ODRŽIVI OTOCI – Električni trajekti i putnički brodovi: Intervju s Predragom Čudinom

ODRŽIVI OTOCI – Električni trajekti i putnički brodovi: Intervju s Predragom Čudinom

Objavio: Ivka - 18.07.2022.

Tvrtka Classis d.o.o. za projektiranje brodova i konzalting jedina je tvrtka u Hrvatskoj koja radi na razvoju električnog trajekta za prijevoz putnika i automobila

U sklopu teme ”Održiva pomorska prometna rješenja za otoke” koja je dio programa “Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” donosimo intervju s Predragom Čudinom, vlasnikom tvrtke.

Program “Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” financiran je iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije, a temu je obradila Ivka Krce Horsfall.

U nastavku donosimo intervju.

.
Projektirali ste nekoliko verzija električnog trajekta, različitih kapaciteta. Možete li nam predstaviti njihove osnovne karakteristike?

U okviru razvoja projekata električnih putničkih brodova razvijeni su na konceptualnom nivou sljedeći projekti:
.

  • putnički brod za 200 putnika
  • putnički brod za 390 putnika
  • trajekt za 104 automobila i 800 putnika
  • trajekt za 130 automobila i 1000 putnika
  • trajekt za 190 automobila i 1200 putnika

Na temelju tih projekata razvijen je kompletan projekt trajekta za 156 automobila i 1000 putnika koji je proslijeđen hrvatskim brodogradilištima koja su bila zainteresirana za ugovaranje i izgradnju broda.

Duljina tog broda je oko 105 m, širina 18 m. Akumulatorsko postrojenje je 2×15 MWh, propulzija preko 2 azimuth (okretna) propulzora, svaki po 950 kW. Brzina u službi bila bi 15 čvorova.

 

 

Na kojim relacijama bi Vaši brodovi mogli ploviti? Kakve punjače bi zahtijevali?

Svi su projekti namijenjeni za plovidbu hrvatskim nacionalnim vodama s jednodnevnom autonomijom plovidbe. Punjenje bi se odvijalo s kopna punjačima od 6 MW, koji trebaju biti instalirani u svim lukama gdje će brod biti vezan tijekom noći.

Europska investicijska banka je zainteresirana za financiranje izgradnje električne infrastrukture u svim otočnim lukama u kojima bi brod (i serija budućih brodova) punio baterijsko postrojenje.

 

Vaša tvrtka 2021. potpisala je ugovor o gradnji broda na električni pogon s Jadroplovom. Koji brod su oni odabrali? Kako Jadroplov misli koristiti navedeno plovilo, koja će mu biti namjena?

Na temelju odabira Jadroplova izrađen je projekt trajekta za 156 automobila i 1000 putnika. Projekt je izrađen za vrlo fleksibilnu eksploataciju: autonomija mu je 150-200 nautičkih milja, što znači da može dnevno održavati:

  • 6 kružnih putovanja između Splita i Supetra, ili
  • 6 kružnih putovanja između Splita i Rogača, ili
  • 3 kružna putovanja između Splita i Starog Grada, ili
  • 2 kružna putovanja između Splita i Visa, ili
  • 2 kružna putovanja između Splita i Vele Luke

 

U kojoj je fazi gradnja? Gdje se odvija? Kada se očekuje završetak?

Zainteresirana brodogradilišta su dostavila ponude za gradnju broda, naredna aktivnost je odabir najpovoljnije ponude i pristupanje ugovaranju gradnje broda. Očekivani rok isporuke broda je kraj 2024. ili početak 2025.

 

S elektrifikacijom flote nedavno je krenula i Jadrolinija. Od njih također imate narudžbu?

Jadrolinija je upoznata s našim projektima ali do sada nisu iskazali interes za daljnji razvoj ili gradnju broda prema nekom naših od projekata.

 

U Splitu je početkom prošle godine formirana gospodarsko-istraživačka jezgra koju vodi tim s Fakulteta elektrotehnike strojarstva i brodogradnje (FESB). Napravljen je i sporazum o suradnji na razvoju projekata za gradnju putničkih brodova na električnu energiju, kojeg su uz Vašu tvrtku Classis potpisali i dekan FESB-a, Jadroplov, Čulić Elektro Centar, tvrtka RENS d.o.o. za proizvodnju uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije, te Hrvatski registar brodova.

.
Znači li to da postoji namjera da se električni brodovi u potpunosti grade u Splitu?

Početkom 2021. godine potpisan je Sporazum o suradnji na razvoju projekta za gradnju putničkih brodova na električnu energiju između navedenih šest partnera. Od tada Hrvatski registar brodova je objavio pravila za gradnju brodova s električnim akumulatorskim postrojenjima, a Jadroplov, Classis, RENS i Čulić Elektro Centar su razvili projekt trajekta, svaki u svom segmentu.

Nažalost, stanje Brodosplita je takvo da se ne može razmatrati gradnja broda u tom brodogradilištu.

 

Koliko je realno da sve komponente električnih brodova koje ste projektirali, uključujući baterije te punjače, budu izgrađene u Hrvatskoj?

Ozbiljna je namjera da se što više komponenti i brodskih sustava projektira i izgradi u Republici Hrvatskoj, naravno, pod uvjetom da budu konkurentni, kako po pitanju kvalitete, tako i po pitanju cijene.

 

Koje su – po Vašem mišljenju – najveće prednosti trajekta na struju?

Prednosti su višestruke:

  • nema emisije stakleničkih plinova
  • niži troškovi eksploatacije broda (električna struja je znatno jeftinija od diesel goriva)
  • brodovi udobniji za plovidbu od postojeće flote: plove većom brzinom, nema buke, nema vibracija, nema neugodnog mirisa ispušnih plinova.

 

Hrvatska se sa svojom razvedenom obalom i mnoštvom naseljenih otoka čini kao idealan poligon za razvoj električnih plovila. Trenutno jako zaostajemo u odnosu na skandinavske zemlje. Vidite li u Zelenom planu Europske Unije, i financijskim alatima koje isti stavlja na raspolaganje državama članicama, priliku za renesansu, odnosno novo poglavlje hrvatske brodogradnje?

.
Koji su nam aduti, a koje najveće prepreke?

Ovom projektu veliku podršku pružaju Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Europska investicijska banka i JASPERS (Joint Assistance to Support Projects in European Regions).

 

 

__________

Autor: Ivka KH
Ilustracije: Predrag Čudina / Classis