ODRŽIVI OTOCI – Čišćenje morskog otpada: primjeri dobre prakse u svijetu

ODRŽIVI OTOCI – Čišćenje morskog otpada: primjeri dobre prakse u svijetu

Objavio: Dora Cukusic - 10.10.2022.

Mogobrojni su primjeri organizacija, inicijativa i pojedinaca koji svojim inovacijama doprinose zaštiti morskog okoliša. No, je li to dovoljno?

Možemo reći da je svijet svjestan problema zagađenja mora. Mnogo je organizacija i pojedinaca koji aktivno sudjeluju u čišćenju morskog otpada, a uz to pozivaju i velike zagađivače da preuzmu odgovornost i promjene svoje politike.

O temi “Tko su sudionici onečišćenja Jadrana i kako im se suprotstaviti?” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. 

U nastavku donosimo primjere dobre prakse ekologije mora iz svijeta.

.

”The Ocean Cleanup”

The Ocean Cleanuop neprofitna je ekološka inženjerska organizacija koja razvija tehnologije za izvlačenje plastičnog otpada iz oceana. Boyan Slat, Nizozemac hrvatskoga podrijetla, izumio je revolucionarni sustav Ocean Cleanup koji eliminira plastiku iz mora. Slat je najmlađi dobitinik najvećeg ekološkog priznanja UN-a.

Kako je došao na ideju stvaranja ovog sustava saznajte u njegovom govoru na konferenciji TED talks na poveznici.

Sustav za čišćenje plastike zamišljen je tako da brod za sobom vuče velike plutajuće cijevi ispunjene zrakom. Ta barijera u obliku potkove zatim slobodno pluta nošena morskim strujama i vjetrom pritom prikupljajući otpad pomoću pregrada unutar cijevi koje ne utječu na slobodno plivanje morskih životinja. Iako je u početku sustav trebalo dorađivati kako bi zadržavao plastiku, danas Ocean Cleanup uspješno oslobađa oceane od plastike. Do sada je prikupljeno oko 100 000 kilograma otpada iz velike pacifičke nakupine smeća.

Najavljen je prelazak na System 003, kako će on funkicionirati pogledajte na poveznici.

Od prikupljene plastike organizacija proizvodi i prodaje sunčane naočale, novac od zarade zatim se ulaže u provedbu daljnjeg čišćenja. Organizacija navodi da se od samo nekoliko prodanih primjeraka može očistiti površinu veličine 24 nogometna igrališta. Naočale koštaju otprilike 1300 kuna. Osim čišćenja plastike koja je već u morima, The Ocean Cleanup bavi se i sprječavanjem nastanka morskog otpada postavljajući barijere za otpad u rijekama.

.

Opušci kao materijal za 3D printer

U općini Sjeverni Tallinn u Estoniji su na Dan Baltičkog mora postavljene posebne kante za opuške od cigareta. Prikupljeni otpad koristit će se za stvaranje materijala za 3D printere, a novonastali proizvod moć će se i kompostirati. Aktivnosti će se provoditi u sklopu dvomjesečnog pilot projekta.

Inače, opušci su jedna od najrasprostranjenijih vrsta morskog otpada u Baltičkom moru. Jedan opušak cigarete može onečistiti i do 1000 litara vode, a kemijski spojevi koji se iz njega ispuštaju u vodu mogu tamo ostati i do 10 godina i smrtno su štetni za vodeni svijet.

Postavljeno je ukupno 20 kanti za opuške, a ako se projekt pokaže uspješnim, tj. ako se pokaže da se otpad smanjio, postavit će se još kanti u obalnim i riječnim područjima Tallinna.

 

”Juliette” gel za tuširanje

Tvrtka Juliette na sjeveru Francuske prošle je godine započela proizvodnju i prodaju gela za tuširanje u prahu. Prah dolazi u  posudama koje se mogu nadopunjavati,  a kupac uz prah dobije i staklenu bocu u kojoj sam dovršava proces proizvodnje gela za tuširanje.

Naime, prah se pomiješa s vodom u staklenoj boci i gel za tuširanje je spreman za upotrebu. Tvrtka ima u planu i proizvodnju ostalih komzmetičkih proizvoda koji su biorazgradivi te koji dolaze u eco-friendly pakiranjima.

.

Projekt ”ÁRBOL”

Na jugu španjolske pokrenut je projekt Arbol koji se bavi prikupljanjem i recikliranjem potrošene uredske opreme, najviše pisala.

