Od mogućih 331 milijuna kuna sredstava za uređenje ribarskih luka, Hrvatska je povukla samo 206 milijuna

Objavio: Paula Bolfan - 13.05.2018.

Čak 331 milijun kuna europskih sredstava imali smo na raspolaganju za uređenje ribarskih luka, a mi smo uzeli 125 milijuna kuna manje

Novac koji se dijelio u sklopu Mjere I.23/ I.24. i posredovanjem Ministarstva poljoprivrede bio je predviđen za kvalitetan privez brodova, te za modernizaciju i opremanje novih tri do sedam kilometara obale.

Riječ je, naime, o tome da ribari od Prevlake do Savudrije danas koriste tek 15-ak kilometara, što je nepovoljno za flotu u kojoj je više od 7800 ribarskih plovila raznih veličina. Zapravo, i taj kratki dio obale uglavnom ne udovoljava zahtjevnim standardima iz Zajedničke ribarske politike EU-a kad je riječ o iskrcaju ribe i daljnjoj distribuciji izlova.
.

Svaka prijavljena ribarska luka mogla je računati na nepovratnu potporu do čak pet milijuna eura, a za iskrcajno mjesto do 500.000 eura.

Uz poboljšanje infrastrukture, spomenuta su se sredstva mogla uložiti i u objekte za prikupljanje otpada i morskih otpadaka, a sve u cilju povećanja kvalitete, kontrole i sljedivosti iskrcanih proizvoda, te povećanja energetske učinkovitosti. Unatoč svemu tomu, na natječaj je stiglo devet prijava za uređenje jednako toliko luka.

Naviknuti na činjenicu da nas Istra “šiša” na brojnim poljima, ne čudi da je iz Istarske županije stiglo najviše projekata, odnosno četiri. Po dvije prijave stigle su u Ministarstvo poljoprivrede iz Primorsko-goranske i Zadarske županije, a iz Splitsko-dalmatinske županije primljen je jedan zahtjev za ovu mjeru. Iz Šibenske i Dubrovačko-neretvanske županije ni jedna jedina prijava!

U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako oni ne mogu znati zbog čega nije bilo interesa za uređenje ribarskih luka u spomenutim dvjema županijama. Možda to njima jednostavno ne treba…
.

”S područja Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije zaprimljene su prijave za tri najznačajnije ribarske luke za sektor ribolova Republike Hrvatske, i to za luke Lamjana (Kali), Gaženica (Zadar) i Brižine (Kaštel Sućurac).”

Vrijednost investicije, kao i zatražene potpore za navedene dvije ribarske luke u Zadarskoj županiji, iznosi 59.889.296,75 kuna, dok za onu u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosi 35.485.364,83 kune. Nakon administrativne kontrole bit će poznat točan iznos koji će luke dobiti. Naime, iznos potpore za troškove koji će kroz valorizaciju kandidiranih projekata biti ocijenjeni prihvatljivim u rasponu je od 50 do 100 posto, ovisno o tome je li investitor ovlašteni koncesionar za upravljanje lučkim područjem ili iza realizacije projekta stoje općina i grad, odnosno županija. Ukupna vrijednost svih devet investicija, prema procjenama iz zahtjeva, iznosi 224 milijuna kuna, a zatražena potpora 206 milijuna kuna – objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Na pitanje što će biti s preostalih 125 milijuna kuna, budući da smo za ovu mjeru na raspolaganju imali ukupno 331 milijun kuna, iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju kako ta sredstva neće propasti, te da će biti iskorištena na novom natječaju. Nadajmo se samo da će idući put biti više zainteresiranih…
.

Obnova 28 putničkih luka

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nedavno je objavilo kako će također sredstvima iz europskih fondova financirati izgradnju i obnovu čak 28 luka za putnički promet od Dubrovnika do Pule, za što se namjerava utrošiti 176 milijuna kuna. Uz 331 milijun kuna, koje Ministarstvo poljoprivrede planira uložiti u ribarske luke i iskrcajna mjesta, to je financijska injekcija koja se ne pamti, ne samo u novijoj hrvatskoj povijesti, nego i puno dulje.
.

Nakon Kaštela, ide i Komiža

Dr. sc. Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, koja je poslala projekt za ribarsku luku Brižine u Kaštel Sućurcu, kaže nam kako još uvijek iz Ministarstva čekaju potvrdu o točnom iznosu sredstava koja im pripadaju… – Novac ćemo iskoristiti za uređenje infrastrukture, izgradnju skladišta za ribarske alate… Na sljedeći natječaj prijavit ćemo se s projektom ribarske luke Komiža – govori Mihanović.

Na pitanje zašto, prema njegovu mišljenju, nije bilo prijava iz Šibenske i Dubrovačko-neretvanske županije, naš sugovornik odgovara: – Procedura prikupljanja dokumentacije je složena. Treba volje i vremena, u svakom slučaju.

__________
Autorica: Linda Perić
Izvor: Slobodna Dalmacija
Fotografija: Andrina Luić