Novi život stare škole u Belom: Creska oaza bjeloglavih vladara neba

Objavio: Pokret Otoka - 16.08.2017.

Uz bjeloglave supove s otoka Cresa vežu se mnoge zanimljivosti, a jedna od njih su i migracije, dugotrajna putovanja tijekom spolnog sazrijevanja. U prvoj godini života, nakon što nauče letjeti i napuste roditeljsko gnijezdo, mladi bjeloglavi supovi kreću na petogodišnje lutanje. Ptice se označavaju prstenovima kako bi ih se moglo pratiti, pa je tako zabilježeno da je bjeloglavi sup Oštro u pet godina svog lutanja prevalio 18 tisuća kilometara i stigao do švedskoga grada Tuvea, do 57. paralele. Nikada do sada nije službeno zabilježeno da je jedan primjerak njegove vrste stigao tako daleko na sjever planeta. Tijekom svog putovanja Europom, Azijom i Afrikom supovi postaju spolno zreli i tada se vraćaju na Cres, najčešće na istu liticu na kojoj su i sami došli na svijet, kako bi savili gnijezdo i nastavili ciklus života. U vrijeme snubljenja zaljubljeni supovi većinu dana provode u tzv. svadbenim letovima, a na Cresu to razdoblje počinje u listopadu. Supove su uvijek broji u parovima jer, kad jednom pronađu bračnog partnera, ostaju s njim čitav život, a to može biti i do 40 godina.

Tomislavova priča

Tu, ali i mnoge druge zanimljive priče o supovima, u suvremeno opremljenom Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove u Belom, naselju na sjeveru otoka Cresa, u Tramuntani, rado će svakom putniku-namjerniku ispričati dvoje djelatnika Centra, Daria Martinčić i Tomislav Bandera Anić. I dok je Daria rođena otočanka i cijeli je život provela u Belom, Tomislavova priča donekle sliči onoj velikih ptica o kojima brine. Rođen je u Rijeci gdje je proveo djetinjstvo i mladost, ali korijeni su mu na Tramuntani, u Ivanju, malom mjestu usred šume u kojem je nekad živjelo puno više ljudi, među njima i Tomislavov djed. Nakon što je u Trstu završio studij humanističkih znanosti, ljubav prema prirodi odvela ga je u Park prirode »Učka« gdje je radio kao rendžer te konačno, lani, nakon što je Centar za posjetitelje službeno započeo s radom, u njemu se zaposlio i Tomislav. Vratio se na otok svojih predaka, uselio u kuću svojeg nona u Ivanju, a radi posao koji najviše voli. Ostvario mu se dječački san. Tramuntanu poznaje »u kamen« jer ju je prehodao uzduž i poprijeko, a fascinantne priče o bjeloglavim supovima i bogatoj bioraznolikosti otoka Cresa prenosi posjetiteljima Centra.

Zgrada iz 1929.

Put do Centra i oporavilišta za supove pronalazi sve veći broj posjetitelja, lani ga je u dva ljetna mjeseca posjetilo oko 3.000 osoba, a ove godine do kraja srpnja već oko 2.500. Uskoro bi se trebala postaviti turistička signalizacija, Centar je već aktivan na društvenim mrežama, pa polako postaje još jedan dragulj turističke ponude Tramuntane, koja već nudi pješačke i planinarske staze, labirinte, plažu s prvim europskim zip-lineom iznad mora, u selu obnovljeni toš te još mnoštvo zanimljivosti.

Zgrada Centra za posjetitelje Beli izgrađena je 1929. i u njoj je, do osamdesetih godina prošlog stoljeća, djelovala osnovna škola. Kako bi se bjeloglavi supovi mogli aktivno štititi, a njihov život i posebnosti prezentirati posjetiteljima, u Belom je 1992. osnovan Ekocentar Caput insulae s oporavilištem za supove, koji je bio u funkciji do 2012. godine. Od 2014. godine brigu o Centru vodi županijska Javna ustanova »Priroda« u suradnji s partnerima, zagrebačkim Zoološkim vrtom, Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu te udrugama Biom i Tramuntana. U svega dvije godine realiziran je veliki projekt obnove zgrade bivše škole i pratećih objekata, izgradnje nove letnice (volijere), uređenja hranilišta za supove koji su zajednički financirali Primorsko-goranska županija, JU »Priroda«, Grad Cres i Ministarstvo turizma.

Četiri »bolesnika«

Javnoj ustanovi »Priroda« je cilj da u Belom bude živo cijele godine. Osim što je otvoren za posjetitelje, turiste i zaljubljenike u prirodu, pripremaju se edukacijski programi, a s prvim radionicama bi trebalo početi ove jeseni. Ostvarena je suradnja sa školama iz cijele Hrvatske koje dolaze kako bi se i najmlađi upoznali sa supovima, otokom, ali i saznali koliko je važno zaštititi prirodu. Radit će se i na podizanju svijesti lokalnog stanovništva, posebice djece i mladih, iako Tomislav ističe da je suradnja s otočanima izvrsna i da upravo zahvaljujući njima veliki broj supova koji padnu u more bude spašen. Ipak Centar u Belom ima tradiciju dugu 20 godina, pa mještani, otočani, ali i vlasnici turističkih brodica koji plove morem u blizini Belog znaju kako se treba ponašati prilikom susreta s unesrećenim pticama.

– Trenutačno u oporavilištu imamo četiri mlada supa, nazvali smo ih Kruna, Nevera, Kvarnerić i Plavnik. Plavnik je spašen, kao što mu i ime kaže, na otoku Plavniku. Na stijenama, već na izmaku snaga, uočio ga je vlasnik turističkog brodića i javio nam gdje se nalazi. Odjurili smo gliserom i u vrlo kratkom roku, nakon dosta ogrebotina i poderanih hlača, spasili supa s oštrih stijena, prepričava Tomislav akciju spašavanja Plavnika, a jednako je zanimljivo čuti kako je spašena Kruna.

 

Izvor: novilist.hr