Počinje Božićna čarolija na Silbi!

Počinje Božićna čarolija na Silbi!

Objavio: Pokret otoka 2020 - 22.12.2016.

Nova Godina na Silbi?? Jeste li čuli, vidjeli, pročitali??

PETAK – 23. prosinca – 20:00 h Antonela Malis i Ivan Dražović otvaraju božićnu čaroliju!

Sopranistica i tenor će pustiti glasove i poput crkvenih zvona među seoskim putevima odjeknuti među prekrasnim otocima zadarskog arhipelaga… ! Pridružite nam se da #SVIzaJEDNO otvorimo ovu jedninstvenu božićnu čaroliju!

Popis iznajmljivača možete provjeriti na www.lastminutesilba.com ili pogledati tablicu koja je na početku stranice

Brodske linije provjerite na službenim stranicama Miatours agencije http://plovidbeni.miatours.hr/

Uz otočane i pokretače otoka i predstojeća se blagdanska sezona na otocima predstavlja u čarobnom izdanju!

Na ovogodišnju vas božićnu čaroliju i Novu godinu poziva otok Silba: svi zaJEDNO stvaramo, kuhamo, tancamo, kantamo i čarobno ulazimo u Novu otočnu 2017. kojoj želimo još više ovakvih događaja i povezanih otoka i otočana!

Već se primaju prve rezervacije za doček Nove s Brača, Šolte, Korčule, Hvara, Krka, Malog Lošinja, Cresa, Božave, Sali, Oliba, Premuda, Ista, Ugljana, Pašmana, Ošljaka, Mljeta…

Cijeli program nalazi se na FB događaju

U bogatom programu Božićne čarolije sprema se i odabir Silbenskog kralja…

Mnogi ljudi na našem otoku ne znaju da je Silba vjerojatno jedini otok na Jadranu koji ima svoju operu.
Ferdinand Ž. Miler napisao je libreto za operu “Kralj od Silbe” Vjekoslava Rosenberga Ružića. Jesu li njih dvojica ikad posjetila Silbu ne znamo, ali ostavili su nam u naslijeđe prekrasno djelo. Rukopis, koji je dio Ružićeve ostavštine, danas se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a nastao je oko 1899. godine.
U operi se spominje drevni običaj biranja seoskog kralja u božićno doba negdje u 17. stoljeću. Nije taj običaj jedinstven otoku Silbi već se i na mnogim našim otocima običavalo isto raditi.
Silbljani su kralja krunili na dan Sv. Stjepana i njegova vladavina trajala je 12 dana. Kralj je u te dane imao neograničenu vlast i s krunom na glavi imenovao je seoskog glavara, arambašu te poljske stražare, odobravao seoski konačni račun i piređivao predračun za slijedeću godinu. Osim toga, donosio je presude u svim prepirkama i tužbama među seljanima. Priređivao je gozbe koje su trajale danima… Nakon blagdana Sveta Tri kralja kralj je krunu vraćao, a vlast je tada ponovno prelazila u ruke Mlećana. Taj lijepi običaj prekinut je u prvoj četvrtini 19. stoljeća, ali mjedena kruna i danas se čuva u riznici župne crkve.
Stari su Silbljani kasnije ovaj običaj “prenijeli” u doba Karnevala. Naime, na sam pokladni utorak, samo na jedan dan, Silbljani su birali svoga kralja i kraljicu “za veselje”. Bili su to stariji ljudi, koji su nosili žezlo i krunu kao simbole svoje pravne moći i predvodili karnevalsku povorku. Nažalost, posljednja takva velika proslava, čini se, održana je 1935. ili 1936. godine.
Ne bi li bilo lijepo da “oživimo”barem jedan ako nei oba običaja pa da Silba ponovno ima svog kralja ili kraljicu?

P.S. U nekom od budućih tekstova prenijet ću Vam sadržaj ove romantične opere!

Izvor: TZ Silba