje koncept kružnog gospodarstva ima najveći potencijal za uspjeh te što je po njima potrebno poduzeti da se što više ljudi upozna s konceptom kružnom gospodarstva.

 

Kako vidite ulogu mladih u vašim projektima?

U našim projektima uloga mladih je od ključne važnosti. Oni su ti na kojima svijet ostaje i oni su ti koji ga stvaraju. Mlađe generacije upućenije su u pitanja ekologije i razumnog baratanja resursima, a bitno je naglasiti da je generalno mlađoj generaciji lakše mijenjati svakodnevne navike. Njihovi primjeri često služe i starijima od njih da se aktiviraju, a često i u krugu vlastite obitelji čine pozitivne promjene.

 

Kakvi su njihovi dojmovi nakon sudjelovanja na vašim radionicama, jesu li promijenili svoj odnos prema okolišu?

Nakon sudjelovanja na radionicama mladi su osvješteniji o rastućim problemima. Međutim, u okviru naših radionica trudimo se pokazati im na koje je načine moguće djelovati, kako im ne bi pokazali sliku distopije, već ih pokušavamo inspirirati na zamišljanje utopije. Utopije koja se možda neće dogoditi, no bitno je zamišljati ju i koristiti ju kao nit vodilju za daljnje djelovanje.

 

Gdje po vama koncept kružnog gospodarstva ima najveći potencijal za uspjeh?

Koncept kružnog gospodarstva najviše potencijala ima u malim i povezanim zajednicama koje su u najvećoj mjeri samoodržive, odnosno stvaraju što manji utjecaj na okoliš. Stvaranje takvih manjih zajednica najviše smisla ima ako se i one povezuju i šire na globalnoj razini, razmjenom resursa, strategija i taktika…

 

Što je po vama potrebno poduzeti da se više ljudi upozna s konceptom kružnog gospodarstva?

Potrebno nam je mnogo primjera dobre prakse, ljudi koji će nam kroz svoje iskustvo predstaviti na koji način su postigli pozitivan utjecaj. Stoga je potrebno neprestano se povezivati, susretati se i dijeliti, upoznavati i stvarati nove zajednice, povezane s onima koje već postoje.

___________

Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: iStock / xbrchx