Za održiv razvoj iznimno je važna sinergija svih lokalnih dionika. Donositelji odluka su ti koji usmjeravaju razvoj i stvaraju prilike za sve dionike društva. O smjeru razvoja ribarstva u našoj županiji razgovarali smo s predstavnicima Splitsko-dalmatinske županije.
Splitsko-dalmatinska županija doista se može pohvaliti kvalitetnim projektima vezanima za ribarstvo. U nastavku donosimo intervju u kojem možete saznati sve o dronu koji istražuje dubine Jadrana, o diversifikaciji ribolovnih djelatnosti i o važnosti udruživanja dionika sektora ribarstva te boljeg plasiranja ribljih proizvoda na tržište. Sve projekte koje provodi SDŽ možete pronaći na poveznici.
.
1. Kako ocjenjujete stanje u ribarstvu Splitsko-dalmatinskoj županiji?
Ribarstvo predstavlja važnu gospodarsku djelatnost u SDŽ-u koja je izrazito izvozno orijentirana. Izvozi se svježa riba iz ulova, ali i riblje prerađevine i uzgojene riba s naglaskom na izvoz tuna na japansko tržište.
Godišnji ulov ribolovne flote upisane u lukama SDŽ-a u čini oko 20 % ulova u RH. Uzgoj u SDŽ-u čini manje od 5 % ukupnog uzgoja brancina i komarče. S uzgojem tune sudjeluje s 30–40 % u ukupnom uzgoju u RH.
Glavni problemi ribarstva i akvakulture, poput nedostatka skladišnih kapaciteta, nerazvijene obalne i lučke infrastrukture za iskrcaj ribe i niske razine organizacije i udruživanja ribara u strukovna udruženja, zadruge i sl., dijelom se rješavaju projektima izgradnje ribarskih luka u Kaštelima i u Komiži (planirana izgradnja).
U prostornom planu SDŽ-a definirana su velika područja za nove investicije u akvakulturi. Međutim, problem predstavlja nedostatak definiranih infrastrukturnih lokacija za ribarsku infrastrukturu na kopnu.
.
2. Možete li nam reći nešto više o projektu “SUSHI DROP”?
S ciljem očuvanja Jadrana i razvoja neinvazivnih metoda monitoringa mora, SDŽ se zajedno s partnerima, udrugom Sunce i Institutom za oceanografiju i ribarstvo, uključila u projekt SUSHI DROP. Projekt je trajao dvije godine i uključivao međunarodnu suradnju s talijanskim partnerima. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1.714.847,50 EUR i financiran je kroz EU program Interreg Italija – Hrvatska.
Jadransko more je jedno od mora s najvećom produktivnošću i biološkom raznolikošću, ali je i pod značajnim utjecajem ljudskih aktivnosti kao što su ribolov, akvakultura i turizam. Desetljećima se provode znanstvena istraživanja stanja ribljih zajednica, no fauna dubina slabo je istražena.
Postojeća znanja o moru su konsolidirana višegodišnjim istraživanjima na područjima do 50 m dubine. Iznimno je važno pratiti stanja morskog ekosustava i provoditi istraživanja na neinvazivan način jer tradicionalni alati (koče i ronioci) imaju ograničenja. Broj zarona u danu je ograničen te je ronjenje na dubinama većim od 40 m opasno, dok su koćarske mreže izrazito neselektivne jer zahvaćaju gotovo sve organizme.
.
Blucy dron
Foto: SDŽ
Znanstvenici Sveučilišta u Bologni su u suradnji s IZOR-om, udrugom Sunce i našom županijom u sklopu projekta izradili dron „Blucy dron“. Opremljen je sustavom vođenja, kontrole i navigacije koji mu omogućuje samostalno istraživanje u trajanju do šest sati na dubinama od preko 200 m, bez ljudskog nadzora.
Modularna arhitektura podržava brzu prilagodbu na konfiguraciju terena tako da ćemo zahvaljujući Blucy napokon imati sveobuhvatne podatke o stvarnom stanju na velikim dubinama i područjima koja su za ronioce bila prerizična za istraživanje. Do sada se morsko dno, do ograničene dubine analiziralo fizičkim vađenjem organizama. Sad ćemo zahvaljujući inovacijama iz područja robotike i senzorike to raditi neinvazivnim metodama. Ovako će se moći preciznije pratiti riblje stokove i zaštititi bioraznolikost.
Foto: SDŽ
.
