ODRŽIVI OTOCI – Intervju: Načelnica Općine Lastovo o problemu upravljanja otpadom

ODRŽIVI OTOCI – Intervju: Načelnica Općine Lastovo o problemu upravljanja otpadom

Objavio: Dora Cukusic - 21.09.2022.

Nesrazmjer količine otpada u ljetnom i zimskom razdoblju otocima predstavlja velik problem u učinkovitom gospodarenju otpadom

Kako se s tim nosi otok koji zimi broji svega 600-tinjak stanovnika ispričala nam je lastovska načelnica Anita Jančić Lešić.

O temi ”Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.

Intervju pročitajte u nastavku.

.

1. Možete li nam reći nešto o sustavu gospodarenja otpadom na Lastovu?

Otok Lastovo ima izgrađeno legalno odlagalište otpada. Tijekom 2022. godine, preko poziva FZOEU-a, uložili smo 1.000.000,00 kn u komunalnu opremu i 989.000,00 u stroj kojim se vrši održavanje odlagališta, buldožer.

Korisnicima su podijeljene kante za prikupljanje papira i plastike. Nabavili smo i vrtne kompostere koji su također podijeljeni korisnicima. Na odlagalištu otpada otvoreno je i reciklažno dvorište.

To su sve pripremne radnje da bi se moglo učinkovito razdvajati otpad. Trebamo nabaviti novo vozilo za prikupljanje otpada i spremnike za miješani otpad koji nam nedostaju.

 

.2. Što bi, po Vama, doprinijelo učinkovitijem upravljanju otpadom?

Odvojeni otpad se vozi u Split, trajektom, FZOEU djelomično pokriva troškove prijevoza na kopno. Uz prodaju razdvojenog otpada još uvijek se ne pokrivaju troškovi prijevoza.

Na Lastovu tijekom čitave godine živi oko 600 stanovnika i komunalnom poduzeću koje je u vlasništvu općine i gospodari otpadom, vrlo je teško s prihodima koje ima platiti sve troškove koje ima prikupljajući, razvrstavajući i odvozeći otpad s otoka.

U ovako malim i udaljenim otocima smatram da bi poduzeće koje gospodari otpadom trebalo dobivati direktnu subvenciju u iznosu razlike troška prikupljanja, razdvajanja i odvoza na kopno otpada i prihoda od prikupljanja otpada.

.

3. Koja bi tehnološka rješenja za gospodarenje otpadom bila idealna za Lastovsko otočje?

Na Lastovu je predviđena gradnja pretovarne stanice, za nju postoji građevinska dozvola i nadam se da će što prije biti izgrađena.

.

4. Postoji li podatak koliko se otpada na Lastovu reciklira?

Na početku smo i još uvijek nemamo točne podatke.

 

6. Organiziraju li se na Lastovu akcije čišćenja, ekološke radionice ili edukacije?

Akcije čišćenja plaža, podmorja, manjih divljih odlagališta održavaju se redovito. Općina Lastovo u suradnji sa Parkom prirode Lastovsko otočje i zajedno s  udrugama za zaštitu okoliša redovito održavaju akcije čišćenja, edukacije i ekološke radionice.

.

7. Kakav je odnos mlađih generacija prema otpadu, a kakav je odnos starijih?

Mlađe generacije imaju pozitivniji odnos prema promjenama do kojih mora doći jer je količina otpada koja se stvara sadašnjim načinom života i odnosa prema otpadu neodrživa. Daleko su spremniji koristiti višekratnu ambalažu, odreći se plastičnih vrećica i slično. Starije generacije manje su sklone promjenama.

.

8. Što mislite, kako uskladiti turizam i gospodarenje otpadom, imajući na umu sezonalnost i nesrazmjer ljetne i zimske sezone?

Na Lastovu imamo zimi oko 600 stanovnika, a u sezoni do 2500 ljudi boravi na Lastovu. To nas stavlja u ogroman problem hladnog pogona. Moramo tehnički biti spremni prihvatiti otpad koji proizvede četiri puta veći broj ljudi u ta tri mjeseca turističke sezone.

Lastovo je i destinacija nautičkog turizma, dnevno u akvatoriju noći i do 200 jahti , jedrilica i glisera. Kako imamo samo mali broj reguliranih vezova koji se naplaćuju, čak 80% plovila se slobodno sidri. Oni koji se slobodno sidre ne plaćaju nikakvu naknadu za sidrenje niti za otpad koji stvaraju i odlažu na otoku. Ovaj trošak pada na komunalno poduzeće koje prikuplja otpad koji mu nitko ne plaća. To je problem koji treba što prije riješiti.

.

9. Što mislite o spalionicama otpada na otocima?

Otok Lastovo je park prirode i spalionice nisu prihvatljive. Jedino ekološki prihvatljivo rješenje za Lastovsko otočje je odvoz otpada sa otoka. Osim toga, dio rješenja je i rad na tome da se što manje otpada stvara.

Nakon intervjua donosimo informacije o natječajima Fond za zaštitu okoliša. FZOEU (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) središnje je mjesto prikupljanja i ulaganja izvanproračunskih sredstava za financiranje projekata i programa u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša.

.

Javni pozivi

FZOEU na svojim mrežnim stranicama redovito objavljuje javne pozive za sufinanciranje projekata, trenutno otvorene pozive možete pronaći na poveznici.

Među ostalima, trenutno je otvoren poziv za sufinanciranje projekata poticanja „Plastic free zone”. Cilj ovoga poziva je podupiranje mjera koje doprinose ograničenju korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda i uklanjanju otpadne plastike te drugih vrsta otpada iz zaštićenih područja prirode. FZOEU u ovom natječaju sufinancira nabavu radova, opreme i usluga, a prijaviti se mogu javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima prirode.

Trenutno je otvoren i poziv za sufinanciranje poticanja mjera odvojenog prikupljanja otpada. Fond će putem ovog natječaja sufinancirati nabavu komunalne opreme i uređaja za odvojeno sakupljanje otpada i edukaciju loknog stanovništva o tome. Cilj ovog poziva je smanjiti količinu biorazgradivog otpada na odlagalištima te povećati stopu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Na ovaj natječaj mogu se prijaviti jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva i pravne ili fizičke osobe – obrtnici.

Još uvijek traje i javni poziv za sufinanciranje nabave uređaja za sprječavanje nastanka biootpada (otpada od hrane) u hotelima. Uređaji čija se nabava sufinancira ovim pozivom podrazumijevau dehidratore i digestore.

Dehidrator je uređaj za sušenje/dehidriranje hrane koja onda tako može trajati puno duže, dok je digestor uređaj za razgrađivanje i zbrinjavanje otpada od hrane. U digestor se ubacuju ostatci hrane, zatim se dodaje posebna smjesa mikroorganizama koji taj otpad razgrađuju i pretvaraju u otpadnu vodu.
Cilj ovog poziva je potaknuti hotelski sektor na bolje gospodarenje otpadom, da se u prvom redu smanji količina otpada koji nastaje. Prijaviti se mogu javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i trgovačka društva.

Fizičke i pravne osobe, trgovačka društva te ustanove mogu se prijaviti i na javni poziv za sufinanciranje nabave energetski učinkovitih vozila. Energetskim vozilima smatraju se vozila na elektirčni pogon, na plug-in hibrindi pogon ili pogon na vodik, na stlačeni prirodni plin ili ukapljeni plin. Cilj poziva je povećanje registriranih vozila energetski učinkovitih vozila u RH.
Očekivani učinci provedbe ovoga poziva su smanjenje emisija stakleničkih plinova i ušteda energije. Procjenjuje se da će se provedbom ovoga poziva registrirati novih 1840 energetski učinkovitih vozila.

Ovo ljeta zatvoren je javni poziv za projekte prikupljanja podataka za provedbu akcija uklanjanja otpadnih vozila na otocima. FZOEU prikupljao je podatke o otpadnim vozilima poznatih i nepoznatih vlasnika i nepropisno odbačenim otpadnim vozilima na otoku kako bi organizirao akcije uklanjanja takvih vozila sa otoka. Na ovaj poziv mogle su se prijaviti jedinice lokalne samouprave na otocima i jedinice lokalne samouprave kojima administrativno pripadaju otoci.

Otvorene natječaje za sufinanciranje može se pratiti i na mrežnim stranicama Europskih strukturnih fondova, stranicu možete pronaći na poveznici .

Javne natječaje možete pratiti i u vijestima na našem portalu, saznajte više o natječajima iz nove financijske perspektive početkom 2023. na poveznici.

_______

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash