ODRŽIVI OTOCI – Čišćenje morskog otpada: primjeri dobre prakse u Hrvatskoj

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 28.09.2022. - Vrijeme čitanja: 7min

Hrvatski projekti koji se bave problematikom morskog otpada stoje uz bok europskima i svjetskima

Mnoge organizacije i pojedinci bore za čisti Jadran, u nastavku donosimo neke od primjera dobre prakse.

O temi “Tko su sudionici onečišćenja Jadrana i kako im se suprotstaviti?” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. 

.

Blue islands

Primorsko-goranska županija jedan je od partnera na ovom trogodišnjem europskom projektu sufinanciranom iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Projekt uključuje devet otočnih regija, dva komunalna društva, dvije istraživačke institucije i jednu međunarodnu organizaciju specijaliziranu za upravljanje resursima.

Cilj projekta je razvoj ekološke odgovornosti sa svrhom identificiranja sezonskih varijacija količine otpada na mediteranskim otocima za vrijeme turističke sezone. Glavne aktivnosti projekta podrazumijevaju kvantifikaciju količine otpada koji nastaje u turističkoj sezoni i izvan nje. Osim toga, partneri na projektu nastojali su procijeniti uspješnost sustava za gospodarenje otpadom i utjecaj otpada na okoliš i zajednice.

U sklopu ovog projekta Primorsko-goranska županija usvojila je regionalni program uređenja i upravljanja plažama. Cilj programa je unaprijediti kvalitetu 406 plaža županije.

Neki od primijenjenih mjera za podizanje kvalitete ovog velikog turističkog resursa su infrastrukturni zahvati poput pristupa, parkinga i sanitarno-higijenskih uvjeta, postavljanje spremnika za otpad, moderniziranje ugostiteljske ponude. Osim svega navedenog, u igri je i jače profiliranje ponude prema određenim ciljnim skupinama gostiju. Unaprjeđenje turističke ponude moguće je, naravno, samo uz poštivanje načela održivog razvoja, što je jedna od niti vodilja projekata Blue islands.

.

Plava vreća

Ekološka inicijativa „Plava vreća” provodi se na području Primorsko-goranske županije. Riječ je o ekološko-turističkom projektu osmišljenom za nautičare i turiste kojim se teži potaknuti volontersko čišćenje obale i mora.

Cilj projekta “Plava vreća” je navesti svakog nautičara da tijekom sezone napuni otpadom iz mora barem jednu plavu vreću. Projekt „Plava vreća“ provodi udruga „Obala naših unuka“ s raznim partnerima od 2015. godine. Plave vreće krenule s otoka Krka, koji je predvodnik u mnogim ekološkim inovativnim inicijativama.

.

Ghost gear

Pojam ghost gear označava zalutalu i odbačenu ribolovnu opremu koja pluta morem i zagađuje morski ekosustav. Organizacija za zaštitu okoliša WWF Adria u sklopu projekta Ghost gear prošle je godine iz mora Lastovskog arhipelaga izvukla tonu ovakvog otpada.

Potrebno je jako puno vremena da se ribolovna oprema raspadne, a osim toga narušava biorzanolikost podmorja. Morski organizmi zapetljaju se u zalutalu opremu i tako ugibaju bolnom i mučnom smrću. Osim toga, zalutala oprema raspada se u mikroplastiku i tako ulazi u hranidbeni lanac, što onda ima negativan utjecaj i naše zdravlje.

Odbačena ribolovna oprema stvara problem i samim ribarima, tako što zapetljava i oštećuje novu opremu.WWF Adria provela je ovu akciju u suradnji s lastovskim ronilačkim klubovima, edukativni video pogledajte na poveznici.

.

Za Zlarin bez plastike

Otočić Zlarin  ima oko 300 stalnih stanovnika, dok se u turističkoj sezoni broj ljudi na otoku penje i do 4000. 2018. godine krenula je inicijativa „Za Zlarin bez plastike” koja je nastala iz suradnje turističke zajednice i organizacije civilnog društva te zainteresiranih i motiviranih pojedinaca.

Rezultati inicijative su impresivni, naime trgovine, OCD-ovi, ugostiteljski objekti i drugi obrti složili su se da će prestati koristiti jednokratne plastične proizvode. Proizvodi koji su na Zlarinu nestali iz upotrebe su vrećice, slamke, čaše, tanjuri i pribor za jelo od plastike.

Inicijativu „Za Zlarin bez plastike“, predvodi zlarinska udruga „Tatavaka“. U suradnji s udrugom „Zajedno za Krapanj“ i Turističkom zajednicom Krapanj-Brodarica BeMed projektom „Arhipelag bez plastike“ uspostavili su suradnju i s drugim otocima u šibenskom arhipelagu.
Više o projektu „Arhipelag bez plastike” saznajte na poveznici.

.

