ODRŽIVI OTOCI – Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa: Intervju s Regionalnom razvojnom agencijom Međimurje – REDEA

ODRŽIVI OTOCI – Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa: Intervju s Regionalnom razvojnom agencijom Međimurje – REDEA

Objavio: Dubravka Jericevic - 05.08.2022.

U sklopu teme ”Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa” donosimo intervju s Javnom ustanovom za razvoj Međimurske županije REDEA

Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA bavi se strateškim planiranjem kao preduvjetom usmjerenog razvoja, razvojem gospodarstva, razvojem ljudskih potencijala te poljoprivredom i ruralnim razvojem. S njima smo razgovarali o provedbi projekta CIRCLE (Circular Innovation and Resilient City Labs in the Adrion Region) koji je financiran iz Programa Interreg ADRION 2014.-2020.

Temu “Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa” obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji”. Program je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

.
Cilj projekta ”CIRCLE”

Cilj tog projekta je poboljšati transnacionalne kapacitete država jadransko-jonskog područja koje su partneri u projektu, sa svrhom smanjenja okolišne ranjivosti i očuvanje ekosustava na jadransko-jonskom području, sustavnim prelaskom s dosadašnjeg linearnog gospodarstva na cirkularnu/kružnu ekonomiju (CE) kao temelj svakog efikasnog modela sakupljanja i recikliranja otpada.

U nastavku doznajte kako su se odlučili na provedbu programa CIRCLE, zašto se projekt bazira na suradničkom pristupu te važne informacije o prednostima uvođenja kružnog gospodarstva i načinima financiranja.

 

Kako ste se odlučili provoditi program CIRCLE?

Međimurska županija vodeća je županija po pitanju dobrog gospodarenja otpadom što se postiglo dobrom suradnjom postojećih dionika, počevši od kućanstava. Rast populacije i urbanizacija doprinose značajnom povećanju količina proizvedenog otpada, stoga proces gospodarenja otpadom ima središnju ulogu u kružnom gospodarstvu. Novi Akcijski plan za kružno gospodarstvo, koji je usvojen od strane Europske komisije, najavljuje inicijative tijekom čitavog životnog ciklusa proizvoda pri tome promičući procese kružnog gospodarstva.

Potaknuti novom regulativom, i visokim rezultatima koje Međimurska županija ostvaruje po pitanju gospodarenja otpadom, kroz ovaj projekt željeli smo svim dionicima predstaviti novi, kružni koncept kako bi cijeli sustav gospodarenja podigli na višu razinu. U suradnji s partnerima iz drugih država članica EU dogovorili smo model suradnje koji je prvotno namijenjen tranziciji s dosadašnjeg linearnog modela gospodarenja otpadom prema održivom, kružnom modelu.

 

Zašto se Vaš projekt bazira baš na suradničkom pristupu i koje su prednosti takvog pristupa da bi projekt uspio?

Na početku provedbe projekta CIRCLE, nastojali smo uključiti što više dionika iz različitih područja gospodarenja otpadom kako bi dobili širi pogled na trenutno stanje i bolju upućenost u kružno gospodarenje na području Međimurske županije. U svrhu jasnije komunikacije, jačeg povezivanja i suradnje dionika, odlučili smo oformiti CIRCLab koji radi na principu „živućih laboratorija“. Kroz taj model smo spojili predstavnike privatnih poduzeća, komunalnih poduzeća, javnih agencija, veleučilišta i mnoge druge koji surađuju u razmjeni ideja, iskustva i znanja te planiraju daljnje korake.

Što se tiče samog partnerstva na projektu, on se također bazira na suradničkom pristupu. Tako primjerice više nema pojedinačnih pilot aktivnosti, nego se jedna aktivnost radi u suradnji 3 ili više međunarodnih partnera. Kod nas je slučaj da blisko surađujemo s regionalnim partnerima iz Srbije i Slovenije te na taj način zajednički razvijamo ideje, razmjenjujemo znanja i kreiramo strateške dokumente. Prednosti takvog pristupa su u dubljem razumijevanju tematike te učenju o alatima za prilagodbu modela kružnog gospodarstva različitim teritorijalnim aspektima.

 

Kako vidite ulogu kružnog gospodarstva u poduzećima i na što će točno sve utjecati?

Neminovno je da će kružna ekonomija biti dijelom svakodnevnog poslovanja što će iziskivati od poduzeća usredotočenost na složeno i sistematično razmišljanje o cijelom životnom ciklusu proizvoda, održivosti, ponovnoj upotrebi i oporabi materijala. Danas možemo vidjeti kako mnogi financijski instrumenti predviđaju financiranje poduzetnika i projekata koji su isključivo u skladu s načelom „Do not significant harm“. Jedan od okolišnih ciljeva koji je obuhvaćen ovim načelom, odnosno Uredbom je prelazak na kružno gospodarstvo.

Kako bi poduzetnicima s područja Međimurske županije olakšali prilagodbu, organizirali smo dva događaja, odnosno treninga, čiji je glavni naglasak bio na razradi tema kružnog gospodarstva i industrijske simbioze s fokusom na sektore, odnosno industrije prisutne u Međimurskoj županiji. Oba treninga dovode do zaključka da je poslovanje međimurskih poduzetnika uvelike usmjereno ka kružnom gospodarstvu te posjeduje elemente industrijske simbioze. Usprkos gomili administracije koja opterećuje obveznike, međimurski poduzetnici ne posustaju u održavanju pozitivnih rezultata na visokoj razini.

 

Koji je po Vama najvažniji aspekt kružnog gospodarstva da bi implementacija u poduzeća bila uspješna?

Za početak, svakako je najvažnije biti svjestan da je kružno gospodarstvo model koji će sve više biti zastupljen u svim fazama i ciklusima razvoja proizvoda. Prvi korak za uvođenje kružnog gospodarstva je određivanje ciljeva i strategije svog poslovanja prema stvaranju kružnog poslovnog modela. Postavljanjem poslovnog cilja i odabirom svog kružnog poslovnog modela počinje razvijanje kružnog poslovanja. Za uspješno kružno poslovanje potreban je timski rad diljem funkcionalnih područja od istraživanja, nabave, proizvodnje do marketinga.

Suradnja nije samo bitna unutar poduzeća već i s drugim tvrtkama i ona uključuje udruživanje snaga kroz vrijednosne lance, uključivanje drugih poduzeća i dionika kako bi se zajednički uklonile potencijalne prepreke i pronašla rješenja koja će pridonijeti zajedničkom rastu i razvoju. Primjeri dobre prakse u kojima su modeli kružnog gospodarstva uspješno implementirani mogu biti odlična nit vodilja i izvor informacija za svako poduzeće. Jedan od takvih uspješnih primjera je i socijalna zadruga Humana Nova koja je vodeća po pitanju društvenog poduzeća za radnu integraciju i ponovnu uporabu ne samo Međimurske županije već i RH.

 

Osim EU fondova, postoji li još neki oblik financiranja uvođenja kružnog gospodarstva?

Iako je tržište za financiranje projekata kružnog gospodarstva u porastu, i dalje su prisutne određene prepreke, koje je potrebno razriješiti. Jedna od prepreka je nedostatak značajne količine kapitala koju je potrebno uložiti u projekte i aktivnosti, kako bi se koncept kružnog gospodarstva razvio do zadovoljavajuće razine, pri kojoj bi se mogle u potpunosti početi iskorištavati njegove prednosti i financijski prihodi.

Postoje i druge mogućnosti financiranja uvođenja kružnog gospodarstva jedna od njih je Kreditna linija za održivu energiju za Zapadni Balkan (engl. Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility, WeBSEFF). WeBSEFF je program financiranja održive energije kroz koji se omogućava i financiranje energetskog segmenta kružnog gospodarstva. Postoji i Zakon o poticanju ulaganja temeljem kojeg poduzetnici mogu steći pravo na poticaje za investicije koje doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Kako bi poduzetnicima olakšali prilagodbu novim modelima poslovanja, pokazali im mogućnosti i prepreke u financiranju te im približili primjere financijske koristi, u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar izradili smo Smjernice za uvođenje kružnog gospodarstva u poslovanje koje možete vidjeti OVDJE.

___________

Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: Anne NygårdUnsplash