3. Možete li nam reći nešto više o projektu “WATERCARE”?
Cilj projekta je poboljšanje kakvoće površinskih voda kroz anuliranje novih zagađenja Jadranskog mora. U ovom projektu ciljna područja u Republici Hrvatskoj bila su ušća rijeke Raše, Cetine i Neretve te dva pilot područja u Italiji.
Važno je navesti da provođenje ispitivanja u okolišu spada u preventivne javnozdravstvene aktivnosti s ciljem očuvanja javnog zdravlja. Urbanizacija, a posebno izgradnja turističkih objekata u krškim područjima Dalmacije, je prikrivena opasnost od zagađenja podzemnih i površinskih voda.
.
Analiza uzoraka iz ušća Cetine
Automatsko uzorkovanje vode provodilo se u nizvodnom dijelu korita ušća Cetine pomoću dvije automatske mjerne postaje. Te postaje mjerile su: temperaturu vode i zraka, tlak i vlažnost zraka, količinu oborina te smjer i brzinu vjetra. Posebnom ugrađenom mjernom sondom su se automatski ispitivali sljedeći parametri: salinitet, temperatura vode, redoks potencijal, pH, vodljivost, mutnoća, otopljeni kisik, zasićenje kisikom. U istim uzorcima u laboratoriju su analizirani: BPK5, KPKMn, amonij, ukupni dušik, ukupni fosfor, E. coli i crijevni enterokoki.
Uzorkovani su i površinski dijelovi morske vode u blizini ušća Cetine. Određeno je šest mjernih postaja na pravilnim razmacima od 150 do 200 m od nulte točke te na najbližoj plaži Autokamp-zapad.
U uzorcima morske vode analizirani su osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji kakvoće koristeći se multiparametarskom sondom te bakteriološki pokazatelji koji su ispitani u laboratoriju.
Po smjernicama svjetske zdravstvene organizacije, potrebno je smanjiti, kontrolirati i eliminirati difuzijske izvore onečišćenja u svrhu održavanja bioraznolikosti. Iz navedenog je vidljiv značajan doprinos ovog projekta jer ukazuje na važnost sinergije lokalne samouprave sa znanstveno-istraživačkim ustanovama.
Pomoću rezultata dobivenih ovim projektom može se: procijeniti rizik od onečišćenja mora na plažama te u tom smjeru razraditi dodatno sustavno informiranje i zdravstveno prosvjećivanje javnosti, ocijeniti potrebu izgradnje novih kanalizacijskih sustava ili preispitati funkcionalnost postojećih, postaviti zahtjeve za saniranje individualnih izvora zagađenja mora tamo gdje je to stručno i ekonomski opravdano.
.
4. Možete li nam reći nešto više o projektu “PEPSEA”?
Foto: SDŽ
Projekt PEPSEA ukupne je vrijednosti 209 milijuna eura te je financiran iz Programa Interreg Italija – Hrvatska, a završen je 30.06.2022. Glavni cilj projekta je razvoj sustava konačnog rješenja za događaje zagađenja u lukama i zaljevima.
Partneri su radili na izradi Registra zatvorenih dijelova mora koji su podložni opasnostima onečišćenja te na razvoju i primjeni metodologije za izradu detaljnih planova intervencija uz razvoj tehnologije za učinkovito čišćenje onečišćenja mora u zatvorenim dijelovima.
U sklopu projekta izgrađena je studija „Ispitivanje pilot lokacije te izrada modela rizika i Planova za slučajeve onečišćenja mora“ za istočni dio Kaštelanskog zaljeva. Nabavljena je oprema za detekciju onečišćenja i rano upozorenje sustava, oprema za sprječavanje širenja onečišćenja, sanaciju i uklanjanje te sigurno zbrinjavanje onečišćivala te oprema za monitoring morske vode. Podaci prikupljeni putem senzora i kamera prikazani su kroz geoinformacijski sustav. Oprema je predana na korištenje Vatrogasnom centru sv. Florijan, Lučkoj upravi Split i Lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije.
.
.
5. Možete li nam reći nešto više o projektu “BLUE DEAL”?
Projektom BLUE DEAL stvorila se mreža dionika, koja uključuje lokalnu samoupravu, poduzeća, istraživačke institucije i organizacije civilnog društva, kako na transnacionalnoj tako i na regionalnoj razini. Mreža dionika stvorena sa svrhom određivanja jasnih proceduralnih standarda za planiranje plave energije u mediteranskim obalnim područjima. Projektom se željelo prevladati trenutna administrativna i tehnička ograničenja za plavu energiju u području Mediterana u skladu s regulatornim, okolišnim i društvenim ograničenjima.
S obzirom na inovativnost tehnologija plave energije, javne ustanove koje izdaju ovlaštenja za upotrebu takve tehnologije nemaju odgovarajuće proceduralne alate. Stoga, često imaju tendenciju ne dopuštati bilo kakvu intervenciju onemogućujući tako plavi rast koji je jedan od zadanih ciljeva Europske komisije.
Tijekom projekta održano je pet lokalnih laboratorija koji su testirali procese administrativnog odlučivanja, uključivanjem međunarodnih i lokalnih dionika te pružanjem široko dogovorenih integriranih planova za plavu energiju u svakoj partnerskoj regiji. Jedna od takvih regija koja je bila analizirana je i Splitsko-dalmatinska županija. Tijekom tri dana trajanja laboratorija, za područje SDŽ napravljena je analiza tehnologija plave energije koje se mogu koristiti na području SDŽ. Izvodile su se konkretne simulacije planiranja i virtualna demonstracija lokacija implementacije tehnologije plave energije.
.
6. Što nam možete reći o razvojnoj strategiji SDŽ-a, po pitanju održivosti ribarstva?
Kako bi se položaj poduzetnika koji se bave akvakulturom ojačao, Županija će ulagati velike napore u vidu potpore različitim oblicima udruživanja. Svrha udruživanja je jačanje položaja na tržištu te posljedično povećavanje izvoznih aktivnosti. Važan i neizostavan segment koji ovim granama nedostaje jest kvalitetna komunikacijska strategija. Moguće je da su slabi tržišni i prodajni mehanizmi usporili rast i razvoj ovih grana.
SDŽ će pružiti podršku aktivnostima koje će povećati prodaju proizvoda ribarstva i akvakulture povećavanjem prepoznatljivosti, certificiranjem i ostalim marketinškim aktivnostima. S ciljem razvoja sektora ribarstva i akvakulture, SDŽ će provoditi dvije mjere.
.
Mjera 1: Razvoj održive infrastrukture i suprastrukture za potrebe sektora ribarstva i akvakulture
Svrha mjere je osigurati infrastrukturu u ribarskim lukama i iskrcajnim mjestima. Ovom mjerom ćemo poticati izgradnju i rekonstrukciju pogona za uzgoj i preradu proizvoda ribarstva. U nastavku navodimo koje će sve aktivnosti mjera obuhvaćati.
.
- daljnja implementacija i dovršetak projekta izgradnje ribarske luke u Komiži
- izgradnja iskrcajnih mjesta
- poticanje izrade projektne dokumentacije za objekte namijenjene uzgoju, preradi i konzerviranju riba, rakova i školjki
- potpora certifikaciji i razvoju proizvodnje – uvođenje i održavanje HACCP sustava, Global Gap standarda, ISO 22000:2005, IFS standarda i drugih sustava kvalitete u objekte uključene u uzgoj i/ili preradu morskih i slatkovodnih organizama
- poticaji osiguranja u akvakulturi
- poticaji za edukacije i stručno osposobljavanje
- poticaji za ulaganja u fizičku imovinu riječnih ribogojilišta itd
.
Mjera 2: Podrška poboljšavanju tržišnih mehanizama za prodaju proizvoda ribarstva i akvakulture
Svrha ove mjere je poticanje udruživanja ribara i poticanje ulaganja u razvoj marketinga, brendiranje i označavanje ribarskih proizvoda SDŽ-a s ciljem jačanja tržišnih mehanizama za prodaju proizvoda ribarstva i akvakulture.
U nastavku navodimo koje će sve aktivnosti mjera obuhvaćati:
.
- poticanje osnivanja proizvođačkih organizacija u ribarstvu i akvakulturi
- potpore dionicima
- potpore organizaciji manifestacija i događanja za promociju proizvoda ribarstva
- poticanje provođenja marketinških aktivnosti gospodarskih subjekata u ribarstvu
- poticanje zaštite i označavanja proizvoda
- potpora za poduzetničko osposobljavanje
.
7. Pruža li Županija poticaje za unaprjeđenje ribarstva?
Na razini županije sektoru ribarstva su dostupne potpore male vrijednosti za certifikaciju i razvoj proizvodnje-uvođenje i održavanje HACCP sustava, Global Gap standarda, ISO 22000:2005, IFS standarda i drugih sustava kvalitete u objekte uključene u uzgoj i/ili preradu morskih i slatkovodnih organizama.
Nudimo potpore i za edukaciju i stručno osposobljavanje djelatnika/člana zadruge/klastera/proizvođačke organizacije u ribarstvu i akvakulturi; jačanje ljudskih resursa priznatih proizvođačkih organizacija u ribarstvu i akvakulturi.
.
8. S kakvim se poteškoćama susreću dionici ribarstva u SDŽ-u?
Suočavaju se s povećanim troškovima proizvodnje i prerade, rastom cijena rada i energenata, dodatnim troškovima i izgubljenim prihodima koji su nastali zbog poremećaja na tržištu i negativnih učinaka u lancima opskrbe. Smatraju kako je potrebno bolje povezati sektor hrane sa sektorom energije, okoliša, i turizma.
Zahtjevi „malih“ ribara trenutno su usmjereni na osiguravanje nesmetane opskrbe plavim dizelom, smanjenje obveza i troškova ribarskih plovila te posjedovanje pomorske knjižice za stručne radnike koji ne čine dio posade s obvezama sigurnosti plovidbe. Traže i žurnu isplatu potpora, nove mjere kompenzacije te da se u Zakon o morskom ribarstvu uvrste odredbe kojima će se smanjiti nelojalna konkurencija.
U novom programskom razdoblju do 2027. godine za hrvatski sektor ribarstva i akvakulture osigurano je 2,6 milijardi kuna.
.
9. Koliko je, po Vama, uspješna provedba europske strategije “Od polja do stola” u RH, po pitanju proizvoda iz ribarstva i marikulture?
Kako je ista predstavljena u svibnju 2020., a da je nisu pratili financijski instrumenti za novo proračunsko razdoblje, mislimo kako je još rano govoriti o uspješnosti provedbe.
Unatoč tome, u duhu sadašnjeg vremena, s obzirom na trenutne okolnosti u kojima živimo i velike poremećaje na tržištu hrane, bojimo se kako je preambiciozno planirana.
Ključni dokumenti RH za novo proračunsko razdoblje 2021.-2027. kao što je Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. (još nije usvojen) u svojim planovima provedbe sadrže smjernice i mjere, a koje su usklađene s novim smjerovima EU-a u okvirima Zelenog plana i strategije „Od polja do stola“.
.
10. Možete li navesti neke primjere dobre prakse održivog ribarstva?
Odličan primjer dobre prakse održivog ribarstva je zaštita Jabučke kotline. To je ključno mrjestilište koćarskih vrsta u našem moru i dugo je bila i najvažnije ribolovno područje za hrvatske i talijanske ribare. Prvi put je zaštićena 2015. godine i u samo godinu dana rezultati su bili impresivni. Međutim, po isteku tih 12 mjeseci zaštite došlo je do naglog otvaranja područja i svi pozitivni efekti su poništeni.
Poučeni time, 2017. godine ponovno je proglašena zaštićenim područjem bilateralno s Italijom, u trajanju od tri godine. 2021 godine je Jabučka kotlina trajno zaštićena. Cijelo to područje zaštićene ribolovne zone je svega 3 % ukupne površine Jadranskog mora, a područje potpune zabrane izlova u Jabučkoj kotlini čini oko 1 % (oko 1400 km2).
U tijeku su pregovori da po istom principu Albanija i Italija zaštite dio Otranta. Na isti način bi se zaštitili i podvodni kanjoni u blizini Barija i područje otvorenog Sjevernog Jadrana.
Turistički ribolov
Dobar primjer je diversifikacija ribolovnih aktivnosti kroz turistički ribolov. Ribolovni napor kod klasičnog koćarenja traje 15 sati, dok pri turističkom koćarenju traje svega sat i pol. Kod klasičnog koćarenja potroši se 500 litara u usporedbi sa 140 litara nafte prilikom turističkog koćarenja, uz dnevnu neto dobit od 1100 eura u usporedbi s 400 eura dnevne dobiti pri klasičnom koćarenju.
Primjera dobre prakse ima mnogo i važno je učiti od njih, na poveznici pronađite neke od kvalitetnih projekata u ribarstvu diljem Europe.
O temi ‘’Budućnost ribarstva: Dok je ribe, bit’ će i ribara’’ piše Dora Čukušić u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
_____
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash