ODRŽIVI OTOCI – Građani i zelena tranzicija: inozemne inicijative

ODRŽIVI OTOCI – Građani i zelena tranzicija: inozemne inicijative

Objavio: Ivka - 27.12.2022.

Tranzicijski gradovi, sela, kvartovi… zašto ne i otoci? U sklopu teme Interesi i uloga građana u zelenoj tranziciji donosimo priču o Tranzicijskoj mreži u Ujedinjenom Kraljevstvu

Jedna od temeljnih ideja pokreta je zapitati se kako bi bolji svijet mogao izgledati, a zatim unazad razraditi kako do njega doći.

Tranzicijska inicijativa pretpostavlja projekte lokalne zajednice kojima je cilj povećati samodostatnost određenog mjesta, kako bi se smanjili negativni učinci nedostatka ili skupoće energije, klimatskih promjena, te političke ili ekonomske nestabilnosti. Primarno se odnosi na proizvodnju hrane i korištenje energije, dakle ono što nam je svima neophodno.

Model prijelaza može se primijeniti na različite tipove naselja – sela, četvrti, gradove, regije, otoke – a prvotno je predstavljen u Ujedinjenom Kraljevstvu početkom 21. stoljeća uslijed rasprave o kraju ere široko dostupne nafte. Otada se proširio diljem svijeta, uključujući Hrvatsku.

Temu ”Interesi i uloga građana u zelenoj tranziciji” obrađuje Ivka KH u sklopu programa  “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

.

Tranzicijski gradovi

Tranzicijska mreža osnovana je 2006. godine kao odgovor na dvostruku prijetnju klimatskih promjena i ‘vrhunca nafte’. Namjera nije bila zastrašiti ljude pričama o kraju civilizacije, već djelovati pozitivno i s optimizmom, tražeći priliku u onome što većini ljudi djeluje zastrašujuće.

Općenito, vizija tranzicije je pomak prema samodostatnosti na lokalnoj razini – u hrani, energiji i mnogo čemu drugom – ali pojedinosti o realizaciji nikada nisu propisane odozgo. Nema recepta i nema političke stranke s tranzicijskim manifestom, ali se sve zajedničke inicijative provode u dogovoru s lokalnim vlastima.

Tranzicija je nešto poput ogromnog istraživačko-razvojnog projekta u kojem različite skupine pokušavaju različite stvari, a ako određena ideja uspije, širi se. Glavni ciljevi ove inicijative su podizanje svijesti o nužnom prelasku na održivi način življenja i izgradnja lokalne ekološke spremnosti u bliskoj budućnosti.

 

Pokret tranzicijskih gradova je primjer društveno-ekonomske lokalizacije

Cilj je pripremiti društvene zajednice za radikalnu promjenu navika u nizu aspekata:

Prijevoz

Poticanje zajednice na traženje metoda za smanjenje potrošnje energije, kao i za smanjenje svoje ovisnosti o dugim opskrbnim lancima koji u potpunosti ovise o fosilnim gorivima za dobavu osnovnih artikala.

Proizvodnja hrane

Hrana je ključno područje za tranziciju, s posebnim naglaskom na strategiju “od polja do stola”, odnosno smanjenje puta koji je neki prehrambeni proizvod prešao prije nego li je došao do potrošača. Inicijative uključuju stvaranje društvenih vrtova ili zamjenu sadnje ukrasnog drveća voćkama ili orašastim plodovima za uzgoj hrane.

Otpad i recikliranje

Razmjena industrijskog otpada nastoji spojiti otpad iz jedne industrije s drugom industrijom kojoj taj otpadni materijal može koristiti (što se ponekad naziva industrijska simbioza). Ovaj proces može pomoći tvrtkama u povećanju profitabilnosti smanjenjem ulaznih troškova i/ili troškova zbrinjavanja otpada: nusproizvodi postaju nečija sirovina. Također, promovira se popravak starih predmeta umjesto njihovog bacanja.

Psihologija

Tranzicijska mreža predlaže alternativu uobičajenom poslovanju i pretpostavci neograničenog gospodarskog rasta. Promjenom našeg načina razmišljanja možemo prepoznati nadolazeću eru skupih energenata kao priliku, a ne kao prijetnju. Moguće je dizajnirati društvo koje će biti uspješno i u kojem će biti bolje živjeti, bez idolatrije potrošača i kulture temeljene na pohlepi, ratu i mitu o neprestanom rastu.

Akcijski planovi za smanjenje energije

Zajednice u tranziciji imaju za cilj smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, razvojem lokalnih projekata obnovljive energije koji uključuju lokalno stanovništvo, lokalne institucije, lokalne agencije i lokalno vijeće.

Ekonomija

Nakon globalne financijske krize 2008. Tranzicijska mreža je dodala financijsku nestabilnost kao dodatnu prijetnju lokalnim zajednicama, uz vrhunac nafte i klimatske promjene. Neki gradovi u tranziciji sudjelovali su u pokretanju lokalnih valuta (Totnes, Lewes, Brixton).

 

Susjedstvo kao zajednica i neposredna životna okolina

Ključ za promjenu je promatranje neposredne okoline i svijest o posljedicama vlastitog svakodnevnog djelovanja kao i eventualne lančane reakcije koju ono izaziva. Ako mi promijenimo vlastite navike možda ćemo inspirirati druge, ili im otvoriti nove vidike. Svi smo potrošači i svi smo glasači, ne samo na lokalnim i inim izborima, nego i pri kupovini, odabiru slobodnih aktivnosti i općenito odnosu prema okolišu i društvu.

Bilo da s nekim dijelimo automobil pri odlasku na posao ili školu, sa susjedima razmjenjujemo višak hrane ili stvari, posuđujemo umjesto da kupujemo ili prelazimo na obnovljive izvore energije – već pridonosimo boljem sutra. Možda nam se čini da takve individualne inicijative i napori neće napraviti veliku razliku, ali ako tisuće diljem svijeta jednako doprinesu, promjena će biti ogromna.

Promjene u povijesti nisu činili samo veliki ljudi koji rade velike stvari, već i grupe ‘običnih’ ljudi koje zajedno rade manje stvari.

Rob Hopkins, suosnivač Tranzicijske mreže, kaže:

Nitko nam ne dolazi u pomoć, nema čarobnog štapića. Ali što ako obični ljudi odluče da su oni ti koji imaju moć? Između stvari koje možemo učiniti kao pojedinci i stvari koje vlada i gospodarstvenici mogu učiniti kako bi odgovorili na izazove našeg vremena leži veliki neiskorišteni potencijal. 

A taj potencijal smo svi mi.

__________
Autor: Ivka KH
Fotografije: Pixabay