Postavljene su kutije za prikupljanje ovakvog otpada na mjestima najveće potrošnje, u školama, vrtićima i uredima. Potom se ovakav otpad reciklira i od njega nastaju lonci za cvijeće, klupe i druge stvari za svakodnevnu upotrebu.

.

Povratak vodi iz slavine

U Ateni je pokrenuti projekt koji promovira konzumiranje vode iz slavine imajući za cilj smanjenje plastičnih boca kao otpada u moru. U sklopu projekta ljudi su educirani o kvaliteti vode iz slavine i poticani na korištenje ponovno iskoristivih staklenih boca.

 

Inicijativa ”Posvoji plažu!”

„Posvoji plažu” inicijativa je pokrenuta u Grčkoj kojom se potiče građane da „posvojivši” plažu prate količinu i vrstu otpada koji more nanosi na plaže.

Osim praćenja otpada, sudjelovanja na raznim edukacijama o upravljanju otpadom, „posvojitelji” ujedno i čiste svoje plaže. Prikupljeni podatci spremaju se u bazu i dalje obrađuju, a može ih se pronaći na interaktivnoj karti na poveznici.

.

Udruženje ”Seas At Risk”

Seas at Risk udruženje je europskih organizacija koje se bave zaštitom okoliša. Cilj udruženja je zaštiti morski ekosustav na europskoj i internacionalnoj razini. Jedno od područja djelovanja je i sprječavanje i čišćenje morskog otpada.

Udruženje je mišljenja da je najvažniji i najučinkovitiji način borbe protiv morskog otpada spriječiti njegov nastanak uopće. Svojim djelovanjem udurženje promiče proizvodnju od alternativnih biorazgradivih materijala, izmjenu konuzmerističkog načina života te službeno uvođenje mjera zabrane upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda.

Seas At Risk izradio je interaktivnu kartu Europe s upisanim primjerima dobre prakse, kartu možete pronaći na poveznici.

 

Globalni pokret ”Break free from plastic”

Break free from plastic globalni je pokret za budućnost bez plastičnog zagađenja. Pokret je utemeljen 2016., a od tada mu se pridružilo više od 11 000 organizacija. Pokretom se njegovi sudionici zalažu za smanjenje upotrebe jednokratne plastike i promiču dugotrajna alternativna rješenja u proizvodnji.

Primjenjujući holistički pristup, Break free from plastic bori se protiv upotrebe petrokemikalija i proziva odgovorne korporacije. Aktivisti pokreta zalažu se za dobra sistemska rješenja gospodarenja otpadom te sudjeluju u izgradnji zero-waste zajednica. I neke od hrvatskih organizacije članice su ovog pokreta, to su Greenpeace Hrvatska, Zelena akcija, Association Zona, MoreSe (Plastic Blues is our project) i Udruga Zelena Istra.

Ove godine su, na World refill day-u, članice pokreta u otvorenom pismu zatražile od kompanija koje generiraju najviše plastike za prodaju svojih proizvoda i samim tim zagađuju naša more, da se očituju o svojoj proizvodnji i da ambalažu zamjene s nekim od alternativnih materijala.

.
Tko najviše zagađuje okoliš jednokratnom plastikom?

Prozvane tvrtke su Coca Cola, Pepsi, Nestle, Unilever i Procter & Gamble. Valja napomenuti da je Coca Cola već više godina zaredom proglašavana najvećim zagađivačem, a sama je tvrtka priznala da svake minute nastane 200 000 jednokratnih plastičnih boca u kojima prodaje svoje popularno piće.

Mnogo je organizacija i ekološki osviještenih pojedinaca koji zaista svojim djelovanjem učinkovito djeluju u kontekstu borbe protiv zagađenja mora. Raznim akcijama diljem svijeta, kao što su čišćenja plaža i podmorja, zagovaranja upotrebe ponovno iskoristivih proizvoda te informiranja javnosti o trenutnoj situaciji zagađenja, pomažu u rješavanju gorućeg problema.

Za slikoviti uvid u stanje onečišćenja mora i njegove izvore, pogledajte film Seaspiracy. Trailer za film možete pronaći na poveznici.

.
Savjeti za vas: 24 načina da se riješite plastike!

Svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju otpada u more, nekoliko savjeta pronađite na poveznici. Mnogo hrvatskih organizacija sudjeluje u borbi protiv zagađenja, a primjere dobre prakse moći ćete pronaći u jednom od idućih članaka.

________________

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash