ODRŽIVI OTOCI – Intervju s Marinom Matijević: Kvalitetno upravljanje otpadom od doma

ODRŽIVI OTOCI – Intervju s Marinom Matijević: Kvalitetno upravljanje otpadom od doma

Objavio: Dora Cukusic - 07.07.2022.

Intervjuirali smo Marinu Matijević, ekološku influencericu i osnivačicu platforme “Ja bolji građanin” putem koje širi ekološku svijest dajući jednostavne i korisne savjete za odvajanje otpada i održiv moderni život

“Moj profesionalni put je bio prvenstveno naslonjen na marketing, projekt menadžment te turizam”, priča nam Marina i naglašava kako ju je utjecaj pandemije koronavirusa “natjerao da se detaljno preispita čime se  to uopće bavi i da shvati koliko je u biti to nevažna stavka u hijerarhiji vrijednosti za čovječanstvo”.

S Marinom smo razgovarali o kvalitetnom upravljanju otpadom u kućanstvu te utjecaju pojedinca na ekološku svijest zajednice.

Temu “Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” obrađuje Dora Čukušić s otoka Visa u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji”. Program je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

 

Na pristupačan način poučavate ljude o savjesnom odlaganju otpada, kako ste krenuli, što Vas je potaknulo da krenete snimati instagram reel-se o odvajanju otpada?

Imala sam snažnu želju raditi nešto vrijedno za ljudski rod. Ekologija, očuvanje okoliša i zelene teme su me uvijek zanimale, plastika zgražavala i otkad su postavljeni spremnici, ja odvajam otpad. U tom procesu odvajanja polovicu ambalaže tj. otpada s kojim sam se susretala kroz dan nisam znala kako pravilno sortirati.

U cijelom procesu istraživanja shvatila sam kako nedostaje ta kratka praktična informacija koju svi preferiramo ovih dana – tako me sve to krajem 2021. godine dovelo do otvaranja instagram profila Ja Bolji Građanin. Stvaram i objavljujem jednostavne, kratke i direktne upute za odvajanje otpada. Putem ove platforme pojašnjavam razne načine smanjenja otpada, navodim bolje odabira i održive navike koje bismo  trebali usvojiti.

Više o inicijativi potražite na instagram profilu BOLJI GRAĐANIN.

Saznala sam da postoje određene upute, ali te upute koje gradovi i općine daju građanima se uglavnom ne odnose na pojedinačne tipove ambalaže nego više na skupine materijala. No, u  današnjem konzumerizmu postoje razne vrste pakiranja samo za jedan tip proizvoda.

Isto tako svaki grad ili općina ima svoje upute. Sortiranje otpada razlikuje se od grada do grada. Ako pročitate informaciju na nekom portalu, a u njoj se izričito nije navelo da se radi o gradu Varaždinu, to može biti kriva informacija ako ste vi recimo građanin Zagreba jer sortiranje se razlikuje od grada do grada.

 

Tko većinom čini Vašu instagram publiku te kako reagiraju na Vaše objave? Čini li Vam se da se ljudi pomalo postaju svjesniji svog utjecaja na prirodu? Kako mladi gledaju na cijelu ovu tematiku?

Dominantno su to žene (čak 90%), prosjek godina 25-44. Osobno me jako brine stavka nesrazmjera spolova kod pratitelja jer održivost nipošto ne smije biti ženska tematika. Mladi su posebna kategorija jer su oni educiraniji o ovoj tematici. No, primijetila sam kod njih jako puno revolta i to je zabrinjavajuće.

Ciljna skupina ovoga projekta su svi građani Republike Hrvatske, svih dobnih skupina, bez obzira na mjesto stanovanja.

Neupitno da ljudi postaju sve osvješteniji i više vode računa o okolišu. Tome u prilog ide da Green Lifestyle postaje popularniji trend kojem se mnogi priklanjaju. Što se tiče reakcija na objave, mislim da imam poprilično visok engagement. Jako puno radim u inboxu, ljudi postavljaju brojna pitanja i dijele svoja iskustva konstantno. Ljepota ove inicijative je da ja uopće ne trebam razmišljati koji sadržaj ide dalje jer upita je toliko da mogu snimati još cijelu godinu samo prema njima.

 

Što predložiti kao prvi korak kućanstvu koje tek kreće s odvajanjem otpada?

Uvažena je stigma kako je nužno imati bar 5,6 kvadrata prostora i u startu potrošiti 500tinjak kuna za kante. To nije istina, a  zagovarateljima tih teza najčešće nedostaje volje i edukacije. Uvijek govorim kako za početak odvajanje otpada kante načelno nisu niti nužne!

Vrećica za odvajanje plastike ili papira mogu se zakačiti na kvaku nekih vrata jer to je suha sirovina koja ne curi i na taj način ne zauzima prostor na podu. Biootpad se treba iznositi često tako da je dovoljna i neka mala kantica koja vam stoji na kuhinjskoj površini. Svima onima koji planiraju novu kuhinju moja preporučujem da ugrade kante za odvajanje u neku od ladica jer to je idealno rješenje.

 

Podijelite s nama neki savjet za pravilno odvajanje otpada.

Odvajanje otpada je važno kako bi sirovina stigla do postupka reciklaže. Bez pravilnog odvajanja i sortiranja nema ni reciklaže. A reciklaža štedi energiju, pridonosi očuvanju vrijednih prirodnih resursa, smanjuje gomilanje otpada na odlagalištima i štiti okoliš.

Prva i najvažnija smjernica za pravilno odvajanje je da se informirate preko lokalne upute kako bi saznali u koliko se kategorija kod vas otpad odvaja, to vam je baza za sve. Jer uzalud je recimo odvajanje metala zasebno, ako grad/općina nema riješen tok otpada za metal.

Kada znate lokalne kategorije otpada, drugo generalno pravilo za odvajanje otpada je da otpad razvrstavamo po tipovima materijala.

Važno pravilo, s tim da ima izuzetaka, prljava ambalaža se neće reciklirati. Nije nužno da se ambalaža sjaji ali nužno je isprati, ali opet ne trošiti hektolitre vode. Odvajajte sav korisni otad u kante za odvajanje, opasni otpad odnesite u reciklažno dvorište, a u miješani otpad bacite samo ono što nikako nije moguće drukčije zbrinuti.

 

Koju vrstu otpada možemo najviše smanjiti u kućanstvima?

Organski otpad, budući da zauzima 30-40% kante za otpad. Većina ljudi ne zna što se događa as organskim otpadom koji završi na deponiju. Biootpad se razgrađuje dokle god ima pristup kisiku. Kada biootpad završi na deponiju, dio je hrpe i nema izravnog dotoka kisika. Uslijed toga dolazi do anaerobnog procesa iz kojeg nastaje staklenički plin metan.

Metan je višestruko štetniji od ugljikovog dioksida. Drastično smanjenje emisije metana mogle bi imati izuzetan učinak na ublažavanje očekivane štete od klimatskih promjena u sljedećih nekoliko godina.

Stoga, ne bacaj biootpad u kantu, odvoji ga, jer njemu nije mjesto na odlagalištu već u kompostani ili u kućnom kompostu!

 

otpadom

 

.
.
.
M

Moj drugi savjet za smanjivanje otpada bi bio da, svakako, pazimo na ambalažu u kojoj kupujemo namirnice. Svi smo svjesni da je ambalaža norma u maloprodaji i da neće tako brzo nestati, ali isto tako moramo biti svjesni da većina te ambalaže neće ili ne može biti reciklirana, tako da, opet odgovornost pada na pojedinca. Trebamo se okrenuti alternativama, rinfuzo kupovini kad god je to moguće.

 

Možete li ukratko objasniti kako savjesno kupovati namirnice?

To je pitanje na koje vrlo rado odgovaram jer takvo ponašanje smatram prvim i lakim uvodom u održivost bez narušavanja komocije zbog koje mnogi znaju odustati odmah na početku. Dakle, svojom višekratnom vrećicom, iskorištenom kutijom od sladoleda, staklenkom od pojedenog ajvara, intervenirali smo već u početku kako bi smanjili nepotrebni otpad.

Moja filozofija je kada krenemo tim malim koracima, ne možemo se zaustaviti na jednom pa vrlo brzo prigrlimo i druge prakse. Dakle, kada već imate svoje vrećice i posude s kojima idete u trgovinu, osvrnite se i kupite u rinfuzi sve što se može. Uz voće, povrće, žitarice i pekarske proizvode sve češće možemo pronaći i mogućnost nadopunjavanja deterdženata. No, rekla bih da je zaista ključna stvar za smanjenje ambalaže koju dobivamo s namirnicama, kupovina lokalnih svježih namirnica.

 

Na svom instagram profilu dijelite i korisne savjete o iskorištavanju ostataka hrane, koje jelo najčešće spremate od ostataka iz frižidera?

Od ostataka ručka ili večere se gotovo uvijek može smiksati krem juha u blenderu. Osobno sam živi svjedok, miksam ju dosta često i stvarno nema ostatka koji nisam iskombinirala. Zanimljivo je da će vam ukućani uvijek biti oduševljeni jer krasi ju unikatnost s obzirom da su ostaci svaki put različiti. No, budući da sam ja temi otpada od hrane jako posvećena, kod mene već postoji taj balans između kupnje i iskorištavanja namirnica, tako u mom kućanstvu ostataka gotovo i nema. A kada se dogode, obavezno snimim recept kako bi druge inspirirala na isto.

Isto tako, ključ je u kuhanju jednostavnijih jela, pa ako mi nešto i ostane, to su vrlo bazične namirnice s kojima se i sutradan može raditi  – napunite tortilje ostacima, dodajte povrće na izdahu i imate super ručak, a ostatke niste bacili!

 

Koje namirnice najviše utječu na okoliš?

Evo jednog nepopularnog mišljenja, no važno je znati, da svi masovno proizvedeni prehrambeni proizvodi zahtijevaju određenu količinu prerade, a meso troši puno više resursa od voća i povrća. Naime, proizvodnja mesa čini gotovo 60% stakleničkih plinova u sveukupnoj proizvodnji hrane. Mene jako muči da se kod nas u brojnim kućanstvima meso jede dva, a negdje i tri puta dnevno. Napravite mali plan održivosti i probajte smanjiti konzumaciju mesa.

Ako ćemo pričati o egzaktnim namirnicama redom bi to bile janjetina, govedina, sir, svinjetina, losos iz uzgoja, puretina, piletina, konzervirana tuna, jaja, ali i krumpir. Krumpir proizvodi najviše emisija ugljika od svih biljaka bogatih proteinima i većina tog otiska dolazi od pripreme krumpira, a ne same proizvodnje.

Također bih voljela napomenuti neke namirnice koje su u zadnje vrijeme postale popularne, a zapravo imaju katastrofalne posljedice koje mi ne vidimo jer – daleko od očiju, daleko od srca! Tu svakako spada avokado, kvinoja i kakao. Zbog tih namirnica dolazi do ilegalnih sječa šuma, erozije tla te ubrzavanja klimatskih promjena. Dječji rad na plantažama da ne spominjem…

 

U čemu ljudi najviše griješe u odvajanju otpada/stvaranju otpada, koliko ste Vi osobno primijetili?

Ima jako puno pogrešaka, ali to nije nešto gdje bismo se se trebali obeshrabriti jer u današnjem konzumerizmu je toliko različitih vrsta ambalaže samo za jedan tip proizvoda. Jednom pogriješiš, drugi put ispraviš i na pravom si putu.

Ako moram izdvojiti, tetrapak je definitivno prvak pogreške. Radi se o vrlo specifičnom tipu ambalaže, slojevitom, gdje je 75 % papir, 20 % plastika i 5 % aluminij. Ljudi su godinama bili uvriježeni kako je to 100% papir, a to je kako vidimo, daleko od istine. Tako, tetrapak pakiranje u jednom gradu ide zasebno dok u drugom ide u plastika-metal spremnik, a negdje čak ide i u papir. Sve te stavke zajedno jako bune ljude. Pravilno odlaganje tetrapaka provjerite kod lokalnog komunalnog poduzeća. Vrlo važno je podcrtati lokalno, jer jako često komunicirajući s ljudima dođem do saznanja kako su tražili informacije u skroz drugom komunalnom poduzeću.

 

Po Vama, mogu li građani utjecati na jedinice lokalne samouprave da održivije gospodare otpadom?

Apsolutno, pa živimo u demokraciji, zar ne? Dakle, možemo utjecati na zelene politike birajući ljude koji se zalažu za to. U samom Zagrebu imamo izabranog gradonačelnika koji je veći dio svog života proveo na čelu naše najveće zelene udruge. Svjedoci smo kako se u zadnje vrijeme sve češće javljaju zelene inicijative građana jer im je dosta lošeg upravljanja okolišem.

Otok Krk je napravio odličan posao uz odličnu suradnju lokalne samouprave i ambicioznih građana. Tako vama otočanima, oni su odličan primjer za slijediti. U većim sredinama, kao što je Zagreb je to ipak malo teže i sami proces je složeniji i dugotrajniji, ali ja u ime svoje inicijative mogu navesti vrlo solidnu suradnju sa Zagrebačkim Holdingom, tako samo nastavljam sa svojim radom!

Članak je dio programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” financiranog iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

______

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Fino i Vino