”Za arhipelag bez plastike”

Prošle godine započeta je inicijativa „Za arhipelag bez plastike” s ciljem preslikavanja zlarinskog primjera na ostale otoka. Prvi na redu je otok Krapanj na kojemu će ugostitelji i drugi poduzetnici imati priliku potpisati „Povelju o Krapnju bez plastike”.

.

Projekt marGnet

Plavi svijet, institut za istraživanje i zaštitu mora, 2019. godine započeo je s provedbom projekta „marGnet – Mapping and recycling of marine litter and Ghost nets on the sea-floor“. Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) u sklopu programa „održiva plava ekonomija”.

Cilj projekta je pronalaženje inovativnih modela za rješavanje problema otpada u moru. Projekt se konkretno odnosi na otpad od zaostale ribolovne opreme i općenito otpad nastao uslijed čovjekovih aktivnosti kao što su plovidba, ribolov i marikultura.

U sklopu projekta mapirani su dijelovi podmorja u venecijanskoj laguna i u dijelovima cresko-lošinjskog akvatorija. Za mapiranje su korišteni multisenzorski uređaji visoke rezolucije koji uključuju korištenje akustičnih signala.

Otpad prikupljen tijekom akcija čišćenja mora i podmorja adekvatno je zbrinut, a plastični otpad reciklirat će se na inovativan način. Naime, plastični dijelovi otpada pretvarat će se u biodizelsko gorivo za pokretanje plovila.

Projektom je predviđen i razvoj računalnog modela predviđanja lokacije potonuća određenih vrsta otpada u moru. Osim navedenog, u planu je i priprema odgovarajućih alata i smjernica za donosioce odluka u procesu razvoja relevantnih politika.

.

Pročišćivač plastike

Splitski studenti prošle su godine osmislili uređaj za čišćenje mikroplastike iz mora. Za razliku od ostalih uređaja ovog tipa, uređaj splitskih studenata kreće se i njime se daljinski upravlja. Antonija Buzov, Petra Kundid, Matej Radić i Andro Rudan dizajnirali su sustav koji bi filtrirao morsku vodu i pročišćavao od mikroplastike.

Kako se mikroplastika nalazi na površini i na samom dnu mora, prvotno su zamislili valjak s rupama, s osobnostima spužve. Kroz rad došli su do optimalnog rješenja od poluuronjene kutije kroz koju more prolazi i preko filtera čisti tu vodu. Proizvod su nazvali “CBRO”, što znači „sea bro”, ili „prijatelj mora”.
Studenti su za svoj uređaj koristili jeftine materijale. Propeler je isprintan na 3D printeru, motor je iz bušilice, a pokreće se pomoću tri baterije iz laptopa koji se više ne rabe.

Elektronika i uređaj spojeni su na internet, a kormilom i brzinom motora upravlja se putem mobitela. U planu je na uređaj postaviti i senzore koji bi mjerili količinu morske vode koja prolazi kroz uređaj.

.

Projekt BLUEfasma

Projekt BLUEfasma, koji provodi Regionalna agencija DUNEA kao jedini hrvatski partner na ovom projektu. Dubrovačko-neretvanska županije jedan je od teritorija na kojima će se u sklopu projekta testirati inovativna rješenja održivi plavi rast. Cilj projekta u navedenoj županiji je uvesti kružno gospodarstvo u sektor akvakulture i školjarstva.

U sklopu projekta organizirane su radionice u kojima se javnost educirana o mogućoj upotrebi otpad koji nastaje u maritimnom sektoru. Tako je primjerice od ljuštura školjaka moguće napraviti prah koji se u poljoprivredi može koristiti za neutralizaciju kiselog i onečišćenog tla. Može se koristiti i pri obradi vode, kao dodatak hrani za perad, u medicini za nadogradnju i rekonstrukciju oštećenih kostiju. Na radionicama su sudionici sudjelovali u izradi suvenira i nakita od smjese nastale od ljuštura školjaka.

.

Plastic smart cities

Plastic smart cities je projekt koji je provodila udruga Sunce u suradnji s WWF Adriom, a kojemu je cilj bio smanjenje plastičnog otpada u moru.

Dubrovnik je 2020. godine posto prvi plastic smart city u Hrvatskoj, iza njega je Trogir postao plastic smart city. Navedeni gradovi pristali su poduzeti mjere kojima će se smanjiti količina odloženog plastičnog otpada za 30 % na pilot-području do 2022. i za 55 % na gradskoj razini do 2025. godine.

Osim svih navedenih primjera dobre prakse, važno je naglasiti da su akcije čišćenja česte na Jadranu te da OCD-ovi i JLS-ovi i pojedinci često i rado čiste svoje plaže. Osim čišćenja plaža, vodi se računa i o podmorju, tako da se u ekološke akcije uključuju i ronilački klubovi.

________

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash