ODRŽIVI OTOCI- Intervju s udrugom ”Ruta”: Vuna kao sirovina

ODRŽIVI OTOCI- Intervju s udrugom ”Ruta”: Vuna kao sirovina

Objavio: Dora Cukusic - 21.07.2022.

Uz trend buđenja ekološke svijesti i provedu Europskog zelenog plana mijenja se i samo poimanje otpada. Što je nekad bilo smeće, danas je vrijedna sirovina.

Bavimo se vrijednim organskim nusproizvodom – vunom i upoznajemo vas s creskom udrugom ”Ruta”.

Udruga “Ruta” bavi se očuvanjem izvornih otočkih vrijednosti i stvaranjem ekološki osvještene sredine koja svoj razvoj temelji na vlastitim prirodnim resursima poštujući tradiciju. O vuni smo razgovarali s Vesnom Jakić, a u nastavku pročitajte kakve nam sve mogućnosti pruža vuna.

 

Opišite nam ukratko kako se rodila ideja o kreativnom zbrinjavanju vune. Bavite li se i drugim ekološkim inicijativama?

Eko centar Beli 2000. godine imao je projekt u kojem je bio naglasak na problemu s vunom te je organizirao tečaj tkanja. Ovaj tečaj okupio je kreativne žene različitih profesija koje su osnovale udrugu Ruta.

Nakon osnutka udruge pridružili su nam se i poneki muškarci jer je glavni cilj novonastale udruge bio obogatiti otočku svakodnevnicu i sačuvati djeliće otočke tradicije i izvornosti.

Polazeći od principa održivog razvoja otočke sredine, Ruta danas svoj rad bazira na radu kroz projekte koji imaju za cilj popularizaciju rada s vunom kroz kreativne radionice s djecom, mladima i ostalim zainteresiranima. Osnova rada je izrada uporabnih i ukrasnih predmeta od vune creske ovce pramenke tehnikom filcanja.

Filcanje je tehnika prerade vune kojom se mehaničkim i toplinskim djelovanjem i uz pomoć sapuna vlakna međusobno upletu u čvrstu strukturu. Vuna se nakon češljanja ne prede u nit nego se moči vodom i sapunom, a zatim gnječi i valja. Na kraju ovog postupka dobije se gust i neraskidiv materijal – filc.

Projekti Udruge odavno su prešli granicu našeg otoka i naše države. Radionice filcanja i problem odbačene vune prezentiramo diljem Hrvatske, a sve češće i u susjednim državama. Ruta je nositelj raznih priznanja za rad i kvalitetu, a naši proizvodi  nose naziv Otočki proizvod. Sudjelujemo kao volonteri u drugim ekološkom inicijativama. U svojim projektima u kombinaciji s vunom recikliramo, tj. dajemo novu funkciju starim ribarskim mrežama, plovcima i limenim kanticama.

Udruga Ruta u svoj projekt Umrežena vuna uključila je i učenike creske gimnazije.

Više o radu udruge Ruta možete pronaći na poveznici.

.

Možete li nam objasniti kako vuna postaje ekološki problem? Razgrađuje li se u prirodi, koliko traje taj proces?

Vuna se ne razgrađuje ili se jako sporo razgrađuje, ne ulazim sad u taj proces, ali vidim koliko dugo može ostati u prirodi a da se ništa ne događa. Ispod nje ništa ne raste i kote se glodavci.

Na otoku Cresu ima oko 15000 ovaca i od svake se dobije otprilike jedan kilogram vune koja se ostavlja razbacana u prirodi gdje nagrđuje krajolik i zagađuje okoliš.

 

Znate li koliko se tona vune godišnje baci? Postoji li neka procjena količine vune na otočkoj i nacionalnoj razini?

Na Cresu se otprilike godišnje baci deset tona vune. za nacionalnu razinu ne znam, ali dovoljno je reći da ne postoji ni otkup niti prerada vune. Manje količine vune se prerade za potrebe nekog projekta vezanog za kulturnu baštinu. Projekti koji su ambiciozno krenuli u proces rješavanja problema zbrinjavanja vune, na žalost brzo zamru.

.

Koje mogućnosti pruža odbačena vuna, što se sve može s njom?

Šta se sve može napraviti od vune ovisi o pasmini ovce. Od vune naše pramenke možemo napraviti puno toga, ali ne možemo fine šalove, jer bi bockali. Pogodna je za suvenire, uporabne predmete, umjetničke radove i kao materijal u kreativnim i terapeutskim  radionicama.

Mi smo odabrali tehniku filcanja jer ne znamo presti vunu u nit pa zatim plesti. Tehnika filcanja otvorila nam je nove mogućnosti oblikovanja vune.

Kreativne i korisne proizvode od vune možete pogledati u monografiji Hommage vuni

Vuna je izolator pa se od nje rade i izolacijske ploče za kuće, a treba naglasiti i njezinu zdravstvena vrijednost, sprječava zračenja pa je često možemo naći u madracima i prekrivačima. 

Vuna u sortiranju se odvaja na onu koja je pogodna za pranje i daljnju obradu za proizvode i vunu koja se može iskoristiti u vrtlarstvu. Vuna u vrtlarstvu kod nas je još nepoznanica. Sirova vuna se ubacuje u stoj koji je samelje i preša u male pelete, takva se stavlja pod zemlju da bi je rahlila, gnjojila i vlažila ( u uputstvima se naglašava koliko toga ide na određenu kvadraturu). U ovom procesu ne treba ni pranje ni češljanje vune. Vuna u vrtlarstvu koja je oprana i iščešljana pretvara se u tanki filc koji je zamjena za najlonske folije i može se koristiti više godina. Sirova vuna može poslužiti za malčiranje.

Malčiranje je pokrivanje poljoprivrednog tla raznim organskim tvarima kkao bi se održali optimalni uvjeti za razvoj biljaka. Na ovaj način se tlo i biljke štite od nepovoljnih atmosferskih prilika, tlo ostaje vlažno i zaštićeno od hladnoće. Također, malčiranjem se sprječava rast korova. Malčirane vrtove puno je lakše održavati, rjeđe ih je potrebno okopavati, zalijevati i guliti korov.

 

Što savjetujete ljudima koji imaju ovce, što da rade s vunom?

Prema odredbama europskog zakonodavstva vuna nije sirovina već nusproizvod životinjskog porijekla. Našim ulaskom u EU imamo obavezu i zbrinuti vunu, ali taj proces ide sporo. Naši pašnjaci su zakrčeni smrekom i veliki dio vune je neupotrebljiv, toga su ovčari svjesni. Ovčari bi trebali sakupiti vunu i dovesti je u odlagalište bez naplate.

Nakon intervjua donosimo podatke Eurostata, naime 2019. se u Europskoj uniji uzgajalo 62 milijuna ovaca, a od svake se ovce godišnje dobije otprilike pet kilograma vune. Važno je naglasiti da je oko 40% vune čisti ugljik. EU još istražuje sve mogućnosti iskorištavanja vune, no jedan od primjera dobre prakse svakako je europski projekt proveden u Mongoliji 2016. godine gdje je od vune izrađen građevinski materijal za izolaciju kuće čime je pospješena energetska učinkovitost doma. Više o tom projektu pročitajte na poveznici.

Problematikom vune bavi se i europska organizacija Ewe (European Wool Excahnge). Svojim projektima nastoji široj zajednici približiti vunu kao alternativni materijal te očuvati kulturnu baštinu i iskustva povezana s vunom. Više o njihovim projektima poput muzeja vune i banke vune možete saznati na poveznici Ewe.

O temi ”Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

_____

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: unsplash