ODRŽIVI OTOCI – Građani i zelena tranzicija: Intervju s Ivanom Zokovićem

ODRŽIVI OTOCI – Građani i zelena tranzicija: Intervju s Ivanom Zokovićem

Objavio: Ivka - 15.11.2022.

U sklopu serijala Interesi i uloga građana u zelenoj tranziciji Ivan Zoković nam predstavlja model energetske zadruge koji, građanima omogućuje da ulažu u obnovljive izvore energije

 

mag. ing. Ivan Zoković rođen u Splitu, porijeklom s otoka Korčule, iz mjesta Smokvica. U Pokretu otoka djeluje kao ekspert za razvoj lokalnih energetskih zajednica i uključivanje građana u projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, a kordinator je i Tima za energetsku tranziciju otoka Korčule ka čistoj energiji.

Ivan je tvorac i voditelj prve kampanje grupnog ulaganja u obnovljive izvore energije po principu mikrozajma u Republici Hrvatskoj, a kao zadrugar u Zelenoj energetskoj zadruzi obavljao je posao upravljanja projektima tijekom razvoja i izgradnje obnovljivih izvora energije.

 

Intervju je provela Ivka KH u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

 

Sudjelovali ste na projektu Križevački sunčani krovovi, koji je nedavno osvojio priznanje i novčanu nagradu kao jedan od najboljih projekata u području dekarbonizacije u Jugoistočnoj Europi. O čemu se radi?

Grad Križevci prvi je grad u Hrvatskoj koji je proveo projekt grupnog ulaganja u obnovljive izvore energije prema modelu mikrozajmova. Na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci 2018. godine je postavljena fotonaponska elektrana snage 30 kW.

Glavni nositelji i idejni začetnici ovog projekta su Grad Križevci i Zelena energetska zadruga (ZEZ), a ja sam bio voditelj tog projekta. Dio projektne dokumentacije je sufinanciran iz Europskih fondova, a iznos potreban za gradnju elektrane (radilo se o 230.000,00 kuna) prikupljen je od lokalnog stanovništva. Ulagač je mogla postati bilo koja fizička osoba davanjem zajma na razdoblje od 10 godina, uz godišnju kamatu od 4,5 posto.

Razvojnim centrom i tehnološkim parkom Križevci upravlja tvrtka koja je u 100% vlasništvu Grada Križevaca. Proizvedena električna energija prvenstveno pokriva potrebe Razvojnog centra i tehnološkog parka, a viškovi se predaju u mrežu za naknadu prema dogovoru s opskrbljivačem.

Očekivani životni vijek instalacije je 30 godina, a nakon isteka 10 godina ona prelazi u vlasništvo Grada i dalje proizvodi električnu energiju koja će biti na raspolaganju Razvojnom centru.

Projekt je bio toliko uspješan i iskazani interes građana je premašio naša očekivanja pa smo po istom modelu postavili još jednu fotonaponsku elektranu na krovu Gradske knjižnice.

 

Nešto slično se planira i na otocima, predvodnici su Cres i Lošinj?

Ovaj model u Križevcima je model mikrozajma: građani posuđuju novce zadruzi za izgradnju elektrane, ali ne sudjeluju ni u razvoju projekta, ni u rizicima koje projekt nosi. Njima se garantira povrat sredstava bez obzira radi li elektrana ili ne.

Na Cresu, Lošinju i Korčuli je također lokalna energetska zadruga nositelj projekta, ali nema zajmova nego se zainteresiranima nudi članstvo u zadruzi i investiranje u samu elektranu. Na Cresu projekt vodi zadruga Apsyrtides, a na Korčuli zadruga Novi Otok. Riječ je o fotonaponskim elektranama na tlu, koje moraju biti utvrđene u prostornom planu.

Konkretno za lokaciju na području Grada Cresa, članovi energetske zadruge su zajednički kupili teren koji je sada u vlasništvu zadruge i tamo razvijamo projekt. Trenutno izrađujemo projektnu dokumentaciju do građevinske dozvole. Potrebna sredstva prikupljamo u etapama, ali ne po principu mikrozajmova nego članstva u zadruzi i članskih uloga. Time je povrat nešto veći, ali ulagači također preuzimaju i rizik.

Interes na Cresu i Lošinju je izuzetno velik. Samim osnivanjem zadruga Apsyrtides je postala najveća energetska zadruga u Hrvatskoj, trenutno broji četrdesetak članova. Specifično je da su među suosnivačima Grad Cres, Grad Mali Lošinj i njihova komunalna poduzeća, te poljoprivredna zadruga, poduzetnici, hotelijerska poduzeća i naravno fizičke osobe.

 

Osnivanje energetske zadruge Apsyrtides

 

O kakvom vremenskom okviru govorimo? Kada se očekuje stavljanje u pogon?

Mi smo spremni i što se tiče nas, elektrana je već mogla biti izgrađena. Trenutno ono što nas koči je nepovoljan zakonski okvir, odnosno činjenica da još nisu doneseni svi podzakonski akti kojima se jasno definira način na koji će se realizirati ovakvi projekti. Mi doslovno čekamo papire, za koje se trenutno ne zna da li bi ih trebala izdati regulatorna agencija ili operator distribucijskog sustava.

 

Jednom kada elektrana proradi, kako će se raspolagati proizvedenom električnom energijom?

Postoji nekoliko modela. Kako se ovdje radi o elektrani do 500 kW, kvalificira se za Javni natječaj za dodjelu tržišne premije i zajamčene otkupne cijene za poticanje proizvodnje električne energije iz OIE. U tom slučaju, ako projekt zadovolji uvjete, zadruga može potpisati dugoročni ugovor s HROTE-om i dobivati zajamčenu fiksnu naknadu po jedinici isporučene energije, u periodu od 12 do 14 godina.

S druge strane, moguće je i na tržištu prodavati proizvedenu energiju, po trenutnim cijenama s nekim vremenski kraćim ugovorima. Ali to je onda poslovno okruženje u kojem svi snosimo rizik. Pitanje je tko je i kako voljan riskirati na tržištu.  Primjerice, u ovom trenutku, uslijed energetske krize i velike volatilnosti cijena energenata, opskrbljivači ne žele potpisivati dugoročne ugovore s velikom neizvjesnošću.

Zato će ljudi koji budu vodili zadružne elektrane u datom trenutku prezentirati opcije, a potom će suvlasnici / zadrugari zajedno donijeti informiranu odluku. To i jest ideja cijelog koncepta zadruge.

 

Kakav se projekt sprema na Korčuli?

Zadruga će funkcionirati isto kao Cresko-Lošinjska. Na području Korčule postoje u prostornim planovima lokacije za elektrane, mi smo odabrali jednu koja je na području općine Vela Luka. Razvili smo idejno rješenje, potrebne elaborate o zaštiti okoliša i dobili mišljenje od ministarstva. Sada pokušavamo uključiti što više lokalnih aktera u energetsku zadrugu Novi Otok, od općina i grada do pravnih i fizičkih osoba.

Riječ je o solarnoj elektrani nazivne snage 10 MW, a trenutno najveća u Hrvatskoj je 6 MW. Obuhvaćala bi područje od 29.2 hektara, od čega je oko 3 ha u vlasništvu Republike Hrvatske a ostalo posjeduju fizičke osobe. Ideja je da se vlasnicima predstavi zadružni model i da im se ponude tri opcije: da uđu u zadrugu sa zemljištem kao udjelom (gdje procjenitelj odredi vrijednost), da zemljište prodaju zadruzi, ili da joj ga daju u dugoročni najam.

 

Lokacija planirane elektrane na Korčuli

 

Tko odlučuje o lokacijama ovakvih projekata?

Županija odlučuje o lokacijama elektrana, jer ona donosi županijski prostorni plan a onda se jedinice lokalne samouprave moraju usuglasiti s tim planom višega reda. Mi možemo davati prijedloge, smjernice, raditi s donosiocima odluka, sudjelovati u javnim raspravama, ali na kraju uvijek netko pri vrhu odluči gdje će to točno biti.

Postoji jedna stavka u hrvatskom zakonu, a to je da su svi projekti OIE izjednačeni s projektima od iznimne važnosti za državu. Time dobivaju pravni status kojim možete nekog izvlastiti. Sudski vještak odlučuje o cifri koja se nudi; ako vlasnik ipak ne želi prodati, onda ga sud izvlašćuje i isplaćuje mu se određena naknada. Do sada se to radilo u slučaju vjetroelektrana i nije se previše spominjalo u medijima jer su projekti uglavnom rađeni na zemljištima u vlasništvu države ili Hrvatskih šuma. Ali isti princip se može primijeniti i na privatne vlasnike. I to će se sigurno dešavati.

Ono što mi kroz energetsku zadrugu želimo je ponuditi alternativu: realno pristupiti ljudima s rješenjem i pozivom na dogovor.

U slučaju Korčule, HEP također na istoj lokaciji razvija projekt elektrane. Vidjet ćemo tko će uspjeti prije… vidjet ćemo!

 

Čini se da su energetske zadruge prilika za otočane da diversificiraju svoja ulaganja.

Što bi im poručili, zašto da se priključe energetskoj zadruzi umjesto da viškom novca grade apartmane kojima nepovratno uništavaju prostor oko sebe i pridonose zagađenju ?

Energetske zadruge uz financijsku dobit proizvode čistu energiju lokalno, čime zajednica postaje neovisna o uvezenim fosilnim gorivima. Nama je bitno da projekt bude i ekonomski i ekološki i društveno održiv.

U stranim zemljama mirovinski fondovi ulažu u ovakve projekte jer je to nešto što je dugoročno: energija će svima trebati i u budućnosti sigurno neće biti jeftina.

Zašto bi isključivo neke velike multinacionalne firme proizvodile energiju na našem području, a mi da smo samo promatrači? To nema nikakve logike. Trebali bi valjda i mi imati neke koristi od toga.

Alati su nam dostupni: zakonski okvir postoji, ideja ima, Križevci su pokazali kako to funkcionira u praksi. Zadruge su zakonom jako dobro definirane. Prva zadruga u Dalmaciji osnovana je 1864. godine upravo u Korčuli. Na otocima nam je to poznata kategorija i postoji veliki interes za ovakve projekte. Nadam se da će samo rasti.

__________
Autor: Ivka KH
Naslovna fotografija: Križevački sunčani krovovi, ZEZ